Zbirka izraza

hr Zemlje i jezici   »   mr देश आणि भाषा

5 [pet]

Zemlje i jezici

Zemlje i jezici

५ [पाच]

5 [Pāca]

देश आणि भाषा

[dēśa āṇi bhāṣā]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski marati igra Više
John je iz Londona. जॉ---ंडन--न-आ-- -ह-. ज-- ल------ आ-- आ--- ज-न ल-ड-ह-न आ-ा आ-े- -------------------- जॉन लंडनहून आला आहे. 0
j-n- laṇḍ--ahūna --- ---. j--- l---------- ā-- ā--- j-n- l-ṇ-a-a-ū-a ā-ā ā-ē- ------------------------- jŏna laṇḍanahūna ālā āhē.
London je u Velikoj Britaniji. ल--- ग्रे- ब--िटनम--य----े. ल--- ग---- ब---------- आ--- ल-ड- ग-र-ट ब-र-ट-म-्-े आ-े- --------------------------- लंडन ग्रेट ब्रिटनमध्ये आहे. 0
La------grēṭa-b--ṭan-madh----hē. L------ g---- b------------ ā--- L-ṇ-a-a g-ē-a b-i-a-a-a-h-ē ā-ē- -------------------------------- Laṇḍana grēṭa briṭanamadhyē āhē.
On govori engleski. तो--ंग्-जी-बोलत-. त- इ------ ब----- त- इ-ग-र-ी ब-ल-ो- ----------------- तो इंग्रजी बोलतो. 0
Tō i-g-a-ī --latō. T- i------ b------ T- i-g-a-ī b-l-t-. ------------------ Tō iṅgrajī bōlatō.
Marija je iz Madrida. मारिया-म---रि---- आल---ह-. म----- म--------- आ-- आ--- म-र-य- म-द-र-द-ू- आ-ी आ-े- -------------------------- मारिया माद्रिदहून आली आहे. 0
M-ri-- --drid--ū-a ā---ā--. M----- m---------- ā-- ā--- M-r-y- m-d-i-a-ū-a ā-ī ā-ē- --------------------------- Māriyā mādridahūna ālī āhē.
Madrid je u Španjolskoj. माद-रिद--्-े-----े -ह-. म------ स--------- आ--- म-द-र-द स-प-न-ध-य- आ-े- ----------------------- माद्रिद स्पेनमध्ये आहे. 0
M-drid- -p-nam-d----ā--. M------ s---------- ā--- M-d-i-a s-ē-a-a-h-ē ā-ē- ------------------------ Mādrida spēnamadhyē āhē.
Ona govori španjolski. ती-स्-ॅ--श--ो---. त- स------ ब----- त- स-प-न-श ब-ल-े- ----------------- ती स्पॅनीश बोलते. 0
Tī-sp--īś--b---t-. T- s------ b------ T- s-ĕ-ī-a b-l-t-. ------------------ Tī spĕnīśa bōlatē.
Peter i Martha su iz Berlina. पीट- -णि--ार्था ---ल-नह-न आ-े आ-े-. प--- आ-- म----- ब-------- आ-- आ---- प-ट- आ-ि म-र-थ- ब-्-ि-ह-न आ-े आ-े-. ----------------------------------- पीटर आणि मार्था बर्लिनहून आले आहेत. 0
Pīṭ-ra --i m--t-ā b--li----na ā-ē -hē--. P----- ā-- m----- b---------- ā-- ā----- P-ṭ-r- ā-i m-r-h- b-r-i-a-ū-a ā-ē ā-ē-a- ---------------------------------------- Pīṭara āṇi mārthā barlinahūna ālē āhēta.
Berlin je u Njemačkoj. बर-----ज-्मन--ध्-- आ-े. ब----- ज---------- आ--- ब-्-ि- ज-्-न-म-्-े आ-े- ----------------------- बर्लिन जर्मनीमध्ये आहे. 0
Barl--a-jar-a----------hē. B------ j------------ ā--- B-r-i-a j-r-a-ī-a-h-ē ā-ē- -------------------------- Barlina jarmanīmadhyē āhē.
Govorite li oboje njemački? त-म्-- द-घ-ह- ज-------लता का? त----- द----- ज---- ब---- क-- त-म-ह- द-घ-ह- ज-्-न ब-ल-ा क-? ----------------------------- तुम्ही दोघेही जर्मन बोलता का? 0
T--------h-hī --r--n---ōla-----? T---- d------ j------ b----- k-- T-m-ī d-g-ē-ī j-r-a-a b-l-t- k-? -------------------------------- Tumhī dōghēhī jarmana bōlatā kā?
