Knjiga fraza

bs Javni lokalni saobraćaj   »   fi Julkinen paikallisliikenne

36 [trideset i šest]

Javni lokalni saobraćaj

Javni lokalni saobraćaj

36 [kolmekymmentäkuusi]

Julkinen paikallisliikenne

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski finski Igra Više
Gdje je autobuska stanica? M-ss- on buss--y-----? Missä on bussipysäkki? M-s-ä o- b-s-i-y-ä-k-? ---------------------- Missä on bussipysäkki? 0
Koji autobus vozi u centar? Mi-ä---s-i--ja- ---ku--aa-? Mikä bussi ajaa keskustaan? M-k- b-s-i a-a- k-s-u-t-a-? --------------------------- Mikä bussi ajaa keskustaan? 0
Koju liniju moram uzeti? Min-ä bu-sili-jan ---u- --t---i o-ta-? Minkä bussilinjan minun pitäisi ottaa? M-n-ä b-s-i-i-j-n m-n-n p-t-i-i o-t-a- -------------------------------------- Minkä bussilinjan minun pitäisi ottaa? 0
Moram li presjedati? P-t-äkö minu--v--h--a--u--i-? Pitääkö minun vaihtaa bussia? P-t-ä-ö m-n-n v-i-t-a b-s-i-? ----------------------------- Pitääkö minun vaihtaa bussia? 0
Gdje moram presjesti? M--s---inu---i--ä v-i--aa bu--i-? Missä minun pitää vaihtaa bussia? M-s-ä m-n-n p-t-ä v-i-t-a b-s-i-? --------------------------------- Missä minun pitää vaihtaa bussia? 0
Koliko košta karta? Mitä yk-i -i-pu-m----a? Mitä yksi lippu maksaa? M-t- y-s- l-p-u m-k-a-? ----------------------- Mitä yksi lippu maksaa? 0
Koliko stanica ima do centra? K---ka -on-a -y-ä---- on--e-k-s--an? Kuinka monta pysäkkiä on keskustaan? K-i-k- m-n-a p-s-k-i- o- k-s-u-t-a-? ------------------------------------ Kuinka monta pysäkkiä on keskustaan? 0
Morate ovdje izaći. T-id---täyt-- j---- t-s-- pois. Teidän täytyy jäädä tässä pois. T-i-ä- t-y-y- j-ä-ä t-s-ä p-i-. ------------------------------- Teidän täytyy jäädä tässä pois. 0
Morate izaći nazad. T-i--n---ytyy---ädä-ta---a poi-. Teidän täytyy jäädä takana pois. T-i-ä- t-y-y- j-ä-ä t-k-n- p-i-. -------------------------------- Teidän täytyy jäädä takana pois. 0
Sljedeći metro dolazi za 5 minuta. Seur--va-m------ulee 5-----utin-p-ästä. Seuraava metro tulee 5 minuutin päästä. S-u-a-v- m-t-o t-l-e 5 m-n-u-i- p-ä-t-. --------------------------------------- Seuraava metro tulee 5 minuutin päästä. 0
Sljedeći tramvaj dolazi za 10 minuta. Seu-aav----it----unu-tu--- 10 -i---t-n ------. Seuraava raitiovaunu tulee 10 minuutin päästä. S-u-a-v- r-i-i-v-u-u t-l-e 1- m-n-u-i- p-ä-t-. ---------------------------------------------- Seuraava raitiovaunu tulee 10 minuutin päästä. 0
Sljedeći autobus dolazi za 15 minuta. Se--aava--uss- ----e 1--m---uti- --äs--. Seuraava bussi tulee 15 minuutin päästä. S-u-a-v- b-s-i t-l-e 1- m-n-u-i- p-ä-t-. ---------------------------------------- Seuraava bussi tulee 15 minuutin päästä. 0
Kada vozi zadnji metro? M-ll--- -------en-me--o-mene-? Milloin viimeinen metro menee? M-l-o-n v-i-e-n-n m-t-o m-n-e- ------------------------------ Milloin viimeinen metro menee? 0
Kada vozi zadnji tramvaj? M-ll----v-im------r--ti---un- ----e? Milloin viimeinen raitiovaunu menee? M-l-o-n v-i-e-n-n r-i-i-v-u-u m-n-e- ------------------------------------ Milloin viimeinen raitiovaunu menee? 0
Kada vozi zadnji autobus? M-l-o-n v----i--- bu-si---n--? Milloin viimeinen bussi menee? M-l-o-n v-i-e-n-n b-s-i m-n-e- ------------------------------ Milloin viimeinen bussi menee? 0
Imate li voznu kartu? O-k-----ll--ma-k-l-p---? Onko teillä matkalippua? O-k- t-i-l- m-t-a-i-p-a- ------------------------ Onko teillä matkalippua? 0
Voznu kartu? – Ne, nemam. M---a-i-p------E-, min--la ---ol- m-tk--i--ua. Matkalippua? – Ei, minulla ei ole matkalippua. M-t-a-i-p-a- – E-, m-n-l-a e- o-e m-t-a-i-p-a- ---------------------------------------------- Matkalippua? – Ei, minulla ei ole matkalippua. 0
Onda morate platiti kaznu. Si---n---i-ä-------y--a-sa--sa-ko. Sitten teidän täytyy maksaa sakko. S-t-e- t-i-ä- t-y-y- m-k-a- s-k-o- ---------------------------------- Sitten teidän täytyy maksaa sakko. 0

