Zbirka izraza

hr nešto željeti   »   el θα ήθελα κάτι

70 [sedamdeset]

nešto željeti

nešto željeti

70 [εβδομήντα]

70 [ebdomḗnta]

θα ήθελα κάτι

tha ḗthela káti

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski grčki igra Više
Želite li pušiti? Θα -έ-ατε--α-καπν----ε; Θ_ θ_____ ν_ κ_________ Θ- θ-λ-τ- ν- κ-π-ί-ε-ε- ----------------------- Θα θέλατε να καπνίσετε; 0
Tha---é-----na-k---í----? T__ t______ n_ k_________ T-a t-é-a-e n- k-p-í-e-e- ------------------------- Tha thélate na kapnísete?
Želite li plesati? Θ---έλα-ε ν- χ-ρ--ε-ε; Θ_ θ_____ ν_ χ________ Θ- θ-λ-τ- ν- χ-ρ-ψ-τ-; ---------------------- Θα θέλατε να χορέψετε; 0
T----héla--------or----t-? T__ t______ n_ c__________ T-a t-é-a-e n- c-o-é-s-t-? -------------------------- Tha thélate na chorépsete?
Želite li se šetati? Θα θ-λ-τ- να-π-με--ε---α-ο; Θ_ θ_____ ν_ π___ π________ Θ- θ-λ-τ- ν- π-μ- π-ρ-π-τ-; --------------------------- Θα θέλατε να πάμε περίπατο; 0
Tha t--lat--n---ám- -erípa--? T__ t______ n_ p___ p________ T-a t-é-a-e n- p-m- p-r-p-t-? ----------------------------- Tha thélate na páme perípato?
Želim pušiti. Θ--ή--λ---α καπνίσω. Θ_ ή____ ν_ κ_______ Θ- ή-ε-α ν- κ-π-ί-ω- -------------------- Θα ήθελα να καπνίσω. 0
Th--ḗthe-a na--a----ō. T__ ḗ_____ n_ k_______ T-a ḗ-h-l- n- k-p-í-ō- ---------------------- Tha ḗthela na kapnísō.
Želiš li cigaretu? Θα -θ-λες έ-- --ι--ρ-; Θ_ ή_____ έ__ τ_______ Θ- ή-ε-ε- έ-α τ-ι-ά-ο- ---------------------- Θα ήθελες ένα τσιγάρο; 0
T-a-ḗt--l-----a-tsigár-? T__ ḗ______ é__ t_______ T-a ḗ-h-l-s é-a t-i-á-o- ------------------------ Tha ḗtheles éna tsigáro?
On želi vatru. Θα---ελε φωτ--. Θ_ ή____ φ_____ Θ- ή-ε-ε φ-τ-ά- --------------- Θα ήθελε φωτιά. 0
Th- ---ele --ō---. T__ ḗ_____ p______ T-a ḗ-h-l- p-ō-i-. ------------------ Tha ḗthele phōtiá.
Želim nešto piti. Θα ήθε-α-ν- --- -άτ-. Θ_ ή____ ν_ π__ κ____ Θ- ή-ε-α ν- π-ω κ-τ-. --------------------- Θα ήθελα να πιω κάτι. 0
T----t-e-a na---ō-ká--. T__ ḗ_____ n_ p__ k____ T-a ḗ-h-l- n- p-ō k-t-. ----------------------- Tha ḗthela na piō káti.
Želim nešto jesti. Θα -θε-α να -ά- --τ-. Θ_ ή____ ν_ φ__ κ____ Θ- ή-ε-α ν- φ-ω κ-τ-. --------------------- Θα ήθελα να φάω κάτι. 0
Tha -thela na--h-- -áti. T__ ḗ_____ n_ p___ k____ T-a ḗ-h-l- n- p-á- k-t-. ------------------------ Tha ḗthela na pháō káti.
Želim se malo odmoriti. Θα -θελ- -- ξε--υ-α--ώ λίγο. Θ_ ή____ ν_ ξ_________ λ____ Θ- ή-ε-α ν- ξ-κ-υ-α-τ- λ-γ-. ---------------------------- Θα ήθελα να ξεκουραστώ λίγο. 0
T-- ḗth--a na -ek---a-tṓ líg-. T__ ḗ_____ n_ x_________ l____ T-a ḗ-h-l- n- x-k-u-a-t- l-g-. ------------------------------ Tha ḗthela na xekourastṓ lígo.
Želim Vas nešto pitati. Θα---ελ--ν- σ-ς---τ-σ---άτι. Θ_ ή____ ν_ σ__ ρ_____ κ____ Θ- ή-ε-α ν- σ-ς ρ-τ-σ- κ-τ-. ---------------------------- Θα ήθελα να σας ρωτήσω κάτι. 0
T-a ḗ-h-l- na -------ḗs- k--i. T__ ḗ_____ n_ s__ r_____ k____ T-a ḗ-h-l- n- s-s r-t-s- k-t-. ------------------------------ Tha ḗthela na sas rōtḗsō káti.
Želim Vas nešto zamoliti. Θα------ -α σας-παρα-α-έ-ω για -άτι. Θ_ ή____ ν_ σ__ π_________ γ__ κ____ Θ- ή-ε-α ν- σ-ς π-ρ-κ-λ-σ- γ-α κ-τ-. ------------------------------------ Θα ήθελα να σας παρακαλέσω για κάτι. 0
T---ḗ---l- na -a- p-rak-lés--g-a--á-i. T__ ḗ_____ n_ s__ p_________ g__ k____ T-a ḗ-h-l- n- s-s p-r-k-l-s- g-a k-t-. -------------------------------------- Tha ḗthela na sas parakalésō gia káti.
Želim Vas na nešto pozvati. Θ--ήθ----ν- σ-- κ--έ------κά--. Θ_ ή____ ν_ σ__ κ_____ σ_ κ____ Θ- ή-ε-α ν- σ-ς κ-λ-σ- σ- κ-τ-. ------------------------------- Θα ήθελα να σας καλέσω σε κάτι. 0
T-- -t-ela-n- s-s k---sō -e---t-. T__ ḗ_____ n_ s__ k_____ s_ k____ T-a ḗ-h-l- n- s-s k-l-s- s- k-t-. --------------------------------- Tha ḗthela na sas kalésō se káti.
Šta želite, molim? Τ--θ- ----τ- π-ρακ-λώ; Τ_ θ_ θ_____ π________ Τ- θ- θ-λ-τ- π-ρ-κ-λ-; ---------------------- Τι θα θέλατε παρακαλώ; 0
Ti t-a-th-late-p---kalṓ? T_ t__ t______ p________ T- t-a t-é-a-e p-r-k-l-? ------------------------ Ti tha thélate parakalṓ?
Želite li kavu? Θ---έλ-----ν----α-έ; Θ_ θ_____ έ___ κ____ Θ- θ-λ-τ- έ-α- κ-φ-; -------------------- Θα θέλατε έναν καφέ; 0
T----h---t- -----k-p--? T__ t______ é___ k_____ T-a t-é-a-e é-a- k-p-é- ----------------------- Tha thélate énan kaphé?
Ili želite radije čaj? Ή -ήπως ---π-ο-ιμούσ-τ----- τσάι; Ή μ____ θ_ π___________ έ__ τ____ Ή μ-π-ς θ- π-ο-ι-ο-σ-τ- έ-α τ-ά-; --------------------------------- Ή μήπως θα προτιμούσατε ένα τσάι; 0
Ḗ m--ō----- p-ot-moú-ate--n--ts-i? Ḗ m____ t__ p___________ é__ t____ Ḗ m-p-s t-a p-o-i-o-s-t- é-a t-á-? ---------------------------------- Ḗ mḗpōs tha protimoúsate éna tsái?
Želimo se voziti kući. Θα-θέλ-μ--ν------ σ-ίτι. Θ_ θ_____ ν_ π___ σ_____ Θ- θ-λ-μ- ν- π-μ- σ-ί-ι- ------------------------ Θα θέλαμε να πάμε σπίτι. 0
Tha-t--lam---a ---e ---t-. T__ t______ n_ p___ s_____ T-a t-é-a-e n- p-m- s-í-i- -------------------------- Tha thélame na páme spíti.
Želite li taksi? Θ--θέ---- έ-α--αξ-; Θ_ θ_____ έ__ τ____ Θ- θ-λ-τ- έ-α τ-ξ-; ------------------- Θα θέλατε ένα ταξί; 0
Th----é-a-e--n--t--í? T__ t______ é__ t____ T-a t-é-a-e é-a t-x-? --------------------- Tha thélate éna taxí?
Oni žele telefonirati. Θα ή-ε--- -α-κάνου---ν- -ηλ-φ-νο. Θ_ ή_____ ν_ κ_____ έ__ τ________ Θ- ή-ε-α- ν- κ-ν-υ- έ-α τ-λ-φ-ν-. --------------------------------- Θα ήθελαν να κάνουν ένα τηλέφωνο. 0
Th- -t-e-a- -- -á---- --a--ē-éphōno. T__ ḗ______ n_ k_____ é__ t_________ T-a ḗ-h-l-n n- k-n-u- é-a t-l-p-ō-o- ------------------------------------ Tha ḗthelan na kánoun éna tēléphōno.

