Knjiga fraza

bs Pitati za put   »   pl Pytanie o drogę

40 [četrdeset]

Pitati za put

Pitati za put

40 [czterdzieści]

Pytanie o drogę

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski poljski Igra Više
Izvinite! P-z-pra---m--a-a ---a---! P---------- p--- / p----- P-z-p-a-z-m p-n- / p-n-ą- ------------------------- Przepraszam pana / panią! 0
Možete li mi pomoći? Cz- moż- mi-pan-/ p--- -o--c? C-- m--- m- p-- / p--- p----- C-y m-ż- m- p-n / p-n- p-m-c- ----------------------------- Czy może mi pan / pani pomóc? 0
Gdje ovdje ima dobar restoran? G-zie--u-j-s--j---- do--a--es--ur--ja? G---- t- j--- j---- d---- r----------- G-z-e t- j-s- j-k-ś d-b-a r-s-a-r-c-a- -------------------------------------- Gdzie tu jest jakaś dobra restauracja? 0
Idite lijevo iza ugla. P----ę na-r-g---k-ę-i--w---wo. P----- n- r--- s------ w l---- P-o-z- n- r-g- s-r-c-ć w l-w-. ------------------------------ Proszę na rogu skręcić w lewo. 0
Zatim idite pravo jedan dio puta. Pr-s-ę -ś- -a-ał----ro---. P----- i-- k------ p------ P-o-z- i-ć k-w-ł-k p-o-t-. -------------------------- Proszę iść kawałek prosto. 0
Zatim idite stotinu metara udesno. P---m p--szę-i-- --- m--ró--w-praw-. P---- p----- i-- s-- m----- w p----- P-t-m p-o-z- i-ć s-o m-t-ó- w p-a-o- ------------------------------------ Potem proszę iść sto metrów w prawo. 0
Možete također uzeti autobus. M-ż- -an ---a-i p--e--ać a--o-use-. M--- p-- / p--- p------- a--------- M-ż- p-n / p-n- p-j-c-a- a-t-b-s-m- ----------------------------------- Może pan / pani pojechać autobusem. 0
Možete također uzeti tramvaj. Moż--p-n------i p----h---tr---a--m. M--- p-- / p--- p------- t--------- M-ż- p-n / p-n- p-j-c-a- t-a-w-j-m- ----------------------------------- Może pan / pani pojechać tramwajem. 0
Možete također jednostavno voziti za mnom. Mo-- p---/ pa-- p-jechać ---p---tu -a-m-ą. M--- p-- / p--- p------- p- p----- z- m--- M-ż- p-n / p-n- p-j-c-a- p- p-o-t- z- m-ą- ------------------------------------------ Może pan / pani pojechać po prostu za mną. 0
Kako da dođem do fudbalskog stadiona? Ja- ----- do---ad-on--pi--arski---? J-- d---- d- s------- p------------ J-k d-t-ę d- s-a-i-n- p-ł-a-s-i-g-? ----------------------------------- Jak dotrę do stadionu piłkarskiego? 0
Pređite most! Pr-sz- p---j-ć p------os-! P----- p------ p---- m---- P-o-z- p-z-j-ć p-z-z m-s-! -------------------------- Proszę przejść przez most! 0
Vozite kroz tunel! P---z- --zejec--- t-n-l--! P----- p--------- t------- P-o-z- p-z-j-c-a- t-n-l-m- -------------------------- Proszę przejechać tunelem! 0
Vozite do trećeg semafora. P---zę-----a- aż -- t-z----h ś--ate-. P----- j----- a- d- t------- ś------- P-o-z- j-c-a- a- d- t-z-c-c- ś-i-t-ł- ------------------------------------- Proszę jechać aż do trzecich świateł. 0
Skrenite zatim u prvu ulicu desno. P---m-p-oszę-skr------ --e-ws-- uli-ę----r-wo. P---- p----- s------ w p------- u---- w p----- P-t-m p-o-z- s-r-c-ć w p-e-w-z- u-i-ę w p-a-o- ---------------------------------------------- Potem proszę skręcić w pierwszą ulicę w prawo. 0
Zatim vozite pravo preko sljedeće raskrsnice. Pote--p-o-zę---c-ać-pr-s----rz-- na---pne skrz---w-n--. P---- p----- j----- p----- p---- n------- s------------ P-t-m p-o-z- j-c-a- p-o-t- p-z-z n-s-ę-n- s-r-y-o-a-i-. ------------------------------------------------------- Potem proszę jechać prosto przez następne skrzyżowanie. 0
Izvinite, kako da dođem do aerodroma? P-z--r--zam, ----d--t--- --ę------t----o? P----------- j-- d------ s-- n- l-------- P-z-p-a-z-m- j-k d-s-a-ę s-ę n- l-t-i-k-? ----------------------------------------- Przepraszam, jak dostanę się na lotnisko? 0
Najbolje je da uzmete metro. Pro--- ----e---j-jech-- met-e-. P----- n-------- j----- m------ P-o-z- n-j-e-i-j j-c-a- m-t-e-. ------------------------------- Proszę najlepiej jechać metrem. 0
Vozite se jednostavno do zadnje stanice. Pr---ę -ec--ć--o--ros---do--st-t--ej s-ac-i. P----- j----- p- p----- d- o-------- s------ P-o-z- j-c-a- p- p-o-t- d- o-t-t-i-j s-a-j-. -------------------------------------------- Proszę jechać po prostu do ostatniej stacji. 0

