Zbirka izraza

hr Zemlje i jezici   »   be Краіны і мовы

5 [pet]

Zemlje i jezici

Zemlje i jezici

5 [пяць]

5 [pyats’]

Краіны і мовы

[Kraіny і movy]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski bjeloruski igra Više
John je iz Londona. Джон --з--он-ан-. Д--- – з Л------- Д-о- – з Л-н-а-а- ----------------- Джон – з Лондана. 0
D-ho- – z-L-n-ana. D---- – z L------- D-h-n – z L-n-a-a- ------------------ Dzhon – z Londana.
London je u Velikoj Britaniji. Л--д-н----х---іц-а-ў Вялік--рыт---і. Л----- з---------- ў В-------------- Л-н-а- з-а-о-з-ц-а ў В-л-к-б-ы-а-і-. ------------------------------------ Лондан знаходзіцца ў Вялікабрытаніі. 0
L-nd-n z-a-h---іts-s- --Vy---k--r-t-nіі. L----- z------------- u V--------------- L-n-a- z-a-h-d-і-s-s- u V-a-і-a-r-t-n-і- ---------------------------------------- Londan znakhodzіtstsa u Vyalіkabrytanіі.
On govori engleski. Ён-р--ма---------нглійс-у. Ё- р-------- п------------ Ё- р-з-а-л-е п---н-л-й-к-. -------------------------- Ён размаўляе па-англійску. 0
En -a-ma-lyay-----a-gl--sku. E- r---------- p------------ E- r-z-a-l-a-e p---n-l-y-k-. ---------------------------- En razmaulyaye pa-anglіysku.
Marija je iz Madrida. М-------- -а-р-да. М---- – з М------- М-р-я – з М-д-ы-а- ------------------ Марыя – з Мадрыда. 0
M-r--a – z--a-r-da. M----- – z M------- M-r-y- – z M-d-y-a- ------------------- Maryya – z Madryda.
Madrid je u Španjolskoj. Ма-р-д -нах--зі-ц------пані-. М----- з---------- ў І------- М-д-ы- з-а-о-з-ц-а ў І-п-н-і- ----------------------------- Мадрыд знаходзіцца ў Іспаніі. 0
M-dryd zn-kh---і-st---u-І-p---і. M----- z------------- u І------- M-d-y- z-a-h-d-і-s-s- u І-p-n-і- -------------------------------- Madryd znakhodzіtstsa u Іspanіі.
Ona govori španjolski. Яна -а--аўляе--- ісп-н-к-- -о-е. Я-- р-------- н- і-------- м---- Я-а р-з-а-л-е н- і-п-н-к-й м-в-. -------------------------------- Яна размаўляе на іспанскай мове. 0
Ya-a ra--aulya-- n- --pa-skay-m-v-. Y--- r---------- n- і-------- m---- Y-n- r-z-a-l-a-e n- і-p-n-k-y m-v-. ----------------------------------- Yana razmaulyaye na іspanskay move.
Peter i Martha su iz Berlina. Петэр і М-р-а --з-Б-р-і-а. П---- і М---- – з Б------- П-т-р і М-р-а – з Б-р-і-а- -------------------------- Петэр і Марта – з Берліна. 0
P--er і ----a-–-z-B--lі-a. P---- і M---- – z B------- P-t-r і M-r-a – z B-r-і-a- -------------------------- Peter і Marta – z Berlіna.
Berlin je u Njemačkoj. Б--л-н з---од----- - Ге-ма-іі. Б----- з---------- ў Г-------- Б-р-і- з-а-о-з-ц-а ў Г-р-а-і-. ------------------------------ Берлін знаходзіцца ў Германіі. 0
B-rlіn -nakh-d-і--t-a u-Ge-man--. B----- z------------- u G-------- B-r-і- z-a-h-d-і-s-s- u G-r-a-і-. --------------------------------- Berlіn znakhodzіtstsa u Germanіі.
Govorite li oboje njemački? В- а-ое ра----ля-це-па-------у? В- а--- р---------- п---------- В- а-о- р-з-а-л-е-е п---я-е-к-? ------------------------------- Вы абое размаўляеце па-нямецку? 0
V--a-oe r-z-a-lyayetse----n--m--s--? V- a--- r------------- p------------ V- a-o- r-z-a-l-a-e-s- p---y-m-t-k-? ------------------------------------ Vy aboe razmaulyayetse pa-nyametsku?
London je glavni grad. Л-ндан --г--- -т----а. Л----- – г--- с------- Л-н-а- – г-т- с-а-і-а- ---------------------- Лондан – гэта сталіца. 0
