Knjiga fraza

bs Na aerodromu   »   eo Ĉe la flughaveno

35 [trideset i pet]

Na aerodromu

Na aerodromu

35 [tridek kvin]

Ĉe la flughaveno

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski esperanto Igra Više
Htio / Htjela bih rezervisati let za Atinu. M---a--- re--r-i f--gon--l --e--. M_ ŝ____ r______ f_____ a_ A_____ M- ŝ-t-s r-z-r-i f-u-o- a- A-e-o- --------------------------------- Mi ŝatus rezervi flugon al Ateno. 0
Da li je to direktan let? Ĉu---o e-tas r---a f-ug-? Ĉ_ t__ e____ r____ f_____ Ĉ- t-o e-t-s r-k-a f-u-o- ------------------------- Ĉu tio estas rekta flugo? 0
Molim mjesto do prozora, za nepušače. Senfu--n,--pu-f--es-ran si----on--mi-p-t--. S________ a____________ s________ m_ p_____ S-n-u-a-, a-u-f-n-s-r-n s-d-o-o-, m- p-t-s- ------------------------------------------- Senfuman, apudfenestran sidlokon, mi petas. 0
Htio / htjela bih potvrditi svoju rezervaciju. M- ŝa-us ko--i-mi mi-n -ez-r-on. M_ ŝ____ k_______ m___ r________ M- ŝ-t-s k-n-i-m- m-a- r-z-r-o-. -------------------------------- Mi ŝatus konfirmi mian rezervon. 0
Htio / htjela bih stornirati svoju rezervaciju. Mi -at------igi----n --z---on. M_ ŝ____ n_____ m___ r________ M- ŝ-t-s n-l-g- m-a- r-z-r-o-. ------------------------------ Mi ŝatus nuligi mian rezervon. 0
Htio / htjela bih promijeniti svoju rezervaciju. M--ŝ-tus mod--i -----r-zer--n. M_ ŝ____ m_____ m___ r________ M- ŝ-t-s m-d-f- m-a- r-z-r-o-. ------------------------------ Mi ŝatus modifi mian rezervon. 0
Kada polijeće sljedeći avion za Rim? Ki-m fo--et--os-la----v---a-a---d-lo-a--Romo? K___ f_________ l_ s_______ a_______ a_ R____ K-a- f-r-e-u-o- l- s-k-a-t- a-i-d-l- a- R-m-? --------------------------------------------- Kiam forveturos la sekvanta aviadilo al Romo? 0
Jesu li slobodna još dva mjesta? Ĉ- res-a- du -iber----idl--o-? Ĉ_ r_____ d_ l______ s________ Ĉ- r-s-a- d- l-b-r-j s-d-o-o-? ------------------------------ Ĉu restas du liberaj sidlokoj? 0
Ne, imamo još samo jedno mjesto slobodno. Ne- re-tas -- ni-n-r unu l--er-----l--o. N__ r_____ a_ n_ n__ u__ l_____ s_______ N-, r-s-a- a- n- n-r u-u l-b-r- s-d-o-o- ---------------------------------------- Ne, restas al ni nur unu libera sidloko. 0
Kada slijećemo? K----n----teri--s? K___ n_ a_________ K-a- n- a-t-r-ĝ-s- ------------------ Kiam ni alteriĝos? 0
Kada smo tamo? K-a--n------e----? K___ n_ t__ e_____ K-a- n- t-e e-t-s- ------------------ Kiam ni tie estos? 0
Kada vozi autobus u centar grada? K-am-b-s- -o-v-turos-a--------o-en-r-? K___ b___ f_________ a_ l_ u__________ K-a- b-s- f-r-e-u-o- a- l- u-b-c-n-r-? -------------------------------------- Kiam buso forveturos al la urbocentro? 0
Da li je to Vaš kofer? Ĉ----o -------ia-valizo? Ĉ_ t__ e____ v__ v______ Ĉ- t-o e-t-s v-a v-l-z-? ------------------------ Ĉu tio estas via valizo? 0
Da li je to Vaša tašna? Ĉu ti- -st-s v-- ---o? Ĉ_ t__ e____ v__ s____ Ĉ- t-o e-t-s v-a s-k-? ---------------------- Ĉu tio estas via sako? 0
Da li je to Vaš prtljag? Ĉu-t-o-e------ia ---a-ar-? Ĉ_ t__ e____ v__ p________ Ĉ- t-o e-t-s v-a p-k-ĵ-r-? -------------------------- Ĉu tio estas via pakaĵaro? 0
Koliko prtljaga mogu ponijeti? Ki-m-d- -ak-ĵoj-mi --va- k--p-rti? K___ d_ p______ m_ p____ k________ K-o- d- p-k-ĵ-j m- p-v-s k-n-o-t-? ---------------------------------- Kiom da pakaĵoj mi povas kunporti? 0
Dvadeset kila. Dude- k-l---am---. D____ k___________ D-d-k k-l-g-a-o-n- ------------------ Dudek kilogramojn. 0
Šta, samo dvadeset kila? Kion--Ĉ---u- d--ek--i-og----j-? K____ Ĉ_ n__ d____ k___________ K-o-? Ĉ- n-r d-d-k k-l-g-a-o-n- ------------------------------- Kion? Ĉu nur dudek kilogramojn? 0

