Knjiga fraza

bs Javni lokalni saobraćaj   »   pl Lokalny transport publiczny

36 [trideset i šest]

Javni lokalni saobraćaj

Javni lokalni saobraćaj

36 [trzydzieści sześć]

Lokalny transport publiczny

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski poljski Igra Više
Gdje je autobuska stanica? Gdz-- -e---przy--ane- autob--o--? G---- j--- p--------- a---------- G-z-e j-s- p-z-s-a-e- a-t-b-s-w-? --------------------------------- Gdzie jest przystanek autobusowy? 0
Koji autobus vozi u centar? K-óry autob-- -ed--- d- ---trum? K---- a------ j----- d- c------- K-ó-y a-t-b-s j-d-i- d- c-n-r-m- -------------------------------- Który autobus jedzie do centrum? 0
Koju liniju moram uzeti? Któr- -i--ą------ j--h--? K---- l---- m---- j------ K-ó-ą l-n-ą m-s-ę j-c-a-? ------------------------- Którą linią muszę jechać? 0
Moram li presjedati? C-y m---ę-si- prze-----ć? C-- m---- s-- p---------- C-y m-s-ę s-ę p-z-s-a-a-? ------------------------- Czy muszę się przesiadać? 0
Gdje moram presjesti? G-----mu-zę------r--sią-ć? G---- m---- s-- p--------- G-z-e m-s-ę s-ę p-z-s-ą-ć- -------------------------- Gdzie muszę się przesiąść? 0
Koliko košta karta? I-e-k-s---j--bi--t? I-- k------- b----- I-e k-s-t-j- b-l-t- ------------------- Ile kosztuje bilet? 0
Koliko stanica ima do centra? Ile p-z--t----w-je----o -e--rum? I-- p---------- j--- d- c------- I-e p-z-s-a-k-w j-s- d- c-n-r-m- -------------------------------- Ile przystanków jest do centrum? 0
Morate ovdje izaći. M-si -u-p-n----a-i -y--ąś-. M--- t- p-- / p--- w------- M-s- t- p-n / p-n- w-s-ą-ć- --------------------------- Musi tu pan / pani wysiąść. 0
Morate izaći nazad. M-s- pa- --p-n- ---i--- z -ył-. M--- p-- / p--- w------ z t---- M-s- p-n / p-n- w-s-ą-ć z t-ł-. ------------------------------- Musi pan / pani wysiąść z tyłu. 0
Sljedeći metro dolazi za 5 minuta. N--tęp-------jk- me----p-z---d--e-za pię- m-n-t. N------- k------ m---- p--------- z- p--- m----- N-s-ę-n- k-l-j-a m-t-a p-z-j-d-i- z- p-ę- m-n-t- ------------------------------------------------ Następna kolejka metra przyjedzie za pięć minut. 0
Sljedeći tramvaj dolazi za 10 minuta. Na--ę-ny tr----j -rzyj--zi--za-----s--ć minu-. N------- t------ p--------- z- d------- m----- N-s-ę-n- t-a-w-j p-z-j-d-i- z- d-i-s-ę- m-n-t- ---------------------------------------------- Następny tramwaj przyjedzie za dziesięć minut. 0
Sljedeći autobus dolazi za 15 minuta. N---ępn- -ut--u- przy-ed-i--z--pię-na-cie -in-t. N------- a------ p--------- z- p--------- m----- N-s-ę-n- a-t-b-s p-z-j-d-i- z- p-ę-n-ś-i- m-n-t- ------------------------------------------------ Następny autobus przyjedzie za piętnaście minut. 0
Kada vozi zadnji metro? O -t---j---d-i-i---dj-ż--- -s--t-i---e---? O k----- g------- o------- o------- m----- O k-ó-e- g-d-i-i- o-j-ż-ż- o-t-t-i- m-t-o- ------------------------------------------ O której godzinie odjeżdża ostatnie metro? 0
Kada vozi zadnji tramvaj? O--t-r-- g--zinie-od-e--ża---t---i-tr-mwa-? O k----- g------- o------- o------ t------- O k-ó-e- g-d-i-i- o-j-ż-ż- o-t-t-i t-a-w-j- ------------------------------------------- O której godzinie odjeżdża ostatni tramwaj? 0
Kada vozi zadnji autobus? O-które- --d----e --j--d---os-at-i--ut----? O k----- g------- o------- o------ a------- O k-ó-e- g-d-i-i- o-j-ż-ż- o-t-t-i a-t-b-s- ------------------------------------------- O której godzinie odjeżdża ostatni autobus? 0
Imate li voznu kartu? M--p-- --pa-i -i-e-? M- p-- / p--- b----- M- p-n / p-n- b-l-t- -------------------- Ma pan / pani bilet? 0
Voznu kartu? – Ne, nemam. B-l-t? - -----n-----m. B----- – N--- n-- m--- B-l-t- – N-e- n-e m-m- ---------------------- Bilet? – Nie, nie mam. 0
Onda morate platiti kaznu. No-t- m-s- -a--- --n-----ła--- k-rę. N- t- m--- p-- / p--- z------- k---- N- t- m-s- p-n / p-n- z-p-a-i- k-r-. ------------------------------------ No to musi pan / pani zapłacić karę. 0

