Knjiga fraza

bs Javni lokalni saobraćaj   »   ko 대중 교통

36 [trideset i šest]

Javni lokalni saobraćaj

Javni lokalni saobraćaj

36 [서른여섯]

36 [seoleun-yeoseos]

대중 교통

[daejung gyotong]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski korejski Igra Više
Gdje je autobuska stanica? 버스 정--이-어---? 버스 정류장이 어디예요? 버- 정-장- 어-예-? ------------- 버스 정류장이 어디예요? 0
b-o--- j----ly-jan--- --diy-yo? beoseu jeonglyujang-i eodiyeyo? b-o-e- j-o-g-y-j-n--- e-d-y-y-? ------------------------------- beoseu jeonglyujang-i eodiyeyo?
Koji autobus vozi u centar? 어떤 버-- -내로 -요? 어떤 버스가 시내로 가요? 어- 버-가 시-로 가-? -------------- 어떤 버스가 시내로 가요? 0
e--t--n-b-oseu-a--inaelo ----? eotteon beoseuga sinaelo gayo? e-t-e-n b-o-e-g- s-n-e-o g-y-? ------------------------------ eotteon beoseuga sinaelo gayo?
Koju liniju moram uzeti? 어떤 --를----해-? 어떤 버스를 타야 해요? 어- 버-를 타- 해-? ------------- 어떤 버스를 타야 해요? 0
e-t-e-n---o-e-l--l taya---e--? eotteon beoseuleul taya haeyo? e-t-e-n b-o-e-l-u- t-y- h-e-o- ------------------------------ eotteon beoseuleul taya haeyo?
Moram li presjedati? 갈------? 갈아타야 해요? 갈-타- 해-? -------- 갈아타야 해요? 0
gal-at-y- h-ey-? gal-ataya haeyo? g-l-a-a-a h-e-o- ---------------- gal-ataya haeyo?
Gdje moram presjesti? 어-서--아타야 해요? 어디서 갈아타야 해요? 어-서 갈-타- 해-? ------------ 어디서 갈아타야 해요? 0
e--ise- g-l-a------ae--? eodiseo gal-ataya haeyo? e-d-s-o g-l-a-a-a h-e-o- ------------------------ eodiseo gal-ataya haeyo?
Koliko košta karta? 표 한-이 얼마예-? 표 한장이 얼마예요? 표 한-이 얼-예-? ----------- 표 한장이 얼마예요? 0
p-o-han-a---i -olmay-y-? pyo hanjang-i eolmayeyo? p-o h-n-a-g-i e-l-a-e-o- ------------------------ pyo hanjang-i eolmayeyo?
Koliko stanica ima do centra? 시내-- 몇-정-장--요? 시내까지 몇 정거장이에요? 시-까- 몇 정-장-에-? -------------- 시내까지 몇 정거장이에요? 0
si--ek---i m---c------g---o-an---e-o? sinaekkaji myeoch jeong-geojang-ieyo? s-n-e-k-j- m-e-c- j-o-g-g-o-a-g-i-y-? ------------------------------------- sinaekkaji myeoch jeong-geojang-ieyo?
Morate ovdje izaći. 여-- 내리-야 -요. 여기서 내리셔야 해요. 여-서 내-셔- 해-. ------------ 여기서 내리셔야 해요. 0
ye-----o --eli-ye-y-----y-. yeogiseo naelisyeoya haeyo. y-o-i-e- n-e-i-y-o-a h-e-o- --------------------------- yeogiseo naelisyeoya haeyo.
Morate izaći nazad. 뒤- 내리-야-해요. 뒤로 내리셔야 해요. 뒤- 내-셔- 해-. ----------- 뒤로 내리셔야 해요. 0
d--l------i-ye-y- -ae-o. dwilo naelisyeoya haeyo. d-i-o n-e-i-y-o-a h-e-o- ------------------------ dwilo naelisyeoya haeyo.
Sljedeći metro dolazi za 5 minuta. 다- ------분-후에--요. 다음 기차는 오 분 후에 와요. 다- 기-는 오 분 후- 와-. ----------------- 다음 기차는 오 분 후에 와요. 0
da-e-m g-c-an-un-o--un------a-o. da-eum gichaneun o bun hue wayo. d---u- g-c-a-e-n o b-n h-e w-y-. -------------------------------- da-eum gichaneun o bun hue wayo.
Sljedeći tramvaj dolazi za 10 minuta. 다음 전-은 - 분-후--와요. 다음 전철은 십 분 후에 와요. 다- 전-은 십 분 후- 와-. ----------------- 다음 전철은 십 분 후에 와요. 0
d--------o--h-----u- si--b-n-hue wa-o. da-eum jeoncheol-eun sib bun hue wayo. d---u- j-o-c-e-l-e-n s-b b-n h-e w-y-. -------------------------------------- da-eum jeoncheol-eun sib bun hue wayo.
Sljedeći autobus dolazi za 15 minuta. 다음-버스는-십오-- 후- 와-. 다음 버스는 십오 분 후에 와요. 다- 버-는 십- 분 후- 와-. ------------------ 다음 버스는 십오 분 후에 와요. 0
da---m --o-e--eu- s-b-- -un --- w-y-. da-eum beoseuneun sib-o bun hue wayo. d---u- b-o-e-n-u- s-b-o b-n h-e w-y-. ------------------------------------- da-eum beoseuneun sib-o bun hue wayo.
Kada vozi zadnji metro? 마----차---제예요? 마지막 기차가 언제예요? 마-막 기-가 언-예-? ------------- 마지막 기차가 언제예요? 0
m-----g--ic-a---e--je--yo? majimag gichaga eonjeyeyo? m-j-m-g g-c-a-a e-n-e-e-o- -------------------------- majimag gichaga eonjeyeyo?
Kada vozi zadnji tramvaj? 마지- 전철이 --예-? 마지막 전철이 언제예요? 마-막 전-이 언-예-? ------------- 마지막 전철이 언제예요? 0
maji-a- -e--c--ol-i-e--jeye-o? majimag jeoncheol-i eonjeyeyo? m-j-m-g j-o-c-e-l-i e-n-e-e-o- ------------------------------ majimag jeoncheol-i eonjeyeyo?
Kada vozi zadnji autobus? 마지막---가 언제--? 마지막 버스가 언제예요? 마-막 버-가 언-예-? ------------- 마지막 버스가 언제예요? 0
maj---g-beo-e--- --n----y-? majimag beoseuga eonjeyeyo? m-j-m-g b-o-e-g- e-n-e-e-o- --------------------------- majimag beoseuga eonjeyeyo?
Imate li voznu kartu? 표- -어요? 표가 있어요? 표- 있-요- ------- 표가 있어요? 0
pyog----s-e---? pyoga iss-eoyo? p-o-a i-s-e-y-? --------------- pyoga iss-eoyo?
Voznu kartu? – Ne, nemam. 표요- –-아니-, 없어-. 표요? – 아니요, 없어요. 표-? – 아-요- 없-요- --------------- 표요? – 아니요, 없어요. 0
p-o-o? --ani--- eo-s-e-yo. pyoyo? – aniyo, eobs-eoyo. p-o-o- – a-i-o- e-b---o-o- -------------------------- pyoyo? – aniyo, eobs-eoyo.
Onda morate platiti kaznu. 그----- ----요. 그럼 벌금을 내야 해요. 그- 벌-을 내- 해-. ------------- 그럼 벌금을 내야 해요. 0
ge-l-om-b---g-um-eul n-ey- ---y-. geuleom beolgeum-eul naeya haeyo. g-u-e-m b-o-g-u---u- n-e-a h-e-o- --------------------------------- geuleom beolgeum-eul naeya haeyo.

