Knjiga fraza

bs Na aerodromu   »   ar ‫فى المطار‬

35 [trideset i pet]

Na aerodromu

Na aerodromu

‫35 [خمسة وثلاثون]‬

35 [khmasat wathalathun]

‫فى المطار‬

[faa almatar]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski arapski Igra Više
Htio / Htjela bih rezervisati let za Atinu. ‫أ--- أ- أ--- ت---- ب------- إ-- أ----.‬ ‫أريد أن أحجز تذكرة بالطائرة إلى أثينا.‬ 0
a--- 'a- 'a---- t---------- b----------- 'i---- 'a-----. ar-- '-- '----- t---------- b----------- '----- '------. arid 'an 'ahjiz tadhkiratan bialttayirat 'iilaa 'athina. a-i- 'a- 'a-j-z t-d-k-r-t-n b-a-t-a-i-a- 'i-l-a 'a-h-n-. -----'---'-------------------------------'------'------.
Da li je to direktan let? ‫ه- ه- ط---- م-----‬ ‫هل هو طيران مباشر؟‬ 0
h- h- t------ m-----? hl h- t------ m-----? hl hu tayaran mbashr? h- h- t-y-r-n m-a-h-? --------------------?
Molim mjesto do prozora, za nepušače. ‫م- ف---- م--- ع-- ا------ ل--- ا-------.‬ ‫من فضلك، مقعد على النافذة لغير المدخنين.‬ 0
m- f-------, m----- e---- a---------- l------ a-----------. mn f-------- m----- e---- a---------- l------ a-----------. mn fadalaka, maqead ealaa alnaafidhat lighayr almudkhanina. m- f-d-l-k-, m-q-a- e-l-a a-n-a-i-h-t l-g-a-r a-m-d-h-n-n-. -----------,----------------------------------------------.
Htio / htjela bih potvrditi svoju rezervaciju. ‫أ--- أ- أ--- ا----.‬ ‫أريد أن أؤكد الحجز.‬ 0
a--- 'a- 'u----- a------. ar-- '-- '------ a------. arid 'an 'uwakid alhajza. a-i- 'a- 'u-a-i- a-h-j-a. -----'---'--------------.
Htio / htjela bih stornirati svoju rezervaciju. ‫أ--- إ---- ا----.‬ ‫أريد إلغاء الحجز.‬ 0
a--- 'i-----' a------. ar-- '------- a------. arid 'iilgha' alhajza. a-i- 'i-l-h-' a-h-j-a. -----'------'--------.
Htio / htjela bih promijeniti svoju rezervaciju. ‫أ--- ت---- ا----.‬ ‫أريد تبديل الحجز.‬ 0
a--- t----- a------. ar-- t----- a------. arid tabdil alhajza. a-i- t-b-i- a-h-j-a. -------------------.
Kada polijeće sljedeći avion za Rim? ‫م-- ت--- ا------ ا------ إ-- ر----‬ ‫متى تقلع الطائرة التالية إلى روما؟‬ 0
m---- t----- a--------- a-------- 'i---- r---? ma--- t----- a--------- a-------- '----- r---? mataa taqlie alttayirat alttaliat 'iilaa ruma? m-t-a t-q-i- a-t-a-i-a- a-t-a-i-t 'i-l-a r-m-? ----------------------------------'----------?
Jesu li slobodna još dva mjesta? ‫أ م- ز-- ه--- م------‬ ‫أ ما زال هناك مقعدان؟‬ 0
a m- z-- h---- m-------? a m- z-- h---- m-------? a ma zal hunak maqeadan? a m- z-l h-n-k m-q-a-a-? -----------------------?
Ne, imamo još samo jedno mjesto slobodno. ‫ل-- ل- ي-- س-- م--- و---.‬ ‫لا، لم يبق سوى مقعد واحد.‬ 0
l-, l- y--- s---- m----- w----. la- l- y--- s---- m----- w----. la, lm yabq siwaa maqead wahda. l-, l- y-b- s-w-a m-q-a- w-h-a. --,---------------------------.
Kada slijećemo? ‫م-- س-----‬ ‫متى سنهبط؟‬ 0
m--- s-----? mt-- s-----? mtaa sanhbt? m-a- s-n-b-? -----------?
Kada smo tamo? ‫م-- س----‬ ‫متى سنصل؟‬ 0
m--- s----? mt-- s----? mtaa snsla? m-a- s-s-a? ----------?
Kada vozi autobus u centar grada? ‫م-- ت--- ا------ إ-- م--- ا-------‬ ‫متى تسير الحافلة إلى مركز المدينة؟‬ 0
m---- t---- a-------- 'i---- m----- a-----? ma--- t---- a-------- '----- m----- a-----? mataa tasir alhafilat 'iilaa markaz almdyn? m-t-a t-s-r a-h-f-l-t 'i-l-a m-r-a- a-m-y-? ----------------------'-------------------?
Da li je to Vaš kofer? ‫ه- ه-- ح------‬ ‫هل هذه حقيبتك؟‬ 0
h- h----- h--------? hl h----- h--------? hl hadhih haqibatka? h- h-d-i- h-q-b-t-a? -------------------?
Da li je to Vaša tašna? ‫ه- ه-- ح----- ا-------‬ ‫هل هذة حقيبتك الصغيرة؟‬ 0
h- h----- h-------- a--------? hl h----- h-------- a--------? hl hidhat haqibatak alsghirat? h- h-d-a- h-q-b-t-k a-s-h-r-t? -----------------------------?
Da li je to Vaš prtljag? ‫ه- ه-- أ------‬ ‫هل هذه أمتعتك؟‬ 0
h- h----- 'a------? hl h----- '-------? hl hadhih 'amtaetk? h- h-d-i- 'a-t-e-k? ----------'-------?
Koliko prtljaga mogu ponijeti? ‫م- و-- ا------ ا------ ب---‬ ‫ما وزن الأمتعة المسموح بها؟‬ 0
m- w--- a-'a----- a------- b--? ma w--- a-------- a------- b--? ma wazn al'amteat almasmuh bha? m- w-z- a-'a-t-a- a-m-s-u- b-a? ----------'-------------------?
Dvadeset kila. ‫ع---- ك---.‬ ‫عشرون كيلو.‬ 0
e------ k---. es----- k---. eshurun kilu. e-h-r-n k-l-. ------------.
Šta, samo dvadeset kila? ‫ك-- ف-- ع---- ك----‬ ‫كم؟ فقط عشرون كيلو؟‬ 0
k--? f---- e----- k---? km-? f---- e----- k---? kma? faqat eshrwn kilw? k-a? f-q-t e-h-w- k-l-? ---?------------------?

