Zbirka izraza

hr Zemlje i jezici   »   sr Земље и језици

5 [pet]

Zemlje i jezici

Zemlje i jezici

5 [пет]

5 [pet]

Земље и језици

[Zemlje i jezici]

Možete kliknuti na svaku prazninu da vidite tekst ili:   

hrvatski srpski igra Više
John je iz Londona. Џо- ј- и- Л------. Џон је из Лондона. 0
Dž-- j- i- L------.Džon je iz Londona.
London je u Velikoj Britaniji. Ло---- ј- у В------ Б--------. Лондон је у Великој Британији. 0
Lo---- j- u V------ B--------.London je u Velikoj Britaniji.
On govori engleski. Он г----- е-------. Он говори енглески. 0
On g----- e-------.On govori engleski.
   
Marija je iz Madrida. Ма---- ј- и- М------. Марија је из Мадрида. 0
Ma---- j- i- M------.Marija je iz Madrida.
Madrid je u Španjolskoj. Ма---- ј- у Ш------. Мадрид је у Шпанији. 0
Ma---- j- u Š------.Madrid je u Španiji.
Ona govori španjolski. Он- г----- ш------. Она говори шпански. 0
On- g----- š------.Ona govori španski.
   
Peter i Martha su iz Berlina. Пе--- и М---- с- и- Б------. Петер и Марта су из Берлина. 0
Pe--- i M---- s- i- B------.Peter i Marta su iz Berlina.
Berlin je u Njemačkoj. Бе---- ј- у Н-------. Берлин је у Немачкој. 0
Be---- j- u N-------.Berlin je u Nemačkoj.
Govorite li oboje njemački? Го------ л- о---- н------? Говорите ли обоје немачки? 0
Go------ l- o---- n------?Govorite li oboje nemački?
   
London je glavni grad. Ло---- ј- г----- г---. Лондон је главни град. 0
Lo---- j- g----- g---.London je glavni grad.
Madrid i Berlin su također glavni gradovi. Ма---- и Б----- с- т----- г----- г------. Мадрид и Берлин су такође главни градови. 0
Ma---- i B----- s- t----- g----- g------.Madrid i Berlin su takođe glavni gradovi.
Glavni gradovi su veliki i bučni. Гл---- г------ с- в----- и б----. Главни градови су велики и бучни. 0
Gl---- g------ s- v----- i b----.Glavni gradovi su veliki i bučni.
   
Francuska je u Europi. Фр------- ј- у Е-----. Француска је у Европи. 0
Fr------- j- u E-----.Francuska je u Evropi.
Egipat je u Africi. Ег---- ј- у А-----. Египат је у Африци. 0
Eg---- j- u A-----.Egipat je u Africi.
Japan je u Aziji. Ја--- ј- у А----. Јапан је у Азији. 0
Ja--- j- u A----.Japan je u Aziji.
   
Kanada je u Sjevernoj Americi. Ка---- ј- у С------- А------. Канада је у Северној Америци. 0
Ka---- j- u S------- A------.Kanada je u Severnoj Americi.
Panama je u Srednjoj Americi. Па---- ј- у С------ А------. Панама је у Средњој Америци. 0
Pa---- j- u S------- A------.Panama je u Srednjoj Americi.
Brazil je u Južnoj Americi. Бр---- ј- у Ј----- А------. Бразил је у Јужној Америци. 0
Br---- j- u J----- A------.Brazil je u Južnoj Americi.
   

Jezici i dijalekti

U cijelom svijetu postoji 6.000 do 7.000 različitih jezika. Broj dijalekata je naravno daleko veći. Međutim, koja je razlika između jezika i dijalekta? Dijalekti uvijek imaju jasan lokalni prizvuk. Dakle, oni pripadaju regionalnim jezičnim raznolikostima. Stoga dijalekti predstavljaju jezični oblik s najmanjim dometom. Dijalekti u pravilu postoje u govornom obliku, ne i pisanom. Oni oblikuju zaseban jezični sustav. I prate vlastita pravila. Svaki jezik teoretski može imati nekoliko dijalekata. Svi dijalekti spadaju u standardni jezik zemlje. Standardni jezik razumiju svi ljudi jedne zemlje. Njime se mogu sporazumijevati govornici najrazličitijih dijalekata. Gotovo svi dijalekti gube sve više na važnosti. U gradovima se jedva još govori na dijalektu. Standardni jezik se također koristi u poslovnom okruženju. Govornici dijalekata su stoga okarakterizirani kao prosti i neobrazovani. A opet su prisutni u svim društvenim slojevima. Govornici dijalekata, dakle, nisu ništa manje inteligentni od drugih. Upravo suprotno! Tko govori na dijalektu ima mnogo prednosti. Primjerice, na nastavi jezika. Govornici dijalekta znaju da postoje različiti jezični oblici. Također su naučili brzo baratati jezičnim stilovima. Stoga govornici dijalekta imaju višu varijacijsku kompetenciju. Oni osjećaju koji jezični stil odgovara određenoj situaciji. To je čak znanstveno dokazano. Dakle: Imajte hrabrosti koristiti se dijalektom – isplati se!
Da li ste znali?
Bugarski spada u južnoslavenske jezike. Oko 10 miliona ljudi govori bugarski. Većina njih živi naravno u Bugarskoj. Ali i u drugim zemljama se govori bugarski. Tu spadaju na primjer Ukraјina i Moldavija. Bugarski je jedan od najstarijih dokumentiranih slavenskih jezika. I ima puno posebnosti. Upadljiva je, na primjer, sličnost s albanskim i rumunjskim. Oba ova jezika ne spadaju u slavenske jezike. Pa ipak ima puno paralela. Zato se svi ovi jezici nazivaju i balkanski jezici. Imaju puno zajedničkih crta, iako međusobno nisu srodni. Bugarski glagoli mogu imati izuzetno puno oblika. U bugarskom takođe ne postoji infinitiv. Tko želi učiti ovaj zanimljivi jezik, otkrit će veoma brzo puno novih stvari!