Učenje mijenja mozak

Ko se puno bavi sportom, oblikuje svoje tijelo. Očito je moguće trenirati i svoj mozak. To znači da onom koo želi dobro da nauči jezike nije za to dovoljan samo talent. Također je važno redovno vježbati. Jer vježbanje pozitivno utječe na strukturu mozga. Naravno da je poseban talent za jezike obično urođen. Međutim, intenzivan trening može promijeniti određene moždane strukture. Povećava se volumen centra za govor. Takođe se mijenjaju moždane stanice ljudi koji puno vježbaju. Dugo se vjerovalo da je mozak nepromjenjiv. Vjerovalo se: Ono što ne naučimo kao djeca više nikad nećemo moći naučiti. Međutim, istraživači mozga su došli do sasvim drugačijeg rezultata. Pokazali su da naš mozak ostaje podložan promjeni cijeli život. Moglo bi se reći da funkcionira poput mišića. Stoga se može izgrađivati do duboke starosti. Svaki unos se u mozgu obrađuje. Kad je mozak uvježban, puno bolje obrađuje unose. To znači da radi brže i učinkovitije. Taj princip vrijedi jednako za mlade i za stare ljude. Međutim, nije nužno obavezno učiti kako bi se istrenirao mozak. Čitanje je takođe jedna dobra vježba. Zahtjevna literatura posebno potiče naš centar za govor. To znači da se naš vokabular povećava. Štaviše, poboljšava nam se osjećaj za jezik. Zanimljivo je da jezik ne obrađuje samo centar za govor. Područje koje kontrolira motoriku takođe obrađuje nove sadržaje. Stoga je važno stimulirati cijeli mozak što je više moguće. Dakle: Pokrenite svoje tijelo I svoj mozak!
Da li ste to znali?
Portugalski spada u romanske jezike. U uskom je srodstvu sa španskim i s katalonskim. Razvio se iz vulgarnog latinskog rimskih vojnika. Za oko 10 miliona ljudi je evropski portugalski maternji jezik. On je takođe jedan od najvažnijih svjetskih jezika… To je povezano s prošlošću Portugala kao kolonijalne sile. U 15. i 16. vijeku je nacija moreplovaca donijela svoj jezik na druge kontinente. U dijelovima Afrike i Azije se i danas govori portugalski. Zemlje u kojima se govori ovaj jezik orijentiraju se jezički uglavnom na evropski uzor. U Brazilu je to drukčije. Jezik koji se tamo govori ima nekoliko posebnosti i smatra se posebnim varijetetom. Ipak se Portugalci u pravilu mogu dobro sporazumijevati s Brazilcima. Ukupno više od 240 miliona ljudi na svijetu govori portugalski. Osim toga ima oko 20 kreolskih jezika koji se baziraju na portugalskom. Portugalski danas spada u svjetske jezike.