Knjiga fraza

bs U robnoj kući   »   be Ва універмагу

52 [pedeset i dva]

U robnoj kući

U robnoj kući

52 [пяцьдзесят два]

52 [pyats’dzesyat dva]

Ва універмагу

[Va unіvermagu]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski bjeloruski Igra Više
Hoćemo li ići u jednu robnu kuću? М- -----ем у-кр---? М- п------ у к----- М- п-й-з-м у к-а-у- ------------------- Мы пойдзем у краму? 0
M--poy--em ---ramu? M- p------ u k----- M- p-y-z-m u k-a-u- ------------------- My poydzem u kramu?
Ja moram obaviti kupovinu. Я пав---н-/--аві--- -раб-ць --к----. Я п------ / п------ з------ п------- Я п-в-н-н / п-в-н-а з-а-і-ь п-к-п-і- ------------------------------------ Я павінен / павінна зрабіць пакупкі. 0
Y- -a----n ---a---n--zr-b--s- p--u-k-. Y- p------ / p------ z------- p------- Y- p-v-n-n / p-v-n-a z-a-і-s- p-k-p-і- -------------------------------------- Ya pavіnen / pavіnna zrabіts’ pakupkі.
Hoću puno toga da kupim. Я-х-чу з------ -мат--а---ак. Я х--- з------ ш--- п------- Я х-ч- з-а-і-ь ш-а- п-к-п-к- ---------------------------- Я хачу зрабіць шмат пакупак. 0
Y- kh-chu-----іts- sh--t-p-kup--. Y- k----- z------- s---- p------- Y- k-a-h- z-a-і-s- s-m-t p-k-p-k- --------------------------------- Ya khachu zrabіts’ shmat pakupak.
Gdje su uredski artikli? Д-е -н-х-дзя--- ка-ц-л----і----в---? Д-- з---------- к----------- т------ Д-е з-а-о-з-ц-а к-н-ы-я-с-і- т-в-р-? ------------------------------------ Дзе знаходзяцца канцылярскія тавары? 0
Dz--z---hodz-----s---a--syl--rsk-y- -a--r-? D-- z-------------- k-------------- t------ D-e z-a-h-d-y-t-t-a k-n-s-l-a-s-і-a t-v-r-? ------------------------------------------- Dze znakhodzyatstsa kantsylyarskіya tavary?
Trebam koverte i papir za pisma. Мне ---р-бны-----в--т- і -а-тов-я-па---а. М-- п-------- к------- і п------- п------ М-е п-т-э-н-я к-н-е-т- і п-ш-о-а- п-п-р-. ----------------------------------------- Мне патрэбныя канверты і паштовая папера. 0
Mne-pa-r-b--ya -an-e-------as-t-va-a pa-er-. M-- p--------- k------- і p--------- p------ M-e p-t-e-n-y- k-n-e-t- і p-s-t-v-y- p-p-r-. -------------------------------------------- Mne patrebnyya kanverty і pashtovaya papera.
Trebam hemijske olovke i flomastere. М------рэб--я р-чкі і фла---т-р-. М-- п-------- р---- і ф---------- М-е п-т-э-н-я р-ч-і і ф-а-а-т-р-. --------------------------------- Мне патрэбныя ручкі і фламастэры. 0
Mne---tre--y-a -u-hkі і f---a-t-r-. M-- p--------- r----- і f---------- M-e p-t-e-n-y- r-c-k- і f-a-a-t-r-. ----------------------------------- Mne patrebnyya ruchkі і flamastery.
Gdje je namještaj? Д-- -нахо--і-ц--м-бля? Д-- з---------- м----- Д-е з-а-о-з-ц-а м-б-я- ---------------------- Дзе знаходзіцца мэбля? 0
D---zn-kh-dz----s---eb-y-? D-- z------------- m------ D-e z-a-h-d-і-s-s- m-b-y-? -------------------------- Dze znakhodzіtstsa meblya?
Trebam ormar i komodu. М----атрэбн-я ---а - --мо-. М-- п-------- ш--- і к----- М-е п-т-э-н-я ш-ф- і к-м-д- --------------------------- Мне патрэбныя шафа і камод. 0
Mn----t--b-yya-sh-fa----a---. M-- p--------- s---- і k----- M-e p-t-e-n-y- s-a-a і k-m-d- ----------------------------- Mne patrebnyya shafa і kamod.
Trebam jedan pisaći sto i regal. М-е п---э-н-я-п-сьмо-ы-ст-- - пал--а. М-- п-------- п------- с--- і п------ М-е п-т-э-н-я п-с-м-в- с-о- і п-л-ц-. ------------------------------------- Мне патрэбныя пісьмовы стол і паліца. 0
