Knjiga fraza

bs Napitci   »   no Drikke

12 [dvanaest]

Napitci

Napitci

12 [tolv]

Drikke

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski norveški Igra Više
Ja pijem čaj. J-g dr-kke- -e. J-- d------ t-- J-g d-i-k-r t-. --------------- Jeg drikker te. 0
Ja pijem kafu / kavu. Jeg-d-ikker-kaff-. J-- d------ k----- J-g d-i-k-r k-f-e- ------------------ Jeg drikker kaffe. 0
Ja pijem mineralnu vodu. J-g --i--er --ner-lv-nn. J-- d------ m----------- J-g d-i-k-r m-n-r-l-a-n- ------------------------ Jeg drikker mineralvann. 0
Piješ li ti čaj sa limunom? Dr-kke- du-t----d-si-r-n? D------ d- t- m-- s------ D-i-k-r d- t- m-d s-t-o-? ------------------------- Drikker du te med sitron? 0
Piješ li ti kafu sa šećerom? Dri-k-r-d- k-ffe---d -ukker? D------ d- k---- m-- s------ D-i-k-r d- k-f-e m-d s-k-e-? ---------------------------- Drikker du kaffe med sukker? 0
Piješ li ti vodu sa ledom? Dr---er-d- ---- m----s? D------ d- v--- m-- i-- D-i-k-r d- v-n- m-d i-? ----------------------- Drikker du vann med is? 0
Ovdje je zabava. H-r-e- -et fe--. H-- e- d-- f---- H-r e- d-t f-s-. ---------------- Her er det fest. 0
Ljudi piju šampanjac. F-lket-d-i---- -usser---e-vin. F----- d------ m--------- v--- F-l-e- d-i-k-r m-s-e-e-d- v-n- ------------------------------ Folket drikker musserende vin. 0
Ljudi piju vino i pivo. Folket-d-ikk-- --n----øl. F----- d------ v-- o- ø-- F-l-e- d-i-k-r v-n o- ø-. ------------------------- Folket drikker vin og øl. 0
Piješ li ti alkohol? Dri-ker-d----k-h--? D------ d- a------- D-i-k-r d- a-k-h-l- ------------------- Drikker du alkohol? 0
Piješ li ti viski? D-ikker-du--his-y? D------ d- w------ D-i-k-r d- w-i-k-? ------------------ Drikker du whisky? 0
Piješ li ti kolu s rumom? D--k-er -u -ol- --d --m? D------ d- k--- m-- r--- D-i-k-r d- k-l- m-d r-m- ------------------------ Drikker du kola med rum? 0
Ja ne volim šampanjac. J-g l--er ---- mus-----d-----. J-- l---- i--- m--------- v--- J-g l-k-r i-k- m-s-e-e-d- v-n- ------------------------------ Jeg liker ikke musserende vin. 0
Ja ne volim vino. Je- --------ke --n. J-- l---- i--- v--- J-g l-k-r i-k- v-n- ------------------- Jeg liker ikke vin. 0
Ja ne volim pivo. Jeg-l-k-r -k-- ø-. J-- l---- i--- ø-- J-g l-k-r i-k- ø-. ------------------ Jeg liker ikke øl. 0
Beba voli mlijeko. B--y-n -i-er----k. B----- l---- m---- B-b-e- l-k-r m-l-. ------------------ Babyen liker melk. 0
Dijete voli kakao i sok od jabuke. B-rn-t ----r-ka-a- -g --l--u--e. B----- l---- k---- o- e--------- B-r-e- l-k-r k-k-o o- e-l-j-i-e- -------------------------------- Barnet liker kakao og eplejuice. 0
Žena voli sok od narandže i sok od grejpfruta. K--n-en--i--r ap--l-i-ju-c- og-gr---fruk-j-ice. K------ l---- a------------ o- g--------------- K-i-n-n l-k-r a-p-l-i-j-i-e o- g-a-e-r-k-j-i-e- ----------------------------------------------- Kvinnen liker appelsinjuice og grapefruktjuice. 0

Skinuti MP3 (.zip datoteke)

Nije pronađen nijedan video!

Znakovi kao jezik

Ljudi su razvili jezike kako bi se mogli sporazumijevati. Čak i gluhe osobe te osobe s oštećenjem sluha imaju vlastiti jezik. To je znakovni jezik, glavni jezik gluhih osoba. Sastoji se od kombiniranih znakova. Time je taj jezik vizualni jezik, dakle “vidljiv”. Dakle, je li znakovni jezik razumljiv na međunarodnom nivou? Nije, u znakovnom jeziku takođe postoje nacionalni jezici. Svaka zemlja ima vlastiti znakovni jezik. Na njega utječe kultura te zemlje. Budući da se jezik uvijek razvija iz kulture. To je takođe slučaj i kod jezika koji se ne izražavaju riječima. Međutim, postoji i međunarodni znakovni jezik. Njegovi znakovi su ipak nešto složeniji. Doduše, nacionalni znakovni jezici ipak nalikuju jedan drugom. Mnogo znakova je ikonasto. Orijentiraju se prema obliku stvari koje predstavljaju. Najrašireniji znakovni jezik je američki znakovni jezik (American Sign Language). Znakovni jezici priznati su kao punopravni jezici. Imaju vlastitu gramatiku. No, ona se razlikuje od gramatike govornih jezika. Stoga se znakovni jezik ne može prevoditi od riječi do riječi. Međutim, postoje tumači za znakovni jezik. Znakovnim jezikom se informacije prenose paralelno. To znači da se jednim jedinim znakom može izraziti cijela rečenica. U znakovnom jeziku takođe postoje dijalekti. Regionalne posebnosti imaju vlastite znakove. I svaki znakovni jezik ima vlastitu intonaciju. Za znakove također vrijedi: Naš naglasak otkriva naše porijeklo!
Da li ste to znali?
Estonski spada u ugro-finske jezike. Srodan je s finskim i mađarskim. Paralele s mađarskim su, međutim, dosta teško prepoznatljive. Mnogi smatraju da je estonski sličan letonskom ili litvanskom jeziku. To je potpuno pogrešno. Jer ova dva jezika spadaju u sasvim drugu porodicu jezika. Estonski ne poznaje gramatičke rodove. Ne pravi se razlika između ženskog i muškog roda. Zato postoji 14 različitih padeža. Pravopis estonskog nije puno težak. Orijentira se na izgovor. To, međutim, treba obavezno vježbati s maternjim govornikom estonskog jezika. Ko želi da uči estonski, treba disciplinu i malo strpljenja. Estonci ne pridaju kod stranaca veliku pažnju malim greškama… Raduju se svakome ko se interesira za njihov jezik!