Zbirka izraza

hr nešto željeti   »   ko 뭘 하고 싶어요

70 [sedamdeset]

nešto željeti

nešto željeti

70 [일흔]

70 [ilheun]

뭘 하고 싶어요

mwol hago sip-eoyo

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski korejski igra Više
Želite li pušiti? 담배- --- 싶--? 담__ 피__ 싶___ 담-를 피-고 싶-요- ------------ 담배를 피우고 싶어요? 0
d-m-ael-ul piu-- si--eoy-? d_________ p____ s________ d-m-a-l-u- p-u-o s-p-e-y-? -------------------------- dambaeleul piugo sip-eoyo?
Želite li plesati? 춤을 추--싶-요? 춤_ 추_ 싶___ 춤- 추- 싶-요- ---------- 춤을 추고 싶어요? 0
chu-------h-g------e-y-? c_______ c____ s________ c-u---u- c-u-o s-p-e-y-? ------------------------ chum-eul chugo sip-eoyo?
Želite li se šetati? 산책- -- 싶-요? 산__ 하_ 싶___ 산-을 하- 싶-요- ----------- 산책을 하고 싶어요? 0
sa--hae---u- hag- -i--e-yo? s___________ h___ s________ s-n-h-e---u- h-g- s-p-e-y-? --------------------------- sanchaeg-eul hago sip-eoyo?
Želim pušiti. 저- -배를 피-고 싶어요. 저_ 담__ 피__ 싶___ 저- 담-를 피-고 싶-요- --------------- 저는 담배를 피우고 싶어요. 0
je-ne-- -a---eleul-p------ip-e---. j______ d_________ p____ s________ j-o-e-n d-m-a-l-u- p-u-o s-p-e-y-. ---------------------------------- jeoneun dambaeleul piugo sip-eoyo.
Želiš li cigaretu? 담배를 피-고 -어요? 담__ 피__ 싶___ 담-를 피-고 싶-요- ------------ 담배를 피우고 싶어요? 0
d----e-e-l p-ug--si--eoy-? d_________ p____ s________ d-m-a-l-u- p-u-o s-p-e-y-? -------------------------- dambaeleul piugo sip-eoyo?
On želi vatru. 그는 ---원해-. 그_ 불_ 원___ 그- 불- 원-요- ---------- 그는 불을 원해요. 0
g-u-e-- -----u-------e--. g______ b______ w________ g-u-e-n b-l-e-l w-n-a-y-. ------------------------- geuneun bul-eul wonhaeyo.
Želim nešto piti. 저는 - 마-고-싶-요. 저_ 뭘 마__ 싶___ 저- 뭘 마-고 싶-요- ------------- 저는 뭘 마시고 싶어요. 0
jeon----mw-- masi---s------o. j______ m___ m_____ s________ j-o-e-n m-o- m-s-g- s-p-e-y-. ----------------------------- jeoneun mwol masigo sip-eoyo.
Želim nešto jesti. 저는 뭘 먹--싶-요. 저_ 뭘 먹_ 싶___ 저- 뭘 먹- 싶-요- ------------ 저는 뭘 먹고 싶어요. 0
jeo---n m-ol--eo--o s-p--o-o. j______ m___ m_____ s________ j-o-e-n m-o- m-o-g- s-p-e-y-. ----------------------------- jeoneun mwol meoggo sip-eoyo.
Želim se malo odmoriti. 저는 -- 쉬고-싶--. 저_ 조_ 쉬_ 싶___ 저- 조- 쉬- 싶-요- ------------- 저는 조금 쉬고 싶어요. 0
j--neu- j-ge---s--g- --------. j______ j_____ s____ s________ j-o-e-n j-g-u- s-i-o s-p-e-y-. ------------------------------ jeoneun jogeum swigo sip-eoyo.
Želim Vas nešto pitati. 저- 당신에게 - -어-- --요. 저_ 당___ 뭘 물___ 싶___ 저- 당-에- 뭘 물-보- 싶-요- ------------------- 저는 당신에게 뭘 물어보고 싶어요. 0
j-o-e-n--a--sin-ege-m----m-------go s----o-o. j______ d__________ m___ m_________ s________ j-o-e-n d-n-s-n-e-e m-o- m-l-e-b-g- s-p-e-y-. --------------------------------------------- jeoneun dangsin-ege mwol mul-eobogo sip-eoyo.
Želim Vas nešto zamoliti. 저- -신에--- --하- 싶-요. 저_ 당___ 뭘 부___ 싶___ 저- 당-에- 뭘 부-하- 싶-요- ------------------- 저는 당신에게 뭘 부탁하고 싶어요. 0
j----u-----g--n---- m--l but--ha-o-si--e--o. j______ d__________ m___ b________ s________ j-o-e-n d-n-s-n-e-e m-o- b-t-g-a-o s-p-e-y-. -------------------------------------------- jeoneun dangsin-ege mwol butaghago sip-eoyo.
Želim Vas na nešto pozvati. 저는--신에게-- 대-하고-싶--. 저_ 당___ 뭘 대___ 싶___ 저- 당-에- 뭘 대-하- 싶-요- ------------------- 저는 당신에게 뭘 대접하고 싶어요. 0
j---e-------s----ge -w-l d--jeo--a----i--eo--. j______ d__________ m___ d__________ s________ j-o-e-n d-n-s-n-e-e m-o- d-e-e-b-a-o s-p-e-y-. ---------------------------------------------- jeoneun dangsin-ege mwol daejeobhago sip-eoyo.
Šta želite, molim? 뭘 -시--싶어-? 뭘 마__ 싶___ 뭘 마-고 싶-요- ---------- 뭘 마시고 싶어요? 0
mw---m----o --p--o-o? m___ m_____ s________ m-o- m-s-g- s-p-e-y-? --------------------- mwol masigo sip-eoyo?
Želite li kavu? 커피를-마-고----? 커__ 마__ 싶___ 커-를 마-고 싶-요- ------------ 커피를 마시고 싶어요? 0
ke-p--eu---a---o-sip--o-o? k________ m_____ s________ k-o-i-e-l m-s-g- s-p-e-y-? -------------------------- keopileul masigo sip-eoyo?
Ili želite radije čaj? 아니---- --좋아-? 아__ 차_ 더 좋___ 아-면 차- 더 좋-요- ------------- 아니면 차가 더 좋아요? 0
animy-on--h-ga -eo-j-h--y-? a_______ c____ d__ j_______ a-i-y-o- c-a-a d-o j-h-a-o- --------------------------- animyeon chaga deo joh-ayo?
Želimo se voziti kući. 우리--집으- 가--싶--. 우__ 집__ 가_ 싶___ 우-는 집-로 가- 싶-요- --------------- 우리는 집으로 가고 싶어요. 0
u--n-un--ib----o ga-------eoy-. u______ j_______ g___ s________ u-i-e-n j-b-e-l- g-g- s-p-e-y-. ------------------------------- ulineun jib-eulo gago sip-eoyo.
Želite li taksi? 택----해요? 택__ 원___ 택-를 원-요- -------- 택시를 원해요? 0
tae-s--eul---nhae--? t_________ w________ t-e-s-l-u- w-n-a-y-? -------------------- taegsileul wonhaeyo?
Oni žele telefonirati. 그-은-전화--하--싶어-. 그__ 전__ 하_ 싶___ 그-은 전-를 하- 싶-요- --------------- 그들은 전화를 하고 싶어요. 0
g--de----un----n--a-e-l ---- -ip-eoyo. g__________ j__________ h___ s________ g-u-e-l-e-n j-o-h-a-e-l h-g- s-p-e-y-. -------------------------------------- geudeul-eun jeonhwaleul hago sip-eoyo.

