Knjiga fraza

bs Na aerodromu   »   be У аэрапорце

35 [trideset i pet]

Na aerodromu

Na aerodromu

35 [трыццаць пяць]

35 [trytstsats’ pyats’]

У аэрапорце

[U aeraportse]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski bjeloruski Igra Više
Htio / Htjela bih rezervisati let za Atinu. Я х-це- -ы / ха--л---ы--абра-і-ав-----іл-т--- р--с--------. Я хацеў бы / хацела бы забраніраваць білет на рэйс у Афіны. Я х-ц-ў б- / х-ц-л- б- з-б-а-і-а-а-ь б-л-т н- р-й- у А-і-ы- ----------------------------------------------------------- Я хацеў бы / хацела бы забраніраваць білет на рэйс у Афіны. 0
Ya-k-ats-- by-- k---se----- z---anіrav-ts---і-et ---re-- --Afі--. Ya khatseu by / khatsela by zabranіravats’ bіlet na reys u Afіny. Y- k-a-s-u b- / k-a-s-l- b- z-b-a-і-a-a-s- b-l-t n- r-y- u A-і-y- ----------------------------------------------------------------- Ya khatseu by / khatsela by zabranіravats’ bіlet na reys u Afіny.
Da li je to direktan let? Гэ-а-бес----д-чн---эйс? Гэта беспасадачны рэйс? Г-т- б-с-а-а-а-н- р-й-? ----------------------- Гэта беспасадачны рэйс? 0
G-t---espasad--hn--re--? Geta bespasadachny reys? G-t- b-s-a-a-a-h-y r-y-? ------------------------ Geta bespasadachny reys?
Molim mjesto do prozora, za nepušače. К--і ла-ка, м--ца -----на-ў с-л-н--д-я-н----ц-ў. Калі ласка, месца ля акна ў салоне для некурцоў. К-л- л-с-а- м-с-а л- а-н- ў с-л-н- д-я н-к-р-о-. ------------------------------------------------ Калі ласка, месца ля акна ў салоне для некурцоў. 0
K-lі las-a---e---a--y- ak-a - ---o----l-a --k--ts--. Kalі laska, mestsa lya akna u salone dlya nekurtsou. K-l- l-s-a- m-s-s- l-a a-n- u s-l-n- d-y- n-k-r-s-u- ---------------------------------------------------- Kalі laska, mestsa lya akna u salone dlya nekurtsou.
Htio / htjela bih potvrditi svoju rezervaciju. Я-х------ы /-ха--л--бы ----ер---ць --аё--рані-----не. Я хацеў бы / хацела бы пацвердзіць сваё браніраванне. Я х-ц-ў б- / х-ц-л- б- п-ц-е-д-і-ь с-а- б-а-і-а-а-н-. ----------------------------------------------------- Я хацеў бы / хацела бы пацвердзіць сваё браніраванне. 0
Ya-kha-s-u-by / -------a-by--a-sve------’ sv-e br------a---. Ya khatseu by / khatsela by patsverdzіts’ svae branіravanne. Y- k-a-s-u b- / k-a-s-l- b- p-t-v-r-z-t-’ s-a- b-a-і-a-a-n-. ------------------------------------------------------------ Ya khatseu by / khatsela by patsverdzіts’ svae branіravanne.
Htio / htjela bih stornirati svoju rezervaciju. Я-х--еў -- /--ац-л- б--а--ляв-ц--с-а- ----і-а-а-н-. Я хацеў бы / хацела бы ануляваць сваё браніраванне. Я х-ц-ў б- / х-ц-л- б- а-у-я-а-ь с-а- б-а-і-а-а-н-. --------------------------------------------------- Я хацеў бы / хацела бы ануляваць сваё браніраванне. 0
Ya----t-eu by -----tsel--by anul-avat-’-sva---ra---av----. Ya khatseu by / khatsela by anulyavats’ svae branіravanne. Y- k-a-s-u b- / k-a-s-l- b- a-u-y-v-t-’ s-a- b-a-і-a-a-n-. ---------------------------------------------------------- Ya khatseu by / khatsela by anulyavats’ svae branіravanne.
Htio / htjela bih promijeniti svoju rezervaciju. Я хац---б--- -ацела-б- пер---ані-ав---. Я хацеў бы / хацела бы перабраніраваць. Я х-ц-ў б- / х-ц-л- б- п-р-б-а-і-а-а-ь- --------------------------------------- Я хацеў бы / хацела бы перабраніраваць. 0
Y---h-tseu--y-- -h-tsel- by---rab-anі-a-a-s’. Ya khatseu by / khatsela by perabranіravats’. Y- k-a-s-u b- / k-a-s-l- b- p-r-b-a-і-a-a-s-. --------------------------------------------- Ya khatseu by / khatsela by perabranіravats’.
Kada polijeće sljedeći avion za Rim? Ка-і--ы-ят-- на---пны-с-----т --Р--? Калі вылятае наступны самалёт у Рым? К-л- в-л-т-е н-с-у-н- с-м-л-т у Р-м- ------------------------------------ Калі вылятае наступны самалёт у Рым? 0
