Zbirka izraza

hr Godišnja doba i vrijeme   »   id Musim dan Cuaca

16 [šesnaest]

Godišnja doba i vrijeme

Godišnja doba i vrijeme

16 [enam belas]

Musim dan Cuaca

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski indonezijski igra Više
Ovo su godišnja doba: I-i--u--m: I__ m_____ I-i m-s-m- ---------- Ini musim: 0
Proljeće, ljeto, M-----s--i,--u-i- -a-a-, M____ s____ m____ p_____ M-s-m s-m-, m-s-m p-n-s- ------------------------ Musim semi, musim panas, 0
jesen i zima. m--i--gu--r d-n -usim d----n. m____ g____ d__ m____ d______ m-s-m g-g-r d-n m-s-m d-n-i-. ----------------------------- musim gugur dan musim dingin. 0
Ljeto je vruće. M-s-m----a- ---a-a----a-. M____ p____ t_____ p_____ M-s-m p-n-s t-r-s- p-n-s- ------------------------- Musim panas terasa panas. 0
Ljeti sija sunce. Mata--r- b-rsi----p-----u-i- panas. M_______ b_______ p___ m____ p_____ M-t-h-r- b-r-i-a- p-d- m-s-m p-n-s- ----------------------------------- Matahari bersinar pada musim panas. 0
Ljeti rado idemo šetati. Ka-i-s-ka b---ala--kak--p--a----im--anas. K___ s___ b_______ k___ p___ m____ p_____ K-m- s-k- b-r-a-a- k-k- p-d- m-s-m p-n-s- ----------------------------------------- Kami suka berjalan kaki pada musim panas. 0
Zima je hladna. Musi- d--gi-----a-- din-in. M____ d_____ t_____ d______ M-s-m d-n-i- t-r-s- d-n-i-. --------------------------- Musim dingin terasa dingin. 0
Zimi pada snijeg ili kiša. Sa--- ata- hu-----ur-n---d--m--i- di-gin. S____ a___ h____ t____ p___ m____ d______ S-l-u a-a- h-j-n t-r-n p-d- m-s-m d-n-i-. ----------------------------------------- Salju atau hujan turun pada musim dingin. 0
Zimi rado ostajemo doma. K-m------ ---a-a ---ru-a--pa-- -u-i- dingin. K___ s___ b_____ d_ r____ p___ m____ d______ K-m- s-k- b-r-d- d- r-m-h p-d- m-s-m d-n-i-. -------------------------------------------- Kami suka berada di rumah pada musim dingin. 0
Hladno je. Din-i-. D______ D-n-i-. ------- Dingin. 0
Pada kiša. Huj-n. H_____ H-j-n- ------ Hujan. 0
Vjetrovito je. Be--ngin. B________ B-r-n-i-. --------- Berangin. 0
Toplo je. Ha---t. H______ H-n-a-. ------- Hangat. 0
Sunčano je. M--ah-ri -ersi---. M_______ b________ M-t-h-r- b-r-i-a-. ------------------ Matahari bersinar. 0
Vedro je. C-a-- -er--. C____ c_____ C-a-a c-r-h- ------------ Cuaca cerah. 0
Kakvo je vrijeme danas? B-ga-m-na-----a h-r- --i? B________ c____ h___ i___ B-g-i-a-a c-a-a h-r- i-i- ------------------------- Bagaimana cuaca hari ini? 0
Danas je hladno. H-r---ni---n--n. H___ i__ d______ H-r- i-i d-n-i-. ---------------- Hari ini dingin. 0
Danas je toplo. Har- i-- ha-ga-. H___ i__ h______ H-r- i-i h-n-a-. ---------------- Hari ini hangat. 0

Preuzimanje Datoteka MP3 (.zip datoteke)

MP3 hrvatski + indonezijski (1-100) MP3 indonezijski (1-100)
Video nije pronađen!

Učenje i osjećaji

Radujemo se kad možemo komunicirati na stranom jeziku. Ponosni smo na sebe i svoj napredak u učenju. U suprotnom, ljuti smo i razočarani ako nismo uspješni. S učenjem su dakle povezani različiti osjećaji. Nova istraživanja su došla do daljnjih zanimljivih rezultata. Ona pokazuju da osjećaji igraju ulogu već prilikom učenja. Zato jer osjećaji utječu na uspješnost našeg učenja. Učenje našem mozgu uvijek predstavlja “problem”. A on taj problem želi riješiti. Hoće li biti uspješan pritom ovisi o našim osjećajima. Ako vjerujemo da ćemo moći riješiti problem, tada smo samouvjerni. Ta emocionalna stabilnost nam pomaže kod učenja. Pozitivno razmišljanje potiče naše intelektualne sposobnosti. S druge strane, učenje pod stresom funckionira puno gore. Sumnjičavost i briga ne donose dobre rezultate. Naročito loše učimo ako se bojimo. U tom slučaju naš mozak ne može dobro spremiti nove sadržaje. Stoga je bitno da smo kod učenja uvijek motivirani. Osjećaji, dakle, utječu na učenje. No učenje također utječe na naše osjećaje. Strukture mozga zadužene za obradu činjenica također obrađuju osjećaje. Stoga nas učenje može radovati, a onaj tko se raduje bolje i uči. Naravno da učenje nije uvijek zabavno; može biti i mukotrpno. Stoga si uvijek moramo postavljati male ciljeve. Na taj način nećemo preopteretiti mozak. I garantiramo da ćemo ispuniti svoja očekivanja. Naš uspjeh je tada nagrada koja nas uvijek iznova motivira. Dakle: Učite i smijte se pritom!
Dali si znao?
Grčki spada u indoeuropske jezike. Međutim, ni s jednim drugim jezikom na svijetu nije zaista u bliskom srodstvu. Ne smije se miješati moderni grčki sa starogrčkim. Taj antički grčki jezik se i danas podučava u mnogim školama i na mnogim sveučilištima. Prije je to bio jezik filozofije i nauke. I onaj tko je putovao antičkim svijetom, koristio je grčki kao lingua franca. Novogrčki je, s druge strane, danas materinski jezik oko 13 milijuna ljudi. Razvio se iz starogrčkog. Kad je točno nastao suvremeni grčki, teško je reći. Ali je sigurno da je jednostavnije strukture nego starogrčki. Ipak su se u novogrčkom zadržali brojni arhaični oblici. To je takođe veoma ujednačen jezik u kojem nema jako izraženih dijalekata. Piše se grčkom abecedom koja je stara skoro 2500 godina. Interesantno je da grčki spada u jezike koji ima najveći leksički fond. Ko rado uči riječi, treba početi od grčkog...