Razvoj jezika

Jasno je zašto međusobno komuniciramo. Želimo razmijeniti ideje i razumjeti se. S druge strane, manje je jasno kako je tačno nastao jezik. Postoje različite teorije u svezi s tim. Međutim, sigurno je da je jezik jedan stari fenomen. Preduslov za govor bila su određena tjelesna obilježja. Ona su bila nužna za stvaranje zvukova. Već su neandertalci imali sposobnost da koriste svoj glas. Na taj način su se razlikovali od životinja. Osim toga, prodoran i snažan glas je bio potreban za odbranu. Na taj je način čovjek mogao zaprijetiti i uplašiti neprijatelje. Tada se već proizvodilo oruđe i koristila vatra. To znanje se nekako moralo prenijeti dalje. Jezik je bio bitan i zbog grupnog lova. Među ljudima je jednostavan oblik komunikacije postojao već prije 2 miliona godina. Prvi jezički elementi bili su znakovi i gestovi. Međutim, ljudi su se htjeli sporazumijevati i u tami. Pritom su morali pričati bez da se vide. Stoga se razvio glas koji je zamijenio gestove. Jezik u današnjem smislu je star barem 50.000 godina. Kad je Homo sapiens napustio Afriku, raširio je jezik po cijelom svijetu. Jezici su se razdvojili u različitim predjelima. Time su se razvile različite porodice jezika. Sadržavale su samo osnove jezičkih sistema. Prvi jezici su bili puno jednostavniji od današnjih. Dalje su se razvijali kroz gramatiku, fonologiju i semantiku. Moglo bi se reći da različiti jezici predstavljaju različita rješenja. Međutim, problem je uvijek isti: Kako da pokažem ono što mislim?
Da li ste to znali?
Brazilski portugalski spada u romanske jezike. Nastao je iz evropskog portugalskog. Donesen je tokom kolonijalne politike Portugala sve do Južne Amerike. Danas je Brazil najveća nacija na svijetu koja govori portugalski. Oko 190 miliona ljudi govori brazilski portugalski kao maternji jezik. A jezik ima i velik utjecaj na druge južnoameričke zemlje… Čak postoji miješani jezik koji sadrži portugalske i španske elemente. Prije se Brazil jezički usko orijentirao na svoj evropski uzor. Od 1930. probudila se nova svijest za brazilsku kulturu. Brazilci su bili ponosni na svoj jezik pa su željeli jače naglasiti njegove posebnosti. Ali bilo je stalno i napora da se ova dva jezika ne razdvajaju. U međuvremenu postoji, na primjer, sporazum o zajedničkom pravopisu. Najveća razlika između dva varijeteta danas se ogleda u izgovoru. U brazilskom jezičkom fondu ima nekoliko pojmova iz indijanskog jezika kojih nema u Evropi. Otkrijte ovaj uzbudljivi jezik koji spada u najvažnije jezike na svijetu!