Učenje mijenja mozak

Ko se puno bavi sportom, oblikuje svoje tijelo. Očito je moguće trenirati i svoj mozak. To znači da onom koo želi dobro da nauči jezike nije za to dovoljan samo talent. Također je važno redovno vježbati. Jer vježbanje pozitivno utječe na strukturu mozga. Naravno da je poseban talent za jezike obično urođen. Međutim, intenzivan trening može promijeniti određene moždane strukture. Povećava se volumen centra za govor. Takođe se mijenjaju moždane stanice ljudi koji puno vježbaju. Dugo se vjerovalo da je mozak nepromjenjiv. Vjerovalo se: Ono što ne naučimo kao djeca više nikad nećemo moći naučiti. Međutim, istraživači mozga su došli do sasvim drugačijeg rezultata. Pokazali su da naš mozak ostaje podložan promjeni cijeli život. Moglo bi se reći da funkcionira poput mišića. Stoga se može izgrađivati do duboke starosti. Svaki unos se u mozgu obrađuje. Kad je mozak uvježban, puno bolje obrađuje unose. To znači da radi brže i učinkovitije. Taj princip vrijedi jednako za mlade i za stare ljude. Međutim, nije nužno obavezno učiti kako bi se istrenirao mozak. Čitanje je takođe jedna dobra vježba. Zahtjevna literatura posebno potiče naš centar za govor. To znači da se naš vokabular povećava. Štaviše, poboljšava nam se osjećaj za jezik. Zanimljivo je da jezik ne obrađuje samo centar za govor. Područje koje kontrolira motoriku takođe obrađuje nove sadržaje. Stoga je važno stimulirati cijeli mozak što je više moguće. Dakle: Pokrenite svoje tijelo I svoj mozak!
Da li ste to znali?
Portugalski spada u romanske jezike. U uskom je srodstvu sa španskim i s katalonskim. Razvio se iz vulgarnog latinskog rimskih vojnika. Za oko 10 miliona ljudi je evropski portugalski maternji jezik. On je takođe jedan od najvažnijih svjetskih jezika… To je povezano s prošlošću Portugala kao kolonijalne sile. U 15. i 16. vijeku je nacija moreplovaca donijela svoj jezik na druge kontinente. U dijelovima Afrike i Azije se i danas govori portugalski. Zemlje u kojima se govori ovaj jezik orijentiraju se jezički uglavnom na evropski uzor. U Brazilu je to drukčije. Jezik koji se tamo govori ima nekoliko posebnosti i smatra se posebnim varijetetom. Ipak se Portugalci u pravilu mogu dobro sporazumijevati s Brazilcima. Ukupno više od 240 miliona ljudi na svijetu govori portugalski. Osim toga ima oko 20 kreolskih jezika koji se baziraju na portugalskom. Portugalski danas spada u svjetske jezike.