Dva jezika = dva centra za govor!

Našem mozgu je svejedno kada učimo neki jezik. Budući da različite jezike pohranjuje u različitim područjima. Ne pohranjuju se svi jezici koje učimo na istom mjestu. Jezici koje učimo kao odrasli imaju vlastiti spremnik. To znači da mozak obrađuje nova pravila na jednom drugom mjestu. Ne pohranjuju se zajedno s materinjim jezikom. Ljudima koji odrastaju dvojezično potrebno je samo jedno područje. Do tog zaključka se došlo u mnogim istraživanjima. Neuroznanstvenici ispitivali su različite ispitanike. Ti ispitanici su tečno govorili dva jezika. Međutim, jedan dio ispitanika je odrastao s dva jezika. Drugi dio je kasnije naučio drugi jezik. Istraživači su mjerili moždanu aktivnost tokom jezičnih testova. Tako su vidjeli koja područja mozga rade kod testova. I uvidjeli su da “kasniji” učenici imaju dva jezična centra! Istraživači su već duže vrijeme pretpostavljali da je to tako. Ljudi s ozljedama mozga pokazuju različite simptome. Na taj način ozljeda mozga vodi do poteškoća u govoru. Oboljeli tako ne mogu izgovoriti ili razumjeti riječi. Međutim, ponekad dvojezične žrtve nesreće pokazuju neobične simptome. Njihove jezične poteškoće ne moraju uvijek pogoditi oba jezika. Ako je ozlijeđeno samo jedno područje mozga, drugo može još uvijek funkcionirati. Tada pacijenti govore jedan jezik bolje od drugog. Dva jezika se opet nauče različitim tempom. To dokazuje da se oba jezika ne pohranjuju na isto mjesto. Budući da se ne nauče istovremeno, formiraju se dva centra. Još nije poznato na koji točno način naš mozak upravlja s više jezika. Međutim, nova saznanja bi mogla dovesti do novih strategija učenja.