London je glavni grad. लंड- र---ा--चे--हर--हे. ल--- र-------- श-- आ--- ल-ड- र-ज-ा-ी-े श-र आ-े- ----------------------- लंडन राजधानीचे शहर आहे. 0
L--ḍ-na --j-dhā-ī-----har----ē. L------ r---------- ś----- ā--- L-ṇ-a-a r-j-d-ā-ī-ē ś-h-r- ā-ē- ------------------------------- Laṇḍana rājadhānīcē śahara āhē.
Madrid i Berlin su također glavni gradovi. म-द-र-द-आण--बर्लिन---्-ा र-जधानी-ी-श--े-----. म------ आ-- ब----------- र-------- श--- आ---- म-द-र-द आ-ि ब-्-ि-स-द-ध- र-ज-ा-ी-ी श-र- आ-े-. --------------------------------------------- माद्रिद आणि बर्लिनसुद्धा राजधानीची शहरे आहेत. 0
M--ri-a-ā-i --rl--asu--dh- r--ad-ā-īcī-śah--- ā--t-. M------ ā-- b------------- r---------- ś----- ā----- M-d-i-a ā-i b-r-i-a-u-'-h- r-j-d-ā-ī-ī ś-h-r- ā-ē-a- ---------------------------------------------------- Mādrida āṇi barlinasud'dhā rājadhānīcī śaharē āhēta.
Glavni gradovi su veliki i bučni. र-ज-ानी-ी--हरे --ठी--ण- गों-ाटा----सतात. र-------- श--- म--- आ-- ग-------- अ----- र-ज-ा-ी-ी श-र- म-ठ- आ-ि ग-ं-ा-ा-ी अ-त-त- ---------------------------------------- राजधानीची शहरे मोठी आणि गोंगाटाची असतात. 0
Rāj-d---īc- -a-a-----ṭh---ṇ- -ōṅ-āṭācī--s--āta. R---------- ś----- m---- ā-- g-------- a------- R-j-d-ā-ī-ī ś-h-r- m-ṭ-ī ā-i g-ṅ-ā-ā-ī a-a-ā-a- ----------------------------------------------- Rājadhānīcī śaharē mōṭhī āṇi gōṅgāṭācī asatāta.
Francuska je u Europi. फ्--ंस--ुरोपात आह-. फ----- य------ आ--- फ-र-ं- य-र-प-त आ-े- ------------------- फ्रांस युरोपात आहे. 0
P-r---a-y--ō--t--ā-ē. P------ y------- ā--- P-r-n-a y-r-p-t- ā-ē- --------------------- Phrānsa yurōpāta āhē.
Egipat je u Africi. इज-प-त---्र--ेत-आहे. इ----- आ------- आ--- इ-ि-्- आ-्-ि-े- आ-े- -------------------- इजिप्त आफ्रिकेत आहे. 0
I-i--a ā-------a āhē. I----- ā-------- ā--- I-i-t- ā-h-i-ē-a ā-ē- --------------------- Ijipta āphrikēta āhē.
Japan je u Aziji. ज-ान आ-िय-त----. ज--- आ----- आ--- ज-ा- आ-ि-ा- आ-े- ---------------- जपान आशियात आहे. 0
Ja-ā---ā-i-āta āh-. J----- ā------ ā--- J-p-n- ā-i-ā-a ā-ē- ------------------- Japāna āśiyāta āhē.
Kanada je u Sjevernoj Americi. कॅन-ा उत-त- -मे-ी-----हे. क---- उ---- अ------- आ--- क-न-ा उ-्-र अ-े-ी-े- आ-े- ------------------------- कॅनडा उत्तर अमेरीकेत आहे. 0
Kĕna---u-t--- a-ēr-kē-a-ā-ē. K----- u----- a-------- ā--- K-n-ḍ- u-t-r- a-ē-ī-ē-a ā-ē- ---------------------------- Kĕnaḍā uttara amērīkēta āhē.
Panama je u Srednjoj Americi. पन-म- -ध-------ीकेत--हे. प---- म--- अ------- आ--- प-ा-ा म-्- अ-े-ी-े- आ-े- ------------------------ पनामा मध्य अमेरीकेत आहे. 0
Pa--m----dhy- -m-r---ta---ē. P----- m----- a-------- ā--- P-n-m- m-d-y- a-ē-ī-ē-a ā-ē- ---------------------------- Panāmā madhya amērīkēta āhē.
Brazil je u Južnoj Americi. ब्-------क्-ि---म---क-त--हे. ब------ द----- अ------- आ--- ब-र-झ-ल द-्-ि- अ-े-ी-े- आ-े- ---------------------------- ब्राझील दक्षिण अमेरीकेत आहे. 0
Brāj--la-d-k---a -m-----ta ā-ē. B------- d------ a-------- ā--- B-ā-h-l- d-k-i-a a-ē-ī-ē-a ā-ē- ------------------------------- Brājhīla dakṣiṇa amērīkēta āhē.