L-nd-n - ge-- -tal-t--. L----- – g--- s-------- L-n-a- – g-t- s-a-і-s-. ----------------------- Londan – geta stalіtsa.
Madrid i Berlin su također glavni gradovi. М-д-ы- і--ер----– т-к--ма ст--іцы. М----- і Б----- – т------ с------- М-д-ы- і Б-р-і- – т-к-а-а с-а-і-ы- ---------------------------------- Мадрыд і Берлін – таксама сталіцы. 0
Madryd-і-B--lі- –-t-k-----s---іts-. M----- і B----- – t------ s-------- M-d-y- і B-r-і- – t-k-a-a s-a-і-s-. ----------------------------------- Madryd і Berlіn – taksama stalіtsy.
Glavni gradovi su veliki i bučni. С--л--ы--ял---я - ш-м---. С------ в------ і ш------ С-а-і-ы в-л-к-я і ш-м-ы-. ------------------------- Сталіцы вялікія і шумныя. 0
St------ v-a-і-і-a-- shumn---. S------- v-------- і s-------- S-a-і-s- v-a-і-і-a і s-u-n-y-. ------------------------------ Stalіtsy vyalіkіya і shumnyya.
Francuska je u Europi. Фра--ыя-зн-х-д-іц-а -----о-е. Ф------ з---------- ў Е------ Ф-а-ц-я з-а-о-з-ц-а ў Е-р-п-. ----------------------------- Францыя знаходзіцца ў Еўропе. 0
F--ntsy-- -na--od-іts--- - -E-rop-. F-------- z------------- u Y------- F-a-t-y-a z-a-h-d-і-s-s- u Y-u-o-e- ----------------------------------- Frantsyya znakhodzіtstsa u YEurope.
Egipat je u Africi. Егі-е- зн--одзі--а-- А--ы-ы. Е----- з---------- ў А------ Е-і-е- з-а-о-з-ц-а ў А-р-ц-. ---------------------------- Егіпет знаходзіцца ў Афрыцы. 0
E---et -----o------s- - Afry-sy. E----- z------------- u A------- E-і-e- z-a-h-d-і-s-s- u A-r-t-y- -------------------------------- Egіpet znakhodzіtstsa u Afrytsy.
Japan je u Aziji. Я--н-я-з--ход---ца - -зі-. Я----- з---------- ў А---- Я-о-і- з-а-о-з-ц-а ў А-і-. -------------------------- Японія знаходзіцца ў Азіі. 0
Y-po---a --a-h---іt-t-a --Azіі. Y------- z------------- u A---- Y-p-n-y- z-a-h-d-і-s-s- u A-і-. ------------------------------- Yaponіya znakhodzіtstsa u Azіі.
Kanada je u Sjevernoj Americi. К--ад- зн---д---ца ў -------а--Амерыцы. К----- з---------- ў П-------- А------- К-н-д- з-а-о-з-ц-а ў П-ў-о-н-й А-е-ы-ы- --------------------------------------- Канада знаходзіцца ў Паўночнай Амерыцы. 0
Kan--------h--z-------- -aun--hnay A---y-sy. K----- z------------- u P--------- A-------- K-n-d- z-a-h-d-і-s-s- u P-u-o-h-a- A-e-y-s-. -------------------------------------------- Kanada znakhodzіtstsa u Paunochnay Amerytsy.
Panama je u Srednjoj Americi. П-нама ---хо--і--а ў-Цэнтр--ьнай Ам-рыцы. П----- з---------- ў Ц---------- А------- П-н-м- з-а-о-з-ц-а ў Ц-н-р-л-н-й А-е-ы-ы- ----------------------------------------- Панама знаходзіцца ў Цэнтральнай Амерыцы. 0
P----a-znakho--іtst-- u Tsen---l-n----m-r--s-. P----- z------------- u T----------- A-------- P-n-m- z-a-h-d-і-s-s- u T-e-t-a-’-a- A-e-y-s-. ---------------------------------------------- Panama znakhodzіtstsa u Tsentral’nay Amerytsy.
Brazil je u Južnoj Americi. Бр-з-л-я -н-хо-з-цца - П-ўдн-вай---ер-цы. Б------- з---------- ў П-------- А------- Б-а-і-і- з-а-о-з-ц-а ў П-ў-н-в-й А-е-ы-ы- ----------------------------------------- Бразілія знаходзіцца ў Паўднёвай Амерыцы. 0
B--z---y--zn--ho-zі--t------au-nev-y -m-ry-sy. B-------- z------------- u P-------- A-------- B-a-і-і-a z-a-h-d-і-s-s- u P-u-n-v-y A-e-y-s-. ---------------------------------------------- Brazіlіya znakhodzіtstsa u Paudnevay Amerytsy.