M-e --tre---ya --s’-ovy -t-l-і-p-l-t--. M-- p--------- p------- s--- і p------- M-e p-t-e-n-y- p-s-m-v- s-o- і p-l-t-a- --------------------------------------- Mne patrebnyya pіs’movy stol і palіtsa.
Gdje su igračke? Д----н-х-д--цц- ца---? Д-- з---------- ц----- Д-е з-а-о-з-ц-а ц-ц-і- ---------------------- Дзе знаходзяцца цацкі? 0
D-e-z-ak-o---ats-sa-----s-і? D-- z-------------- t------- D-e z-a-h-d-y-t-t-a t-a-s-і- ---------------------------- Dze znakhodzyatstsa tsatskі?
Trebam jednu lutku i medvjedića. М-е-----э-----л-лька---м--з---з-н-. М-- п-------- л----- і м----------- М-е п-т-э-н-я л-л-к- і м-д-в-д-я-я- ----------------------------------- Мне патрэбныя лялька і медзведзяня. 0
Mne -atre-n-ya ---l-ka-і -e--v-d---nya. M-- p--------- l------ і m------------- M-e p-t-e-n-y- l-a-’-a і m-d-v-d-y-n-a- --------------------------------------- Mne patrebnyya lyal’ka і medzvedzyanya.
Trebam fudbalsku loptu i šah. М---п-трэбн-я--ут--льны-мя- - ша--аты. М-- п-------- ф-------- м-- і ш------- М-е п-т-э-н-я ф-т-о-ь-ы м-ч і ш-х-а-ы- -------------------------------------- Мне патрэбныя футбольны мяч і шахматы. 0
Mn- -atreb---a-f-t-ol--y--y--h і-s--khm--y. M-- p--------- f-------- m---- і s--------- M-e p-t-e-n-y- f-t-o-’-y m-a-h і s-a-h-a-y- ------------------------------------------- Mne patrebnyya futbol’ny myach і shakhmaty.
Gdje je alat? Д-----а--дзяцц- інс--у-е---? Д-- з---------- і----------- Д-е з-а-о-з-ц-а і-с-р-м-н-ы- ---------------------------- Дзе знаходзяцца інструменты? 0
D----n--h---yat-t-----s---me-ty? D-- z-------------- і----------- D-e z-a-h-d-y-t-t-a і-s-r-m-n-y- -------------------------------- Dze znakhodzyatstsa іnstrumenty?
Trebam čekić i kliješta. Мн--п-т-э--ыя -ал-т-к-і ---угі. М-- п-------- м------ і а------ М-е п-т-э-н-я м-л-т-к і а-ц-г-. ------------------------------- Мне патрэбныя малаток і абцугі. 0
Mn- p-trebnyy- --la--- - -btsu--. M-- p--------- m------ і a------- M-e p-t-e-n-y- m-l-t-k і a-t-u-і- --------------------------------- Mne patrebnyya malatok і abtsugі.
Trebam bušilicu i odvijač. Мн--п------ыя-д--ль і-а--ё-тк-. М-- п-------- д---- і а-------- М-е п-т-э-н-я д-ы-ь і а-в-р-к-. ------------------------------- Мне патрэбныя дрыль і адвёртка. 0
Mne -a-r-bn--- dry---і-adv--t--. M-- p--------- d---- і a-------- M-e p-t-e-n-y- d-y-’ і a-v-r-k-. -------------------------------- Mne patrebnyya dryl’ і advertka.
Gdje je nakit? Дз---пр--ожван-і? Д-- ў------------ Д-е ў-р-г-ж-а-н-? ----------------- Дзе ўпрыгожванні? 0
Dze-u--yg-zh-----? D-- u------------- D-e u-r-g-z-v-n-і- ------------------ Dze uprygozhvannі?
Trebam ogrlicu i narukvicu. М-е--атрэб--я-ланцужо----бр---а---. М-- п-------- л------- і б--------- М-е п-т-э-н-я л-н-у-о- і б-а-з-л-т- ----------------------------------- Мне патрэбныя ланцужок і бранзалет. 0
Mne----r---yya ------z-ok - bra-z--e-. M-- p--------- l--------- і b--------- M-e p-t-e-n-y- l-n-s-z-o- і b-a-z-l-t- -------------------------------------- Mne patrebnyya lantsuzhok і branzalet.
Trebam prsten i naušnice. Мн--п-т-эбн-я к--ьца і----уш--ц-. М-- п-------- к----- і з--------- М-е п-т-э-н-я к-л-ц- і з-в-ш-і-ы- --------------------------------- Мне патрэбныя кольца і завушніцы. 0
M----atre-nyy------ts--- -a---hn-ts-. M-- p--------- k------ і z----------- M-e p-t-e-n-y- k-l-t-a і z-v-s-n-t-y- ------------------------------------- Mne patrebnyya kol’tsa і zavushnіtsy.