Skinuti MP3 (.zip datoteke)

Nije pronađen nijedan video!

Razvoj jezika

Jasno je zašto međusobno komuniciramo. Želimo razmijeniti ideje i razumjeti se. S druge strane, manje je jasno kako je tačno nastao jezik. Postoje različite teorije u svezi s tim. Međutim, sigurno je da je jezik jedan stari fenomen. Preduslov za govor bila su određena tjelesna obilježja. Ona su bila nužna za stvaranje zvukova. Već su neandertalci imali sposobnost da koriste svoj glas. Na taj način su se razlikovali od životinja. Osim toga, prodoran i snažan glas je bio potreban za odbranu. Na taj je način čovjek mogao zaprijetiti i uplašiti neprijatelje. Tada se već proizvodilo oruđe i koristila vatra. To znanje se nekako moralo prenijeti dalje. Jezik je bio bitan i zbog grupnog lova. Među ljudima je jednostavan oblik komunikacije postojao već prije 2 miliona godina. Prvi jezički elementi bili su znakovi i gestovi. Međutim, ljudi su se htjeli sporazumijevati i u tami. Pritom su morali pričati bez da se vide. Stoga se razvio glas koji je zamijenio gestove. Jezik u današnjem smislu je star barem 50.000 godina. Kad je Homo sapiens napustio Afriku, raširio je jezik po cijelom svijetu. Jezici su se razdvojili u različitim predjelima. Time su se razvile različite porodice jezika. Sadržavale su samo osnove jezičkih sistema. Prvi jezici su bili puno jednostavniji od današnjih. Dalje su se razvijali kroz gramatiku, fonologiju i semantiku. Moglo bi se reći da različiti jezici predstavljaju različita rješenja. Međutim, problem je uvijek isti: Kako da pokažem ono što mislim?
Da li ste to znali?
Brazilski portugalski spada u romanske jezike. Nastao je iz evropskog portugalskog. Donesen je tokom kolonijalne politike Portugala sve do Južne Amerike. Danas je Brazil najveća nacija na svijetu koja govori portugalski. Oko 190 miliona ljudi govori brazilski portugalski kao maternji jezik. A jezik ima i velik utjecaj na druge južnoameričke zemlje… Čak postoji miješani jezik koji sadrži portugalske i španske elemente. Prije se Brazil jezički usko orijentirao na svoj evropski uzor. Od 1930. probudila se nova svijest za brazilsku kulturu. Brazilci su bili ponosni na svoj jezik pa su željeli jače naglasiti njegove posebnosti. Ali bilo je stalno i napora da se ova dva jezika ne razdvajaju. U međuvremenu postoji, na primjer, sporazum o zajedničkom pravopisu. Najveća razlika između dva varijeteta danas se ogleda u izgovoru. U brazilskom jezičkom fondu ima nekoliko pojmova iz indijanskog jezika kojih nema u Evropi. Otkrijte ovaj uzbudljivi jezik koji spada u najvažnije jezike na svijetu!