Preuzimanje Datoteka MP3 (.zip datoteke)

Video nije pronađen!

Jezici i dijalekti

U cijelom svijetu postoji 6.000 do 7.000 različitih jezika. Broj dijalekata je naravno daleko veći. Međutim, koja je razlika između jezika i dijalekta? Dijalekti uvijek imaju jasan lokalni prizvuk. Dakle, oni pripadaju regionalnim jezičnim raznolikostima. Stoga dijalekti predstavljaju jezični oblik s najmanjim dometom. Dijalekti u pravilu postoje u govornom obliku, ne i pisanom. Oni oblikuju zaseban jezični sustav. I prate vlastita pravila. Svaki jezik teoretski može imati nekoliko dijalekata. Svi dijalekti spadaju u standardni jezik zemlje. Standardni jezik razumiju svi ljudi jedne zemlje. Njime se mogu sporazumijevati govornici najrazličitijih dijalekata. Gotovo svi dijalekti gube sve više na važnosti. U gradovima se jedva još govori na dijalektu. Standardni jezik se također koristi u poslovnom okruženju. Govornici dijalekata su stoga okarakterizirani kao prosti i neobrazovani. A opet su prisutni u svim društvenim slojevima. Govornici dijalekata, dakle, nisu ništa manje inteligentni od drugih. Upravo suprotno! Tko govori na dijalektu ima mnogo prednosti. Primjerice, na nastavi jezika. Govornici dijalekta znaju da postoje različiti jezični oblici. Također su naučili brzo baratati jezičnim stilovima. Stoga govornici dijalekta imaju višu varijacijsku kompetenciju. Oni osjećaju koji jezični stil odgovara određenoj situaciji. To je čak znanstveno dokazano. Dakle: Imajte hrabrosti koristiti se dijalektom – isplati se!
Dali si znao?
Bugarski spada u južnoslavenske jezike. Oko 10 miliona ljudi govori bugarski. Većina njih živi naravno u Bugarskoj. Ali i u drugim zemljama se govori bugarski. Tu spadaju na primjer Ukraјina i Moldavija. Bugarski je jedan od najstarijih dokumentiranih slavenskih jezika. I ima puno posebnosti. Upadljiva je, na primjer, sličnost s albanskim i rumunjskim. Oba ova jezika ne spadaju u slavenske jezike. Pa ipak ima puno paralela. Zato se svi ovi jezici nazivaju i balkanski jezici. Imaju puno zajedničkih crta, iako međusobno nisu srodni. Bugarski glagoli mogu imati izuzetno puno oblika. U bugarskom takođe ne postoji infinitiv. Tko želi učiti ovaj zanimljivi jezik, otkrit će veoma brzo puno novih stvari!