Jezici i dijalekti

U cijelom svijetu postoji 6.000 do 7.000 različitih jezika. Broj dijalekata je naravno daleko veći. Međutim, koja je razlika između jezika i dijalekta? Dijalekti uvijek imaju jasan lokalni prizvuk. Dakle, oni pripadaju regionalnim jezičnim raznolikostima. Stoga dijalekti predstavljaju jezični oblik s najmanjim dometom. Dijalekti u pravilu postoje u govornom obliku, ne i pisanom. Oni oblikuju zaseban jezični sustav. I prate vlastita pravila. Svaki jezik teoretski može imati nekoliko dijalekata. Svi dijalekti spadaju u standardni jezik zemlje. Standardni jezik razumiju svi ljudi jedne zemlje. Njime se mogu sporazumijevati govornici najrazličitijih dijalekata. Gotovo svi dijalekti gube sve više na važnosti. U gradovima se jedva još govori na dijalektu. Standardni jezik se također koristi u poslovnom okruženju. Govornici dijalekata su stoga okarakterizirani kao prosti i neobrazovani. A opet su prisutni u svim društvenim slojevima. Govornici dijalekata, dakle, nisu ništa manje inteligentni od drugih. Upravo suprotno! Tko govori na dijalektu ima mnogo prednosti. Primjerice, na nastavi jezika. Govornici dijalekta znaju da postoje različiti jezični oblici. Također su naučili brzo baratati jezičnim stilovima. Stoga govornici dijalekta imaju višu varijacijsku kompetenciju. Oni osjećaju koji jezični stil odgovara određenoj situaciji. To je čak znanstveno dokazano. Dakle: Imajte hrabrosti koristiti se dijalektom – isplati se!
Dali si znao?
Bugarski spada u južnoslavenske jezike. Oko 10 miliona ljudi govori bugarski. Većina njih živi naravno u Bugarskoj. Ali i u drugim zemljama se govori bugarski. Tu spadaju na primjer Ukraјina i Moldavija. Bugarski je jedan od najstarijih dokumentiranih slavenskih jezika. I ima puno posebnosti. Upadljiva je, na primjer, sličnost s albanskim i rumunjskim. Oba ova jezika ne spadaju u slavenske jezike. Pa ipak ima puno paralela. Zato se svi ovi jezici nazivaju i balkanski jezici. Imaju puno zajedničkih crta, iako međusobno nisu srodni. Bugarski glagoli mogu imati izuzetno puno oblika. U bugarskom takođe ne postoji infinitiv. Tko želi učiti ovaj zanimljivi jezik, otkrit će veoma brzo puno novih stvari!