Jezik životinja

Kad se želimo izraziti, koristimo jezik. Životinje takođe imaju svoj jezik. I koriste ga točno kao ljudi. To znači da međusobno komuniciraju kako bi razmijenile informacije. U principu svaka životinjska vrsta ima svoj specifičan jezik. Čak i termiti međusobno komuniciraju. Kad su u opasnosti udaraju tijelom o zemlju. Na taj način upozoravaju jedni druge. Druge vrste životinja zvižde dok se neprijatelj približava. Pčele komuniciraju putem plesa. Tako pokazuju drugim pčelama gdje je hrana. Kitovi proizvode zvukove koji se čuju i do 5.000 kilometara daleko. Oni pak komuniciraju putem posebnog pjeva. Slonovi jednim drugima takođe šalju različite zvučne signale. Međutim, oni su nečujni ljudskom uhu. Većina životinjskih jezika je jako složena. Sastoje se od kombinacije različitih znakova. Dakle, koriste se akustični, hemijski i optički signali. Osim toga, životinje koriste različite gestove. Čovjek je u međuvremenu naučio jezik svojih kućnih ljubimaca. On sada već zna kad se pas raduje. Takođe zna kad mačke žele biti same. Psi i mačke govore sasvim drugačije jezike. Mnogo znakova je potpuno suprotno. Dugo se smatralo da se te dvije vrste životinja jednostavno ne vole. Međutim, oni se samo ne razumiju. To pak dovodi do poteškoća između pasa i mačaka. Dakle, i životinje se svađaju zbog nesporazuma...
Da li ste to znali?
Srpski je maternji jezik oko 12 miliona ljudi. Većina živi u Srbiji i u drugim zemljama južne Evrope. Srpski spada u južnoslavenske jezike. U uskom je srodstvu s hrvatskim i bosanskim. Gramatika i jezički fond ovih jezika su veoma slični. Zato se Srbi, Hrvati i Bosanci vrlo lako međusobno sporazumijevaju. Srpska azbuka ima 30 slova. Za svako slovo postoji jasan izgovor. Kod naglaska postoje paralele s klasičnim tonskim jezicima. U kineskom se, na primjer, s visinom tona slogova mijenja i njihovo značenje. U srpskom je slično. Ali ovdje samo visina naglašenog sloga igra ulogu. Jezička struktura s puno fleksija je još jedna od karakteristika srpskog jezika. To znači da se imenice, pridjevi i zamjenice uvijek dekliniraju a glagoli konjugiraju. Koga interesiraju gramatičke strukture, treba obavezno učiti srpski!