Knjiga fraza

bs Veznici 3   »   hr Veznici 3

96 [devedeset i šest]

Veznici 3

Veznici 3

96 [devedeset i šest]

Veznici 3

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski hrvatski Igra Više
Ja ustajem čim budilnik zazvoni. Ja-us----- --m b----i-- -az----. J- u------ č-- b------- z------- J- u-t-j-m č-m b-d-l-c- z-z-o-i- -------------------------------- Ja ustajem čim budilica zazvoni. 0
Ja postajem umoran čim trebam učiti. P-st-n-m -m-r-- -im mor-m --i-i. P------- u----- č-- m---- u----- P-s-a-e- u-o-a- č-m m-r-m u-i-i- -------------------------------- Postanem umoran čim moram učiti. 0
Ja prestajem raditi čim napunim 60. P---t---m rad-ti --m n--uni- --. P-------- r----- č-- n------ 6-- P-e-t-j-m r-d-t- č-m n-p-n-m 6-. -------------------------------- Prestajem raditi čim napunim 60. 0
Kada ćete nazvati? Kad--ćete na-vat-? K--- ć--- n------- K-d- ć-t- n-z-a-i- ------------------ Kada ćete nazvati? 0
Čim budem imao / imala trenutak slobodnog vremena. Č-----d----m-- ---mala tr-n-ta- -------og v-e-en-. Č-- b---- i--- / i---- t------- s-------- v------- Č-m b-d-m i-a- / i-a-a t-e-u-a- s-o-o-n-g v-e-e-a- -------------------------------------------------- Čim budem imao / imala trenutak slobodnog vremena. 0
On će zvati čim bude imao nešto vremena. Na--a- -- č-- -ude im-o n-što vre----. N----- ć- č-- b--- i--- n---- v------- N-z-a- ć- č-m b-d- i-a- n-š-o v-e-e-a- -------------------------------------- Nazvat će čim bude imao nešto vremena. 0
Koliko dugo ćete raditi? K--ik-----o-ć--- ---i-i? K----- d--- ć--- r------ K-l-k- d-g- ć-t- r-d-t-? ------------------------ Koliko dugo ćete raditi? 0
Radit ću dok budem mogao / mogla. R---t ću do----d-m m---o /-mogla. R---- ć- d-- b---- m---- / m----- R-d-t ć- d-k b-d-m m-g-o / m-g-a- --------------------------------- Radit ću dok budem mogao / mogla. 0
Ja ću raditi dok budem zdrav / zdrava. R---- -- ----budem--dra- / ---ava. R---- ć- d-- b---- z---- / z------ R-d-t ć- d-k b-d-m z-r-v / z-r-v-. ---------------------------------- Radit ću dok budem zdrav / zdrava. 0
On leži u krevetu umjesto da radi. On --ži ---revet- -mj-st------ad-. O- l--- u k------ u------ d- r---- O- l-ž- u k-e-e-u u-j-s-o d- r-d-. ---------------------------------- On leži u krevetu umjesto da radi. 0
Ona čita novine umjesto da kuha. O-- č--a -ovin- ---e--- -- -u--. O-- č--- n----- u------ d- k---- O-a č-t- n-v-n- u-j-s-o d- k-h-. -------------------------------- Ona čita novine umjesto da kuha. 0
On sjedi u gostionici umjesto da ide kući. On-s-e-i-u----m- -mj-st--da-i-e-k-ć-. O- s---- u k---- u------ d- i-- k---- O- s-e-i u k-č-i u-j-s-o d- i-e k-ć-. ------------------------------------- On sjedi u krčmi umjesto da ide kući. 0
Koliko ja znam, on stanuje ovdje. K-lik-----zn----o- st--u-e--vd--. K----- j- z---- o- s------ o----- K-l-k- j- z-a-, o- s-a-u-e o-d-e- --------------------------------- Koliko ja znam, on stanuje ovdje. 0
Koliko ja znam, njegova žena je bolesna. K---k- ---zna----je-o-a ž----j- -o-----. K----- j- z---- n------ ž--- j- b------- K-l-k- j- z-a-, n-e-o-a ž-n- j- b-l-s-a- ---------------------------------------- Koliko ja znam, njegova žena je bolesna. 0
Koliko ja znam, on je nezaposlen. K----- j- ---m- o- ---ne-ap-s-en. K----- j- z---- o- j- n---------- K-l-k- j- z-a-, o- j- n-z-p-s-e-. --------------------------------- Koliko ja znam, on je nezaposlen. 0
Ja sam prespavao, inače bih bio tačan. P--s-a--- -am, in----bi- b-o toča-. P-------- s--- i---- b-- b-- t----- P-e-p-v-o s-m- i-a-e b-h b-o t-č-n- ----------------------------------- Prespavao sam, inače bih bio točan. 0
Ja sam propustio autobus, inače bih bio tačan. Pro--s--o s---a-to-u-, in-če-b-h --- --č-n. P-------- s-- a------- i---- b-- b-- t----- P-o-u-t-o s-m a-t-b-s- i-a-e b-h b-o t-č-n- ------------------------------------------- Propustio sam autobus, inače bih bio točan. 0
Ja nisam našao put, inače bih bio tačan. N-s-- n--ao-put, --a-e-bih-b-o-t--an. N---- n---- p--- i---- b-- b-- t----- N-s-m n-š-o p-t- i-a-e b-h b-o t-č-n- ------------------------------------- Nisam našao put, inače bih bio točan. 0

Jezik i matematika

Razmišljanje i jezik idu jedno s drugim. Uzajamno utječu jedno na drugo. Jezičke strukture oblikuju strukturu našeg mišljenja. U pojedinim jezicima, na primjer, ne postoje riječi za brojeve. Govornici ne razumiju koncept brojeva. Matematika i jezici takođe nekako idu jedno s drugim. Gramatičke i matematičke strukture često sliče jedna drugoj. Neki istraživači smatraju da se također slično obrađuju. Smatraju da je centar za govor zadužen i za matematiku. Mogao bi pomoći mozgu da računa. Međutim, nova istraživanja dolaze do drugog zaključka. Ona pokazuju da naš mozak obrađuje matematiku bez jezika. Istraživači su ispitivali tri čovjeka. Mozak tih ispitanika je bio ozlijeđen. I centar za govor je bio oštećen. Muškarci su kod pričanja imali velikih poteškoća. Više nisu mogli oblikovati jednostavne rečenice. Riječi takođe nisu razumjeli. Nakon jezičkog testa muškarci su morali riješiti matematičke zadatke. Neki od tih zadataka su bili veoma složeni. Uprkos tome, ispitanici su ih mogli riješiti! Rezultat ovog istraživanja je veoma zanimljiv. On pokazuje da matematika nije kodirana riječima. Moguće je da matematika i jezik imaju istu osnovu. Oboje obrađuje isti centar. Matematika se pritom ne mora prvo prevesti na jezik. Možda se jezik i matematika zajedno razvijaju... Kad je razvoj mozga završen, oni onda egzistiraju odvojeno!