Knjiga fraza

bs Voće i životne namirnice   »   no Frukt og matvarer

15 [petnaest]

Voće i životne namirnice

Voće i životne namirnice

15 [femten]

Frukt og matvarer

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski norveški Igra Više
Ja imam jagodu. Jeg --r----j---b-r. J-- h-- e- j------- J-g h-r e- j-r-b-r- ------------------- Jeg har et jordbær. 0
Ja imam kivi i lubenicu. J---h-r-e- ---i--g-en-mel--. J-- h-- e- k--- o- e- m----- J-g h-r e- k-w- o- e- m-l-n- ---------------------------- Jeg har en kiwi og en melon. 0
Ja imam narandžu i grejpfrut. J-g ha- -n--------n--g -n -r--efru-t. J-- h-- e- a------- o- e- g---------- J-g h-r e- a-p-l-i- o- e- g-a-e-r-k-. ------------------------------------- Jeg har en appelsin og en grapefrukt. 0
Ja imam jabuku i mango. J-g-----et-eple o- e----n--. J-- h-- e- e--- o- e- m----- J-g h-r e- e-l- o- e- m-n-o- ---------------------------- Jeg har et eple og en mango. 0
Ja imam bananu i ananas. Jeg-har-e- ba--- og -n an---s. J-- h-- e- b---- o- e- a------ J-g h-r e- b-n-n o- e- a-a-a-. ------------------------------ Jeg har en banan og en ananas. 0
Ja pravim voćnu salatu. J-g --g-r---u-tsa-a-. J-- l---- f---------- J-g l-g-r f-u-t-a-a-. --------------------- Jeg lager fruktsalat. 0
Ja jedem tost. J-g-sp-se--en--o-st. J-- s----- e- t----- J-g s-i-e- e- t-a-t- -------------------- Jeg spiser en toast. 0
Ja jedem tost s maslacem. J-g --i--- -- t-a------ smør. J-- s----- e- t---- m-- s---- J-g s-i-e- e- t-a-t m-d s-ø-. ----------------------------- Jeg spiser en toast med smør. 0
Ja jedem tost s maslacem i marmeladom. J-g--pi-er-en-----t---d-s--- -g s--t-tøy. J-- s----- e- t---- m-- s--- o- s-------- J-g s-i-e- e- t-a-t m-d s-ø- o- s-l-e-ø-. ----------------------------------------- Jeg spiser en toast med smør og syltetøy. 0
Ja jedem sendvič. Jeg------r-et---ø--r-d. J-- s----- e- s-------- J-g s-i-e- e- s-ø-b-ø-. ----------------------- Jeg spiser et smørbrød. 0
Ja jedem sendvič s margarinom. J-g -p-ser e--sm-rb-ø- -e- m-r--ri-. J-- s----- e- s------- m-- m-------- J-g s-i-e- e- s-ø-b-ø- m-d m-r-a-i-. ------------------------------------ Jeg spiser et smørbrød med margarin. 0
Ja jedem sendvič s margarinom i paradajzom. J-g-sp---r e--s-ørbr-----d-m----rin o- --m--. J-- s----- e- s------- m-- m------- o- t----- J-g s-i-e- e- s-ø-b-ø- m-d m-r-a-i- o- t-m-t- --------------------------------------------- Jeg spiser et smørbrød med margarin og tomat. 0
Mi trebamo hljeba / kruha i riže. V---reng----rø- og r--. V- t------ b--- o- r--- V- t-e-g-r b-ø- o- r-s- ----------------------- Vi trenger brød og ris. 0
Mi trebamo ribu i odreske. V- --e--er ---- -- -i--. V- t------ f--- o- b---- V- t-e-g-r f-s- o- b-f-. ------------------------ Vi trenger fisk og biff. 0
Mi trebamo picu i špagete. Vi -re--er-pi-z--og------t--. V- t------ p---- o- s-------- V- t-e-g-r p-z-a o- s-a-e-t-. ----------------------------- Vi trenger pizza og spagetti. 0
Šta još trebamo? Hva --r -ren--r v-? H-- m-- t------ v-- H-a m-r t-e-g-r v-? ------------------- Hva mer trenger vi? 0
Mi trebamo mrkvu i paradajz za supu. V- -r-nge- --l-ø-te---g--oma-e- til s-----. V- t------ g-------- o- t------ t-- s------ V- t-e-g-r g-l-ø-t-r o- t-m-t-r t-l s-p-e-. ------------------------------------------- Vi trenger gulrøtter og tomater til suppen. 0
Gdje je supermarket? H--r--r --- -n matb-t-kk? H--- e- d-- e- m--------- H-o- e- d-t e- m-t-u-i-k- ------------------------- Hvor er det en matbutikk? 0

Mediji i jezik

Na naš jezik takođe utječu mediji. Novi mediji u ovom slučaju igraju posebno veliku ulogu. Putem SMS poruka, e-mailova i chata razvio se cijeli jedan jezik. Taj medijski jezik je naravno u svakoj zemlji drugačiji. Određena obilježja se ipak mogu naći u svim medijskim jezicima. Brzina je za nas kao korisnike posebno važna. Iako pišemo, želimo stvoriti komunikaciju uživo. To znači da želimo što brže izmijeniti informacije. Dakle, simuliramo realnu konverzaciju. Na taj način naš jezik dobija verbalna obilježja. Riječi ili rečenice često budu skraćene. Pravila gramatike ili interpunkcija se većinom ignoriraju. Slobodniji smo po pitanju pravopisa, dok prijedlozi često potpuno otpadaju. Osjećaji se vrlo rijetko izražavaju u medijskom jeziku. U tom slučaju se radije koriste emotikoni. To su simboli koji bi trebali pokazati što trenutno osjećamo. Takođe postoje određeni kodovi za SMS poruke te žargon za chat komunikaciju. Medijski jezik je stoga jako ograničen jezik. No svi ga korisnici koriste na sličan način. Istraživanja pokazuju da obrazovanje ili intelekt pri tome ne igraju nikakvu ulogu. Mladi ljudi posebno rado koriste medijski jezik. Kritičari zato smatraju da je naš jezik u opasnosti. Nauka na taj fenomen ne gleda toliko pesimistično. Zato jer djeca razlikuju kad moraju i na koji način nešto napisati. Stručnjaci smatraju da novi medijski jezik čak ima prednosti. Zato jer potiče jezičnu kompetenciju i kreativnost kod djece. Takođe: danas se više piše – ne pisma, već e-mailovi! I to nas raduje!
Da li ste to znali?
Gruzijski govori oko 4 miliona ljudi. Gruzijski jezik spada u južnokavkaske jezike. Piše se vlastitim sistemom znakova, gruzijskom abecedom. To pismo ima 33 slova. Imaju isti redoslijed kao u grčkoj abecedi. Gruzijsko pismo je nastalo vjerovatno iz aramejskog. Za gruzijski su tipični mnogi konsonanti koji mogu slijediti jedan za drugim. Zato stranci imaju problema kod izgovora nekih gruzijskih riječi. Ni gramatika nije baš jednostavna. Ona sadrži mnogo elemenata kojih nema ni u jednom drugom jeziku. Gruzijski jezički fond govori puno o historiji Kavkaza. Sadrži puno riječi koje su preuzete iz drugih jezika. Kao što su na primjer grčki, perzijski, arapski, ruski i turski. Posebnost gruzijskog jezika je ipak njegova duga tradicija… Gruzijski spada u najstarije žive jezike jedne kulture na zemlji!