Dva jezika = dva centra za govor!

Našem mozgu je svejedno kada učimo neki jezik. Budući da različite jezike pohranjuje u različitim područjima. Ne pohranjuju se svi jezici koje učimo na istom mjestu. Jezici koje učimo kao odrasli imaju vlastiti spremnik. To znači da mozak obrađuje nova pravila na jednom drugom mjestu. Ne pohranjuju se zajedno s materinjim jezikom. Ljudima koji odrastaju dvojezično potrebno je samo jedno područje. Do tog zaključka se došlo u mnogim istraživanjima. Neuroznanstvenici ispitivali su različite ispitanike. Ti ispitanici su tečno govorili dva jezika. Međutim, jedan dio ispitanika je odrastao s dva jezika. Drugi dio je kasnije naučio drugi jezik. Istraživači su mjerili moždanu aktivnost tokom jezičnih testova. Tako su vidjeli koja područja mozga rade kod testova. I uvidjeli su da “kasniji” učenici imaju dva jezična centra! Istraživači su već duže vrijeme pretpostavljali da je to tako. Ljudi s ozljedama mozga pokazuju različite simptome. Na taj način ozljeda mozga vodi do poteškoća u govoru. Oboljeli tako ne mogu izgovoriti ili razumjeti riječi. Međutim, ponekad dvojezične žrtve nesreće pokazuju neobične simptome. Njihove jezične poteškoće ne moraju uvijek pogoditi oba jezika. Ako je ozlijeđeno samo jedno područje mozga, drugo može još uvijek funkcionirati. Tada pacijenti govore jedan jezik bolje od drugog. Dva jezika se opet nauče različitim tempom. To dokazuje da se oba jezika ne pohranjuju na isto mjesto. Budući da se ne nauče istovremeno, formiraju se dva centra. Još nije poznato na koji točno način naš mozak upravlja s više jezika. Međutim, nova saznanja bi mogla dovesti do novih strategija učenja.