Knjiga fraza

bs Prošlost 1   »   hr Prošlost 1

81 [osamdeset i jedan]

Prošlost 1

Prošlost 1

81 [osamdeset i jedan]

Prošlost 1

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski hrvatski Igra Više
pisati pis--i p----- p-s-t- ------ pisati 0
On je napisao pismo. O- -- n---sa- p-s--. O- j- n------ p----- O- j- n-p-s-o p-s-o- -------------------- On je napisao pismo. 0
A ona je napisala razglednicu. A o-a-je-napis--a r-z-ledni-u. A o-- j- n------- r----------- A o-a j- n-p-s-l- r-z-l-d-i-u- ------------------------------ A ona je napisala razglednicu. 0
čitati č-t--i č----- č-t-t- ------ čitati 0
On je čitao ilustrovani časopis. O- j----tao -l-st---a-i ----p--. O- j- č---- i---------- č------- O- j- č-t-o i-u-t-i-a-i č-s-p-s- -------------------------------- On je čitao ilustrirani časopis. 0
A ona je čitala knjigu. A---a-j---i-al- kn-ig-. A o-- j- č----- k------ A o-a j- č-t-l- k-j-g-. ----------------------- A ona je čitala knjigu. 0
uzeti uz-ti u---- u-e-i ----- uzeti 0
On je uzeo cigaretu. On--e--zeo-cig-retu. O- j- u--- c-------- O- j- u-e- c-g-r-t-. -------------------- On je uzeo cigaretu. 0
Ona je uzela komad čokolade. Ona-j----ela komad čok-----. O-- j- u---- k---- č-------- O-a j- u-e-a k-m-d č-k-l-d-. ---------------------------- Ona je uzela komad čokolade. 0
On je bio nevjeran, ali je ona bila vjerna. O- j- ----n-vje---- -li on--je --l--vj-rna. O- j- b-- n-------- a-- o-- j- b--- v------ O- j- b-o n-v-e-a-, a-i o-a j- b-l- v-e-n-. ------------------------------------------- On je bio nevjeran, ali ona je bila vjerna. 0
On je bio lijen, ali je ona bila vrijedna. O---- --o l-j--, ali--na-----il- vr---dna. O- j- b-- l----- a-- o-- j- b--- v-------- O- j- b-o l-j-n- a-i o-a j- b-l- v-i-e-n-. ------------------------------------------ On je bio lijen, ali ona je bila vrijedna. 0
On je bio siromašan, ali je ona bila bogata. On-je -i- -------a-, --- -n- j- -i------at-. O- j- b-- s--------- a-- o-- j- b--- b------ O- j- b-o s-r-m-š-n- a-i o-a j- b-l- b-g-t-. -------------------------------------------- On je bio siromašan, ali ona je bila bogata. 0
On nije imao novca, već dugove. On--i-- i-ao ------,---go -ugo--. O- n--- i--- n------ n--- d------ O- n-j- i-a- n-v-c-, n-g- d-g-v-. --------------------------------- On nije imao novaca, nego dugove. 0
On nije imao sreće, već peh. On -ije -m-- --e-e- -e-o----. O- n--- i--- s----- n--- p--- O- n-j- i-a- s-e-e- n-g- p-h- ----------------------------- On nije imao sreće, nego peh. 0
On nije imao uspjeh, već neuspjeh. On------i--o--sp---- ---o -euspj-h. O- n--- i--- u------ n--- n-------- O- n-j- i-a- u-p-e-, n-g- n-u-p-e-. ----------------------------------- On nije imao uspjeh, nego neuspjeh. 0
On nije bio zadovoljan, već nezadovoljan. On nije b-o----o--l-a-,----- -e-a--voljan. O- n--- b-- z---------- n--- n------------ O- n-j- b-o z-d-v-l-a-, n-g- n-z-d-v-l-a-. ------------------------------------------ On nije bio zadovoljan, nego nezadovoljan. 0
On nije bio sretan, već nesretan. On n-je--i- ----a------o -e-r---n. O- n--- b-- s------ n--- n-------- O- n-j- b-o s-e-a-, n-g- n-s-e-a-. ---------------------------------- On nije bio sretan, nego nesretan. 0
On nije bio simpatičan, već antipatičan. On----e-b----im-at----, neg- ---ipat----. O- n--- b-- s---------- n--- a----------- O- n-j- b-o s-m-a-i-a-, n-g- a-t-p-t-č-n- ----------------------------------------- On nije bio simpatičan, nego antipatičan. 0

Kako djeca ispravno uče govoriti

Čim se čovjek rodi počinje s drugima komunicirati. Bebe plaču kad nešto žele. S nekoliko mjeseci mogu već govoriti jednostavne riječi. Rečenice s tri riječi govore s gotovo dvije godine. Na početak govorenja kod djece se ne može utjecati. Međutim, može se utjecati na kvalitet njihovog učenja maternjeg jezika! Zato valja razmotriti nekoliko stvari. Najvažnije prije svega je da dijete uvijek ima motivaciju za učenje. Mora uvidjeti da svojim govorom nešto postiže. Djeca se raduju osmijehu kao pozitivnoj povratnoj informaciji. Veća djeca traže dijalog sa svojom okolinom. Usmjeravaju se na jezik ljudi u svojoj blizini. Stoga je važna jezička razina roditelja i odgojitelja. Djeca takođe moraju naučiti da je jezik dragocijen! Međutim, pritom bi se uvijek trebala zabavljati. Čitanje naglas pokazuje djeci koliko jezik može biti uzbudljiv. Roditelji bi se što više trebali baviti svojom djecom. Kada dijete doživi mnogo stvari, želi o tome pričati. Djeci koja odrastaju dvojezično potrebna su čvrsta pravila. Moraju naučiti koji jezik se s kime govori. Na taj način njihov mozak uči da razlikuje dva jezika. Kad djeca krenu u školu, njihov jezik se mijenja. Uče novi kolokvijalni govor. Tada je važno da roditelji obrate pažnju kako njihovo dijete govori. Istraživanja pokazuju da se prvi jezik zauvijek utisne u mozak. Ono što naučimo kao djeca prati nas cijeli život. Ko kao dijete dobro nauči svoj maternji jezik, kasnije od toga profitira. Ta osoba nove stvari uči brže i bolje – ne samo strane jezike...