Kalі v-l--ta- n-st-pn--------- - Rym? Kalі vylyatae nastupny samalet u Rym? K-l- v-l-a-a- n-s-u-n- s-m-l-t u R-m- ------------------------------------- Kalі vylyatae nastupny samalet u Rym?
Jesu li slobodna još dva mjesta? Ці-ёсць---чэ-д---------ны-----ц-? Ці ёсць яшчэ два свабодныя месцы? Ц- ё-ц- я-ч- д-а с-а-о-н-я м-с-ы- --------------------------------- Ці ёсць яшчэ два свабодныя месцы? 0
T-- y-----------he-dv--s--b-dny-a---s--y? Tsі yosts’ yashche dva svabodnyya mestsy? T-і y-s-s- y-s-c-e d-a s-a-o-n-y- m-s-s-? ----------------------------------------- Tsі yosts’ yashche dva svabodnyya mestsy?
Ne, imamo još samo jedno mjesto slobodno. Не, --нас --ль-- а-н--сва----а--ме---. Не, у нас толькі адно свабоднае месца. Н-, у н-с т-л-к- а-н- с-а-о-н-е м-с-а- -------------------------------------- Не, у нас толькі адно свабоднае месца. 0
Ne,-u --s---l--і a--o s-----n-- -e-tsa. Ne, u nas tol’kі adno svabodnae mestsa. N-, u n-s t-l-k- a-n- s-a-o-n-e m-s-s-. --------------------------------------- Ne, u nas tol’kі adno svabodnae mestsa.
Kada slijećemo? К-л- мы п-ыз---яе--я? Калі мы прызямляемся? К-л- м- п-ы-я-л-е-с-? --------------------- Калі мы прызямляемся? 0
Ka-і-m--p-y-yamly--e-s-a? Kalі my pryzyamlyayemsya? K-l- m- p-y-y-m-y-y-m-y-? ------------------------- Kalі my pryzyamlyayemsya?
Kada smo tamo? К-лі-----у-з----а м-с--? Калі мы будзем на месцы? К-л- м- б-д-е- н- м-с-ы- ------------------------ Калі мы будзем на месцы? 0
Ka-і m- ------ n-------y? Kalі my budzem na mestsy? K-l- m- b-d-e- n- m-s-s-? ------------------------- Kalі my budzem na mestsy?
Kada vozi autobus u centar grada? К-----дпр-ўл--цц- а-т--у- - ц-нт- -ора-а? Калі адпраўляецца аўтобус у цэнтр горада? К-л- а-п-а-л-е-ц- а-т-б-с у ц-н-р г-р-д-? ----------------------------------------- Калі адпраўляецца аўтобус у цэнтр горада? 0
Ka-і ---raulyay---t-a -ut---s-- tse-----o-ada? Kalі adpraulyayetstsa autobus u tsentr gorada? K-l- a-p-a-l-a-e-s-s- a-t-b-s u t-e-t- g-r-d-? ---------------------------------------------- Kalі adpraulyayetstsa autobus u tsentr gorada?
Da li je to Vaš kofer? Гэт--В--------а-? Гэта Ваш чамадан? Г-т- В-ш ч-м-д-н- ----------------- Гэта Ваш чамадан? 0
Ge-- Va---ch---d-n? Geta Vash chamadan? G-t- V-s- c-a-a-a-? ------------------- Geta Vash chamadan?
Da li je to Vaša tašna? Г-т- ---- сумк-? Гэта Ваша сумка? Г-т- В-ш- с-м-а- ---------------- Гэта Ваша сумка? 0
G--- --s---sum--? Geta Vasha sumka? G-t- V-s-a s-m-a- ----------------- Geta Vasha sumka?
Da li je to Vaš prtljag? Г-т----ш--а--ж? Гэта Ваш багаж? Г-т- В-ш б-г-ж- --------------- Гэта Ваш багаж? 0
G-t- -a------a--? Geta Vash bagazh? G-t- V-s- b-g-z-? ----------------- Geta Vash bagazh?
Koliko prtljaga mogu ponijeti? К--ь----а-а-у я маг- -з--ь з-с----? Колькі багажу я магу ўзяць з сабой? К-л-к- б-г-ж- я м-г- ў-я-ь з с-б-й- ----------------------------------- Колькі багажу я магу ўзяць з сабой? 0
Ko-’---b-g---u-y---a-- -zy-t---- sa-oy? Kol’kі bagazhu ya magu uzyats’ z saboy? K-l-k- b-g-z-u y- m-g- u-y-t-’ z s-b-y- --------------------------------------- Kol’kі bagazhu ya magu uzyats’ z saboy?
Dvadeset kila. Двацц------ла-р-м. Дваццаць кілаграм. Д-а-ц-ц- к-л-г-а-. ------------------ Дваццаць кілаграм. 0
Dv-tst-at-’ --la---m. Dvatstsats’ kіlagram. D-a-s-s-t-’ k-l-g-a-. --------------------- Dvatstsats’ kіlagram.
Šta, samo dvadeset kila? Ш-------ьк----а-ц-ц--------а-? Што, толькі дваццаць кілаграм? Ш-о- т-л-к- д-а-ц-ц- к-л-г-а-? ------------------------------ Што, толькі дваццаць кілаграм? 0
S---, -ol-k- -v-ts-s---- -і-a--a-? Shto, tol’kі dvatstsats’ kіlagram? S-t-, t-l-k- d-a-s-s-t-’ k-l-g-a-? ---------------------------------- Shto, tol’kі dvatstsats’ kіlagram?

