Knjiga fraza

bs nešto obrazložiti 3   »   hr nešto opravdati 3

77 [sedamdeset i sedam]

nešto obrazložiti 3

nešto obrazložiti 3

77 [sedamdeset i sedam]

nešto opravdati 3

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski hrvatski Igra Više
Zašto ne jedete tortu? Z-što n----det- to---? Z---- n- j----- t----- Z-š-o n- j-d-t- t-r-u- ---------------------- Zašto ne jedete tortu? 0
Ja moram smršati. M---m-sm--avi--. M---- s--------- M-r-m s-r-a-i-i- ---------------- Moram smršaviti. 0
Ja je ne jedem, jer moram smršati. Ne jed-m --- je--m--a--s--š--iti. N- j---- j-- j-- m---- s--------- N- j-d-m j-, j-r m-r-m s-r-a-i-i- --------------------------------- Ne jedem ju, jer moram smršaviti. 0
Zašto ne pijete pivo? Z--to-ne--i--t- -iv-? Z---- n- p----- p---- Z-š-o n- p-j-t- p-v-? --------------------- Zašto ne pijete pivo? 0
Ja moram još voziti. M---m -oš v-zit-. M---- j-- v------ M-r-m j-š v-z-t-. ----------------- Moram još voziti. 0
Ja ga ne pijem, jer još moram voziti. Ne---j-- ga,--er mo--m j-š-v-zi-i. N- p---- g-- j-- m---- j-- v------ N- p-j-m g-, j-r m-r-m j-š v-z-t-. ---------------------------------- Ne pijem ga, jer moram još voziti. 0
Zašto ne piješ kafu? Za-t--n--p---- -av-? Z---- n- p---- k---- Z-š-o n- p-j-š k-v-? -------------------- Zašto ne piješ kavu? 0
Hladna je. H-adn- je. H----- j-- H-a-n- j-. ---------- Hladna je. 0
Ja je ne pijem, jer je hladna. Ne pi-----e---er j----ad-a. N- p---- j-- j-- j- h------ N- p-j-m j-, j-r j- h-a-n-. --------------------------- Ne pijem je, jer je hladna. 0
Zašto ne piješ čaj? Z--to ------eš --j? Z---- n- p---- č--- Z-š-o n- p-j-š č-j- ------------------- Zašto ne piješ čaj? 0
Nemam šećera. N--am -eć---. N---- š------ N-m-m š-ć-r-. ------------- Nemam šećera. 0
Ja ga ne pijem, jer nemam šećera. N- p-j-- ga----- ----m--e-er-. N- p---- g-- j-- n---- š------ N- p-j-m g-, j-r n-m-m š-ć-r-. ------------------------------ Ne pijem ga, jer nemam šećera. 0
Zašto ne jedete supu? Za-to -- ---e-- -uh-? Z---- n- j----- j---- Z-š-o n- j-d-t- j-h-? --------------------- Zašto ne jedete juhu? 0
Ja je nisam naručio / naručila. Ni--m--- -a-u-io ----r---l-. N---- j- n------ / n-------- N-s-m j- n-r-č-o / n-r-č-l-. ---------------------------- Nisam ju naručio / naručila. 0
Ja je ne jedem, jer je nisam naručio / naručila. Ne jed----e, je--j---is-m-n--u--o-/ n--u-ila. N- j---- j-- j-- j- n---- n------ / n-------- N- j-d-m j-, j-r j- n-s-m n-r-č-o / n-r-č-l-. --------------------------------------------- Ne jedem je, jer je nisam naručio / naručila. 0
Zašto ne jedete meso? Za-----e-je-et----s-? Z---- n- j----- m---- Z-š-o n- j-d-t- m-s-? --------------------- Zašto ne jedete meso? 0
Ja sam vegeterijanac. J- sa- ----t---j-n--. J- s-- v------------- J- s-m v-g-t-r-j-n-c- --------------------- Ja sam vegetarijanac. 0
Ja ga ne jedem, jer sam vegeterijanac. Ne--e--m ga- j-r sam-v-g-ta-i-an--. N- j---- g-- j-- s-- v------------- N- j-d-m g-, j-r s-m v-g-t-r-j-n-c- ----------------------------------- Ne jedem ga, jer sam vegetarijanac. 0

Gestiuliranje pomaže kod učenja vokabulara

Kad učimo vokabular, naš mozak je jako zaposlen. Mora pohraniti svaku novu riječ. Mozgu se pri učenju može i pomoći. To se postiže gestikuliranjem. Gestikuliranje pomaže našem pamćenju. Bolje pamtimo riječi ako pritom koristimo gestikulaciju. To je jasno dokazano istraživanjem. Istraživači su ispitanicima dali da nauče vokabular. Te riječi zapravo nisu postojale. Pripadale su umjetnom jeziku. Ispitanici su neke riječi bile prenesene gestikuliranjem. To znači da ispitanici nisu samo slušali ili čitali riječi. Ispitanici su koristeći geste takođe i oponašali značenje riječi. Za vrijeme učenja im se mjerila moždana aktivnost. Pritom su istraživači došli do zanimljivog otkrića. Kod učenja riječi uz geste bilo je aktivno više područja mozga. Uz aktivnosti u centru za govor izmjerena je i senzomotorička aktivnost. Ta dodatna moždana aktivnost utječe na naše pamćenje. Učenje uz gestikuliranje uzrokuje formiranje složenih mreža. Te mreže pohranjuju novu riječ na više mjesta u mozgu. Na taj način se vokabular može učinkovitije obraditi. Kad ih želimo koristiti, naš mozak ih brže pronalazi. Takođe se bolje pohranjuju. Važno je, međutim, da je gestikuliranje povezano s riječi. Naš mozak prepoznaje kad se riječ i gestikuliranje ne slažu. Nove spoznaje bi mogle dovesti do novih metoda podučavanja. Ljudi koji znaju malo o jezicima često uče sporo. Možda će učiti lakše ako riječi oponašaju fizički...