Knjiga fraza

bs Na aerodromu   »   mk На аеродром

35 [trideset i pet]

Na aerodromu

Na aerodromu

35 [триесет и пет]

35 [triyesyet i pyet]

На аеродром

[Na ayerodrom]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski makedonski Igra Više
Htio / Htjela bih rezervisati let za Atinu. Би с---- / с----- д- р--------- е--- л-- з- А----. Би сакал / сакала да резервирам еден лет за Атина. 0
B- s---- / s----- d- r----------- y----- l--- z- A----. Bi s---- / s----- d- r----------- y----- l--- z- A----. Bi sakal / sakala da ryezyerviram yedyen lyet za Atina. B- s-k-l / s-k-l- d- r-e-y-r-i-a- y-d-e- l-e- z- A-i-a. ---------/--------------------------------------------.
Da li je to direktan let? Да-- е т-- е д------- л--? Дали е тоа е директен лет? 0
D--- y- t-- y- d--------- l---? Da-- y- t-- y- d--------- l---? Dali ye toa ye diryektyen lyet? D-l- y- t-a y- d-r-e-t-e- l-e-? ------------------------------?
Molim mjesto do prozora, za nepušače. Ве м---- е--- м---- д- п---------- н------. Ве молам едно место до прозорецот, непушач. 0
V-- m---- y---- m----- d- p-----------, n----------. Vy- m---- y---- m----- d- p------------ n----------. Vye molam yedno myesto do prozoryetzot, nyepooshach. V-e m-l-m y-d-o m-e-t- d- p-o-o-y-t-o-, n-e-o-s-a-h. --------------------------------------,------------.
Htio / htjela bih potvrditi svoju rezervaciju. Би с---- / с----- д- ј- п------- м----- р----------. Би сакал / сакала да ја потврдам мојата резервација. 0
B- s---- / s----- d- ј- p------- m----- r-------------. Bi s---- / s----- d- ј- p------- m----- r-------------. Bi sakal / sakala da јa potvrdam moјata ryezyervatziјa. B- s-k-l / s-k-l- d- ј- p-t-r-a- m-ј-t- r-e-y-r-a-z-ј-. ---------/--------------------------------------------.
Htio / htjela bih stornirati svoju rezervaciju. Би с---- / с----- д- ј- о------ м----- р----------. Би сакал / сакала да ја откажам мојата резервација. 0
B- s---- / s----- d- ј- o------ m----- r-------------. Bi s---- / s----- d- ј- o------ m----- r-------------. Bi sakal / sakala da јa otkaʐam moјata ryezyervatziјa. B- s-k-l / s-k-l- d- ј- o-k-ʐ-m m-ј-t- r-e-y-r-a-z-ј-. ---------/-------------------------------------------.
Htio / htjela bih promijeniti svoju rezervaciju. Би с---- / с----- д- ј- п------- м----- р----------. Би сакал / сакала да ја променам мојата резервација. 0
B- s---- / s----- d- ј- p-------- m----- r-------------. Bi s---- / s----- d- ј- p-------- m----- r-------------. Bi sakal / sakala da јa promyenam moјata ryezyervatziјa. B- s-k-l / s-k-l- d- ј- p-o-y-n-m m-ј-t- r-e-y-r-a-z-ј-. ---------/---------------------------------------------.
Kada polijeće sljedeći avion za Rim? Ко-- о-- с------- м----- з- Р--? Кога оди следната машина за Рим? 0
K---- o-- s-------- m------ z- R--? Ko--- o-- s-------- m------ z- R--? Kogua odi slyednata mashina za Rim? K-g-a o-i s-y-d-a-a m-s-i-a z- R-m? ----------------------------------?
Jesu li slobodna još dva mjesta? Да-- и-- у--- д-- с------- м----? Дали има уште две слободни места? 0
D--- i-- o------ d--- s------- m-----? Da-- i-- o------ d--- s------- m-----? Dali ima ooshtye dvye slobodni myesta? D-l- i-a o-s-t-e d-y- s-o-o-n- m-e-t-? -------------------------------------?
Ne, imamo još samo jedno mjesto slobodno. Не- и---- с--- у--- е--- с------- м----. Не, имаме само уште едно слободно место. 0
N--, i----- s--- o------ y---- s------- m-----. Ny-- i----- s--- o------ y---- s------- m-----. Nye, imamye samo ooshtye yedno slobodno myesto. N-e, i-a-y- s-m- o-s-t-e y-d-o s-o-o-n- m-e-t-. ---,------------------------------------------.
Kada slijećemo? Ко-- с--------? Кога слетуваме? 0
K---- s-----------? Ko--- s-----------? Kogua slyetoovamye? K-g-a s-y-t-o-a-y-? ------------------?
Kada smo tamo? Ко-- ќ- с-- т---? Кога ќе сме таму? 0
K---- k--- s--- t----? Ko--- k--- s--- t----? Kogua kjye smye tamoo? K-g-a k-y- s-y- t-m-o? ---------------------?
Kada vozi autobus u centar grada? Ко-- и-- а------ д- ц------- н- г-----? Кога има автобус до центарот на градот? 0
K---- i-- a------- d- t--------- n- g------? Ko--- i-- a------- d- t--------- n- g------? Kogua ima avtoboos do tzyentarot na guradot? K-g-a i-a a-t-b-o- d- t-y-n-a-o- n- g-r-d-t? -------------------------------------------?
Da li je to Vaš kofer? Ов- е в----- к----? Ова е вашиот куфер? 0
O-- y- v------ k------? Ov- y- v------ k------? Ova ye vashiot koofyer? O-a y- v-s-i-t k-o-y-r? ----------------------?
Da li je to Vaša tašna? Ов- е в----- т----? Ова е вашата ташна? 0
O-- y- v------ t-----? Ov- y- v------ t-----? Ova ye vashata tashna? O-a y- v-s-a-a t-s-n-? ---------------------?
Da li je to Vaš prtljag? Ов- е в----- б----? Ова е вашиот багаж? 0
O-- y- v------ b-----? Ov- y- v------ b-----? Ova ye vashiot baguaʐ? O-a y- v-s-i-t b-g-a-? ---------------------?
Koliko prtljaga mogu ponijeti? Ко--- б---- м---- д- з---- с- с---? Колку багаж можам да земам со себе? 0
K----- b----- m---- d- z----- s- s-----? Ko---- b----- m---- d- z----- s- s-----? Kolkoo baguaʐ moʐam da zyemam so syebye? K-l-o- b-g-a- m-ʐ-m d- z-e-a- s- s-e-y-? ---------------------------------------?
Dvadeset kila. Дв----- к--------. Дваесет килограми. 0
D-------- k---------. Dv------- k---------. Dvayesyet kilogurami. D-a-e-y-t k-l-g-r-m-. --------------------.
Šta, samo dvadeset kila? Шт-- с--- д------ к--------? Што, само дваесет килограми? 0
S---, s--- d-------- k---------? Sh--- s--- d-------- k---------? Shto, samo dvayesyet kilogurami? S-t-, s-m- d-a-e-y-t k-l-g-r-m-? ----,--------------------------?