Skinuti MP3 (.zip datoteke)

Nije pronađen nijedan video!

Učenje mijenja mozak

Ko se puno bavi sportom, oblikuje svoje tijelo. Očito je moguće trenirati i svoj mozak. To znači da onom koo želi dobro da nauči jezike nije za to dovoljan samo talent. Također je važno redovno vježbati. Jer vježbanje pozitivno utječe na strukturu mozga. Naravno da je poseban talent za jezike obično urođen. Međutim, intenzivan trening može promijeniti određene moždane strukture. Povećava se volumen centra za govor. Takođe se mijenjaju moždane stanice ljudi koji puno vježbaju. Dugo se vjerovalo da je mozak nepromjenjiv. Vjerovalo se: Ono što ne naučimo kao djeca više nikad nećemo moći naučiti. Međutim, istraživači mozga su došli do sasvim drugačijeg rezultata. Pokazali su da naš mozak ostaje podložan promjeni cijeli život. Moglo bi se reći da funkcionira poput mišića. Stoga se može izgrađivati do duboke starosti. Svaki unos se u mozgu obrađuje. Kad je mozak uvježban, puno bolje obrađuje unose. To znači da radi brže i učinkovitije. Taj princip vrijedi jednako za mlade i za stare ljude. Međutim, nije nužno obavezno učiti kako bi se istrenirao mozak. Čitanje je takođe jedna dobra vježba. Zahtjevna literatura posebno potiče naš centar za govor. To znači da se naš vokabular povećava. Štaviše, poboljšava nam se osjećaj za jezik. Zanimljivo je da jezik ne obrađuje samo centar za govor. Područje koje kontrolira motoriku takođe obrađuje nove sadržaje. Stoga je važno stimulirati cijeli mozak što je više moguće. Dakle: Pokrenite svoje tijelo I svoj mozak!
Da li ste to znali?
Portugalski spada u romanske jezike. U uskom je srodstvu sa španskim i s katalonskim. Razvio se iz vulgarnog latinskog rimskih vojnika. Za oko 10 miliona ljudi je evropski portugalski maternji jezik. On je takođe jedan od najvažnijih svjetskih jezika… To je povezano s prošlošću Portugala kao kolonijalne sile. U 15. i 16. vijeku je nacija moreplovaca donijela svoj jezik na druge kontinente. U dijelovima Afrike i Azije se i danas govori portugalski. Zemlje u kojima se govori ovaj jezik orijentiraju se jezički uglavnom na evropski uzor. U Brazilu je to drukčije. Jezik koji se tamo govori ima nekoliko posebnosti i smatra se posebnim varijetetom. Ipak se Portugalci u pravilu mogu dobro sporazumijevati s Brazilcima. Ukupno više od 240 miliona ljudi na svijetu govori portugalski. Osim toga ima oko 20 kreolskih jezika koji se baziraju na portugalskom. Portugalski danas spada u svjetske jezike.