Skinuti MP3 (.zip datoteke)

Nije pronađen nijedan video!

Žene su nadarenije za jezike od muškaraca!

Žene su jednako inteligentne kao muškarci. U prosjeku i jedni i drugi imaju isti koeficijent inteligencije. Međutim, sposobnosti spolova se razlikuju. Muškarci, na primjer, bolje trodimenzionalno razmišljaju. Takođe bolje rješavaju matematičke zadatke. Žene, s druge strane, imaju bolje pamćenje. Pa bolje usvajaju jezike. Žene prave manje grešaka u pravopisu i gramatici. Takođe imaju veći vokabular i čitaju tečnije. Stoga u jezičkim testovima većinom postižu bolje rezultate. Razlog isticanja žena u jezicima leži u mozgu. Muški i ženski mozak su drugačije organizirani. Za jezike je odgovorna lijeva polovina mozga. To područje kontrolira jezičke procese. Usto žene koriste obje polovine pri obradi jezika. Njihove dvije polovine mozga takođe bolje razmjenjuju informacije. Dakle, ženski mozak je kod jezičke obrade aktivniji. Na taj su način žene u mogućnosti da učinkovitije obrađuju jezik. Još nije poznato zašto se ta dva mozga razlikuju. Neki istaživači smatraju da je biologija uzrok tome. Ženski i muški geni utječu na razvoj mozga. Priroda muškaraca i žena zavisi i od hormona. Drugi opet kažu da odgoj utječe na naš razvoj. Jer se sa ženskom djecom više priča te im se više čita. Dječaci, s druge strane, dobijaju više tehničkih igračaka. Dakle, moguće je da naša okolina oblikuje naš mozak. S druge strane, određene razlike postoje širom svijeta. U svakoj kulturi djeca se drugačije odgajaju...
Da li ste to znali?
Vijetnamski spada u mon-kmerske jezike. To je maternji jezik više od 80 miliona ljudi. Nije u srodstvu s kineskim. Veliki dio jezičkog fonda je, međutim, kineskog porijekla. Razlog tome je što je Vijetnam bio 1000 godina pod dominacijom Kine. U doba kolonijalizma francuski je imao veliki utjecaj na razvoj vijetnamskog. Vijetnamski je tonski jezik. To znači da visina tona slogova odlučuje o njihovom značenju. Pogrešan izgovor može izgovoreno potpuno promijeniti ili čak obesmisliti. U vijetnamskom se ukupno razlikuje šest visina tonova. Jezik danas koristi latinična slova. Prije su se koristili kineski pisani znakovi. Pošto je vijetnamski izolirajući jezik, riječi se ne dekliniraju. Jezik je još uvijek nedovoljno istražen… Otkrijte ga, zaista se isplati!