Učenje mijenja mozak

Ko se puno bavi sportom, oblikuje svoje tijelo. Očito je moguće trenirati i svoj mozak. To znači da onom koo želi dobro da nauči jezike nije za to dovoljan samo talent. Također je važno redovno vježbati. Jer vježbanje pozitivno utječe na strukturu mozga. Naravno da je poseban talent za jezike obično urođen. Međutim, intenzivan trening može promijeniti određene moždane strukture. Povećava se volumen centra za govor. Takođe se mijenjaju moždane stanice ljudi koji puno vježbaju. Dugo se vjerovalo da je mozak nepromjenjiv. Vjerovalo se: Ono što ne naučimo kao djeca više nikad nećemo moći naučiti. Međutim, istraživači mozga su došli do sasvim drugačijeg rezultata. Pokazali su da naš mozak ostaje podložan promjeni cijeli život. Moglo bi se reći da funkcionira poput mišića. Stoga se može izgrađivati do duboke starosti. Svaki unos se u mozgu obrađuje. Kad je mozak uvježban, puno bolje obrađuje unose. To znači da radi brže i učinkovitije. Taj princip vrijedi jednako za mlade i za stare ljude. Međutim, nije nužno obavezno učiti kako bi se istrenirao mozak. Čitanje je takođe jedna dobra vježba. Zahtjevna literatura posebno potiče naš centar za govor. To znači da se naš vokabular povećava. Štaviše, poboljšava nam se osjećaj za jezik. Zanimljivo je da jezik ne obrađuje samo centar za govor. Područje koje kontrolira motoriku takođe obrađuje nove sadržaje. Stoga je važno stimulirati cijeli mozak što je više moguće. Dakle: Pokrenite svoje tijelo I svoj mozak!
Da li ste to znali?
Portugalski spada u romanske jezike. U uskom je srodstvu sa španskim i s katalonskim. Razvio se iz vulgarnog latinskog rimskih vojnika. Za oko 10 miliona ljudi je evropski portugalski maternji jezik. On je takođe jedan od najvažnijih svjetskih jezika… To je povezano s prošlošću Portugala kao kolonijalne sile. U 15. i 16. vijeku je nacija moreplovaca donijela svoj jezik na druge kontinente. U dijelovima Afrike i Azije se i danas govori portugalski. Zemlje u kojima se govori ovaj jezik orijentiraju se jezički uglavnom na evropski uzor. U Brazilu je to drukčije. Jezik koji se tamo govori ima nekoliko posebnosti i smatra se posebnim varijetetom. Ipak se Portugalci u pravilu mogu dobro sporazumijevati s Brazilcima. Ukupno više od 240 miliona ljudi na svijetu govori portugalski. Osim toga ima oko 20 kreolskih jezika koji se baziraju na portugalskom. Portugalski danas spada u svjetske jezike.