Knjiga fraza

bs U robnoj kući   »   hr U robnoj kući

52 [pedeset i dva]

U robnoj kući

U robnoj kući

52 [pedeset i dva]

U robnoj kući

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski hrvatski Igra Više
Hoćemo li ići u jednu robnu kuću? Id--o-l- --je--u---b-u k---? I---- l- u j---- r---- k---- I-e-o l- u j-d-u r-b-u k-ć-? ---------------------------- Idemo li u jednu robnu kuću? 0
Ja moram obaviti kupovinu. Mo----ob--iti--up---. M---- o------ k------ M-r-m o-a-i-i k-p-j-. --------------------- Moram obaviti kupnju. 0
Hoću puno toga da kupim. Ho-u --n- -----k-pi-i. H--- p--- t--- k------ H-ć- p-n- t-g- k-p-t-. ---------------------- Hoću puno toga kupiti. 0
Gdje su uredski artikli? Gdje su -re-----a----l-? G--- s- u------ a------- G-j- s- u-e-s-i a-t-k-i- ------------------------ Gdje su uredski artikli? 0
Trebam koverte i papir za pisma. Tr-b-m -mo-n--- i pa-ir-z--pi---. T----- o------- i p---- z- p----- T-e-a- o-o-n-c- i p-p-r z- p-s-a- --------------------------------- Trebam omotnice i papir za pisma. 0
Trebam hemijske olovke i flomastere. T-e--m ke-i-ske-- f---ast---. T----- k------- i f---------- T-e-a- k-m-j-k- i f-o-a-t-r-. ----------------------------- Trebam kemijske i flomastere. 0
Gdje je namještaj? Gdj--je na--eš-a-? G--- j- n--------- G-j- j- n-m-e-t-j- ------------------ Gdje je namještaj? 0
Trebam ormar i komodu. Trebam-o--a- i-k-m-du. T----- o---- i k------ T-e-a- o-m-r i k-m-d-. ---------------------- Trebam ormar i komodu. 0
Trebam jedan pisaći sto i regal. Tre-a- ----ć----o--- --l--e. T----- p----- s--- i p------ T-e-a- p-s-ć- s-o- i p-l-c-. ---------------------------- Trebam pisaći stol i police. 0
Gdje su igračke? G--e su -g-ač-e? G--- s- i------- G-j- s- i-r-č-e- ---------------- Gdje su igračke? 0
Trebam jednu lutku i medvjedića. Tr---m lu----- --d----i-a. T----- l---- i m---------- T-e-a- l-t-u i m-d-j-d-ć-. -------------------------- Trebam lutku i medvjedića. 0
Trebam fudbalsku loptu i šah. Treb---no-ometn- l-----i-š-h. T----- n-------- l---- i š--- T-e-a- n-g-m-t-u l-p-u i š-h- ----------------------------- Trebam nogometnu loptu i šah. 0
Gdje je alat? Gdj- -e--l--? G--- j- a---- G-j- j- a-a-? ------------- Gdje je alat? 0
Trebam čekić i kliješta. Tr-b----ek-ć --klij---a. T----- č---- i k-------- T-e-a- č-k-ć i k-i-e-t-. ------------------------ Trebam čekić i kliješta. 0
Trebam bušilicu i odvijač. T---a- buši---- i -d--ja-. T----- b------- i o------- T-e-a- b-š-l-c- i o-v-j-č- -------------------------- Trebam bušilicu i odvijač. 0
Gdje je nakit? G-je--e ---it? G--- j- n----- G-j- j- n-k-t- -------------- Gdje je nakit? 0
Trebam ogrlicu i narukvicu. Tr-ba---ančić i-na-ukv-c-. T----- l----- i n--------- T-e-a- l-n-i- i n-r-k-i-u- -------------------------- Trebam lančić i narukvicu. 0
Trebam prsten i naušnice. Tre-am -------i n-u--i--. T----- p----- i n-------- T-e-a- p-s-e- i n-u-n-c-. ------------------------- Trebam prsten i naušnice. 0

Žene su nadarenije za jezike od muškaraca!

Žene su jednako inteligentne kao muškarci. U prosjeku i jedni i drugi imaju isti koeficijent inteligencije. Međutim, sposobnosti spolova se razlikuju. Muškarci, na primjer, bolje trodimenzionalno razmišljaju. Takođe bolje rješavaju matematičke zadatke. Žene, s druge strane, imaju bolje pamćenje. Pa bolje usvajaju jezike. Žene prave manje grešaka u pravopisu i gramatici. Takođe imaju veći vokabular i čitaju tečnije. Stoga u jezičkim testovima većinom postižu bolje rezultate. Razlog isticanja žena u jezicima leži u mozgu. Muški i ženski mozak su drugačije organizirani. Za jezike je odgovorna lijeva polovina mozga. To područje kontrolira jezičke procese. Usto žene koriste obje polovine pri obradi jezika. Njihove dvije polovine mozga takođe bolje razmjenjuju informacije. Dakle, ženski mozak je kod jezičke obrade aktivniji. Na taj su način žene u mogućnosti da učinkovitije obrađuju jezik. Još nije poznato zašto se ta dva mozga razlikuju. Neki istaživači smatraju da je biologija uzrok tome. Ženski i muški geni utječu na razvoj mozga. Priroda muškaraca i žena zavisi i od hormona. Drugi opet kažu da odgoj utječe na naš razvoj. Jer se sa ženskom djecom više priča te im se više čita. Dječaci, s druge strane, dobijaju više tehničkih igračaka. Dakle, moguće je da naša okolina oblikuje naš mozak. S druge strane, određene razlike postoje širom svijeta. U svakoj kulturi djeca se drugačije odgajaju...
Da li ste to znali?
Vijetnamski spada u mon-kmerske jezike. To je maternji jezik više od 80 miliona ljudi. Nije u srodstvu s kineskim. Veliki dio jezičkog fonda je, međutim, kineskog porijekla. Razlog tome je što je Vijetnam bio 1000 godina pod dominacijom Kine. U doba kolonijalizma francuski je imao veliki utjecaj na razvoj vijetnamskog. Vijetnamski je tonski jezik. To znači da visina tona slogova odlučuje o njihovom značenju. Pogrešan izgovor može izgovoreno potpuno promijeniti ili čak obesmisliti. U vijetnamskom se ukupno razlikuje šest visina tonova. Jezik danas koristi latinična slova. Prije su se koristili kineski pisani znakovi. Pošto je vijetnamski izolirajući jezik, riječi se ne dekliniraju. Jezik je još uvijek nedovoljno istražen… Otkrijte ga, zaista se isplati!