Zbirka izraza
Boje » Warna
-
HR
hrvatski
- AR arapski
- DE njemački
- EN engleski (US)
- EN engleski (UK)
- ES španjolski
- FR francuski
- IT talijanski
- JA japanski
- PT portugalski (PT)
- PT portugalski (BR)
- ZH kineski (pojednostavljeni)
- AD adigejski
- AF afrikaans
- AM amharik
- BE bjeloruski
- BG bugarski
- BN bengalski
- BS bosanski
- CA katalonski
- CS češki
- DA danski
- EL grčki
- EO esperanto
- ET estonski
- FA perzijski
- FI finski
- HE hebrejski
- HI hindu
- HR hrvatski
- HU mađarski
- HY armenski
- KA gruzijski
- KK kazaški
- KN kannada
- KO korejski
- KU kurdski (kurmanji)
- KY kirgistanski
- LT litvanski
- LV latvijski/letonski
- MK makedonski
- MR marati
- NL nizozemski
- NN nynorsk
- NO norveški
- PA punjabi
- PL poljski
- RO rumunjski
- RU ruski
- SK slovački
- SL slovenski
- SQ albanski
- SR srpski
- SV švedski
- TA tamilski
- TE telugu
- TH tajlandski
- TI tigrinja
- TL tagalog
- TR turski
- UK ukrajinski
- UR urdu
- VI vijetnamski
-
ID
indonezijski
- AR arapski
- DE njemački
- EN engleski (US)
- EN engleski (UK)
- ES španjolski
- FR francuski
- IT talijanski
- JA japanski
- PT portugalski (PT)
- PT portugalski (BR)
- ZH kineski (pojednostavljeni)
- AD adigejski
- AF afrikaans
- AM amharik
- BE bjeloruski
- BG bugarski
- BN bengalski
- BS bosanski
- CA katalonski
- CS češki
- DA danski
- EL grčki
- EO esperanto
- ET estonski
- FA perzijski
- FI finski
- HE hebrejski
- HI hindu
- HU mađarski
- HY armenski
- ID indonezijski
- KA gruzijski
- KK kazaški
- KN kannada
- KO korejski
- KU kurdski (kurmanji)
- KY kirgistanski
- LT litvanski
- LV latvijski/letonski
- MK makedonski
- MR marati
- NL nizozemski
- NN nynorsk
- NO norveški
- PA punjabi
- PL poljski
- RO rumunjski
- RU ruski
- SK slovački
- SL slovenski
- SQ albanski
- SR srpski
- SV švedski
- TA tamilski
- TE telugu
- TH tajlandski
- TI tigrinja
- TL tagalog
- TR turski
- UK ukrajinski
- UR urdu
- VI vijetnamski
-
-
001 - Osobe 002 - Obitelj 003 - Upoznavanje 004 - U školi 005 - Zemlje i jezici 006 - Čitati i pisati 007 - Brojati 008 - Vrijeme 009 - Dani u tjednu 010 - Jučer – danas – sutra 011 - Mjeseci 012 - Pića 013 - Zanimanja 014 - Boje 015 - Voće i živežne namirnice 016 - Godišnja doba i vrijeme 017 - U kući 018 - Čišćenje kuće 019 - U kuhinji 020 - Čavrljanje 1 021 - Ćaskanje 2 022 - Ćaskanje 3 023 - Učiti strane jezike 024 - Sastanak 025 - U gradu026 - U prirodi 027 - U hotelu – dolazak 028 - U hotelu – pritužbe 029 - U restoranu 1 030 - U restoranu 2 031 - U restoranu 3 032 - U restoranu 4 033 - Na željezničkom kolodvoru 034 - U vlaku 035 - Na aerodromu 036 - Javni lokalni promet 037 - Na putu 038 - U taksiju 039 - Kvar na autu 040 - Pitati za put 041 - Orijentacija 042 - Razgledavanje grada 043 - U zoološkom vrtu 044 - Izlazak navečer 045 - U kinu 046 - U disku 047 - Pripreme za put 048 - Aktivnosti na odmoru 049 - Sport 050 - Na bazenu051 - Sređivanje potrepština 052 - U robnoj kući 053 - Prodavaonice 054 - Kupovina 055 - Raditi 056 - Osjećaji 057 - Kod liječnika 058 - Dijelovi tijela 059 - U pošti 060 - U banci 061 - Redni brojevi 062 - Postavljanje pitanja 1 063 - Postavljanje pitanja 2 064 - Negacija 1 065 - Negacija 2 066 - Posvojne zamjenice 067 - Posvojne zamjenice 2 068 - veliko – malo 069 - trebati – htjeti 070 - nešto željeti 071 - nešto htjeti 072 - nešto morati 073 - nešto smjeti 074 - nešto zamoliti 075 - nešto obrazložiti 1076 - nešto obrazložiti 2 077 - nešto opravdati 3 078 - Pridjevi 1 079 - Pridjevi 2 080 - Pridjevi 3 081 - Prošlost 1 082 - Prošlost 2 083 - Prošlost 3 084 - Prošlost 4 085 - Pitati – prošlost 1 086 - Pitati – prošlost 2 087 - Prošlo vrijeme načinskih glagola 1 088 - Prošlo vrijeme načinskih glagola 2 089 - Imperativ 1 090 - Imperativ 2 091 - Zavisne rečenice sa da 1 092 - Zavisne rečenice sa da 2 093 - Zavisne rečenice sa li 094 - Veznici 1 095 - Veznici 2 096 - Veznici 3 097 - Veznici 4 098 - Dvostruki veznici 099 - Genitiv 100 - Prilozi