Razvoj jezika

Jasno je zašto međusobno komuniciramo. Želimo razmijeniti ideje i razumjeti se. S druge strane, manje je jasno kako je tačno nastao jezik. Postoje različite teorije u svezi s tim. Međutim, sigurno je da je jezik jedan stari fenomen. Preduslov za govor bila su određena tjelesna obilježja. Ona su bila nužna za stvaranje zvukova. Već su neandertalci imali sposobnost da koriste svoj glas. Na taj način su se razlikovali od životinja. Osim toga, prodoran i snažan glas je bio potreban za odbranu. Na taj je način čovjek mogao zaprijetiti i uplašiti neprijatelje. Tada se već proizvodilo oruđe i koristila vatra. To znanje se nekako moralo prenijeti dalje. Jezik je bio bitan i zbog grupnog lova. Među ljudima je jednostavan oblik komunikacije postojao već prije 2 miliona godina. Prvi jezički elementi bili su znakovi i gestovi. Međutim, ljudi su se htjeli sporazumijevati i u tami. Pritom su morali pričati bez da se vide. Stoga se razvio glas koji je zamijenio gestove. Jezik u današnjem smislu je star barem 50.000 godina. Kad je Homo sapiens napustio Afriku, raširio je jezik po cijelom svijetu. Jezici su se razdvojili u različitim predjelima. Time su se razvile različite porodice jezika. Sadržavale su samo osnove jezičkih sistema. Prvi jezici su bili puno jednostavniji od današnjih. Dalje su se razvijali kroz gramatiku, fonologiju i semantiku. Moglo bi se reći da različiti jezici predstavljaju različita rješenja. Međutim, problem je uvijek isti: Kako da pokažem ono što mislim?
Da li ste to znali?
Brazilski portugalski spada u romanske jezike. Nastao je iz evropskog portugalskog. Donesen je tokom kolonijalne politike Portugala sve do Južne Amerike. Danas je Brazil najveća nacija na svijetu koja govori portugalski. Oko 190 miliona ljudi govori brazilski portugalski kao maternji jezik. A jezik ima i velik utjecaj na druge južnoameričke zemlje… Čak postoji miješani jezik koji sadrži portugalske i španske elemente. Prije se Brazil jezički usko orijentirao na svoj evropski uzor. Od 1930. probudila se nova svijest za brazilsku kulturu. Brazilci su bili ponosni na svoj jezik pa su željeli jače naglasiti njegove posebnosti. Ali bilo je stalno i napora da se ova dva jezika ne razdvajaju. U međuvremenu postoji, na primjer, sporazum o zajedničkom pravopisu. Najveća razlika između dva varijeteta danas se ogleda u izgovoru. U brazilskom jezičkom fondu ima nekoliko pojmova iz indijanskog jezika kojih nema u Evropi. Otkrijte ovaj uzbudljivi jezik koji spada u najvažnije jezike na svijetu!