-
- Prethodno
- Sljedeći
- MP3
- A -
- A
- A+
14 [četrnaest]
Boje
14 [empat belas]
Odaberite kako želite vidjeti prijevod:
Žene govore drugačije od muškaraca
Svi znamo da se žene i muškarci razlikuju. Ali jeste li znali da i različito govore? To je pokazalo više istraživanja. Žene koriste drugačiji jezični obrazac od muškaraca. Često se izražavaju neizravno i suzdržano. Muškarci se, s druge strane, koriste izravnim i jasnim jezikom. Također se razlikuju i teme kojima se bave. Muškarci puno pričaju o vijestima, gospodarstvu ili sportu. Ženama su draže društvene teme poput obitelji ili zdravlja. Muškarci dakle radije pričaju o činjenicama. Žene radije pričaju o ljudima. Neobično je da žene nastoje komunicirati “slabijim” jezikom. To znači da se izražavaju opreznije ili pristojnije. Žene također postavljaju više pitanja. Vjerojatno na taj način nastoje održati sklad i izbjeći svađu. Štoviše, žene imaju puno veći vokabular za izražavanje osjećaja. Za muškarce je razgovor često jedna vrsta natjecanja. Njihov jezik je vidljivo provokativniji i agresivniji. Muškarci dnevno izgovore manje riječi od žena. Neki istraživači tvrde da je za to zaslužna struktura mozga. Budući da se mozak žena i muškaraca razlikuje. To znači da su i njihovi centri za govor drugačije građeni. Vjerojatno na naš jezik utječu još i drugi čimbenici. Znanost ovu oblast još nije dovoljno proučila. Žene i muškarci ipak ne govore sasvim različite jezike. Dakle, nesporazumi ne moraju nastajati. Postoji puno strategija za uspješnu komunikaciju. Najjednostavnija je: Pozornije slušati!
Dali si znao?
Francuski spada u romanske jezike. To znači da se razvio iz latinskog. Srodan je s drugim romanskim jezicima kao što su španski ili italijanski. Francuski se danas govori na svim kontinentima. Za više od 110 milijuna ljudi to je materinski jezik. Ukupno oko 220 milijuna ljudi govori francuski. Zato je francuski svjetski jezik. Puno međunarodnih organizacija koristi francuski kao službeni jezik. Francuski je prije bio također jezik diplomatije. Danas je tu ulogu velikim dijelom preuzeo engleski. Ipak je francuski kao i prije jedan od najvažnijih jezika sporazumijevanja među različitim narodima (lingua franca). A broj govornika već godinama stalno raste! Razlog tomu je snažan priraštaj stanovništva u afričkom i arapskom području. I na Karipskim otocima ili u Južnom Pacifiku se govori francuski. Tko rado putuje, treba obvezno učiti francuski!
Francuski spada u romanske jezike. To znači da se razvio iz latinskog. Srodan je s drugim romanskim jezicima kao što su španski ili italijanski. Francuski se danas govori na svim kontinentima. Za više od 110 milijuna ljudi to je materinski jezik. Ukupno oko 220 milijuna ljudi govori francuski. Zato je francuski svjetski jezik. Puno međunarodnih organizacija koristi francuski kao službeni jezik. Francuski je prije bio također jezik diplomatije. Danas je tu ulogu velikim dijelom preuzeo engleski. Ipak je francuski kao i prije jedan od najvažnijih jezika sporazumijevanja među različitim narodima (lingua franca). A broj govornika već godinama stalno raste! Razlog tomu je snažan priraštaj stanovništva u afričkom i arapskom području. I na Karipskim otocima ili u Južnom Pacifiku se govori francuski. Tko rado putuje, treba obvezno učiti francuski!