Knjiga fraza

bs U diskoteci   »   no På diskotek

46 [četrdeset i šest]

U diskoteci

U diskoteci

46 [førtiseks]

På diskotek

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski norveški Igra Više
Da li je mjesto slobodno? E- -e--le--g -e-? E- d-- l---- h--- E- d-t l-d-g h-r- ----------------- Er det ledig her? 0
Mogu li sjesti do Vas? K-n -e--f---et-- --g? K-- j-- f- s---- m--- K-n j-g f- s-t-e m-g- --------------------- Kan jeg få sette meg? 0
Rado. G-e-n----t. G----- d--- G-e-n- d-t- ----------- Gjerne det. 0
Kako Vam se sviđa muzika? Hva-s-nes-d- o- musik--n? H-- s---- d- o- m-------- H-a s-n-s d- o- m-s-k-e-? ------------------------- Hva synes du om musikken? 0
Malo je preglasna. Li--------ø-. L--- f-- h--- L-t- f-r h-y- ------------- Litt for høy. 0
Ali bend svira sasvim dobro. M-- ban-----p--le---an------a. M-- b----- s------ g----- b--- M-n b-n-e- s-i-l-r g-n-k- b-a- ------------------------------ Men bandet spiller ganske bra. 0
Jeste li često ovdje? E- -u---r--f----lle-? E- d- h-- o--- e----- E- d- h-r o-t- e-l-r- --------------------- Er du her ofte eller? 0
Ne, ovo je prvi put. N-i,--e- -r f--ste g----n. N--- d-- e- f----- g------ N-i- d-t e- f-r-t- g-n-e-. -------------------------- Nei, det er første gangen. 0
Ja još nikada nisam bio / bila ovdje. Jeg h---aldri-vært h--. J-- h-- a---- v--- h--- J-g h-r a-d-i v-r- h-r- ----------------------- Jeg har aldri vært her. 0
Plešete li? D--s---d-? D----- d-- D-n-e- d-? ---------- Danser du? 0
Možda kasnije. K-n-kje -en--e. K------ s------ K-n-k-e s-n-r-. --------------- Kanskje senere. 0
Ja ne znam tako dobro plesati. Jeg--r-i--e-så -li-k t-- å------. J-- e- i--- s- f---- t-- å d----- J-g e- i-k- s- f-i-k t-l å d-n-e- --------------------------------- Jeg er ikke så flink til å danse. 0
To je vrlo jednostavno. D-- -r --l--g l-t-. D-- e- v----- l---- D-t e- v-l-i- l-t-. ------------------- Det er veldig lett. 0
Ja ću Vam pokazati. J-g-skal-v--e--e-. J-- s--- v--- d--- J-g s-a- v-s- d-g- ------------------ Jeg skal vise deg. 0
Ne, radije drugi put. Ne---e---n----g--g. N--- e- a---- g---- N-i- e- a-n-n g-n-. ------------------- Nei, en annen gang. 0
Čekate li nekoga? Ven----du--- -oe-? V----- d- p- n---- V-n-e- d- p- n-e-? ------------------ Venter du på noen? 0
Da, mog prijatelja. Ja,-på-ven----min. J-- p- v----- m--- J-, p- v-n-e- m-n- ------------------ Ja, på vennen min. 0
Eno ga tamo iza dolazi! Der-k-mm---ha- jo! D-- k----- h-- j-- D-r k-m-e- h-n j-! ------------------ Der kommer han jo! 0

Skinuti MP3 (.zip datoteke)

Nije pronađen nijedan video!

Geni utječu na jezik

Naše porijeklo određuje jezik koji govorimo. Međutim i naši geni su odgovorni za naš jezik. Do tog rezultata su došli škotski istraživači. Istraživali su po čemu se engleski jezik razlikuje od kineskog. Pritom su otkrili da geni takođe igraju ulogu. Jer geni utječu na razvitak našeg mozga. To znači da oblikuju strukturu mozga. Time se takođe potvrđuje naša sposobnost učenja jezika. Pritom su presudne varijante dvaju gena. Ako je određena varijanta oskudna, razvijaju se tonalni jezici. Dakle, tonalne jezike govore narodi koji ne posjeduju tu genetsku varijantu. Kod tonalnih jezika značenje riječi određuje visina tona. Kineski jezik je, na primjer, tonalni jezik. Kod dominantne genetske varijante razvijaju se drugi jezici. Engleski nije tonalni jezik. Varijante tog gena nisu ravnomjerno raspoređene. To znači da se na svijetu pojavljuju s različitom učestalošću. Međutim, jezici preživljavaju jedino ako se dalje prenose. Stoga djeca moraju imati sposobnosti za imitiranje jezika svojih roditelja. Moraju, dakle, moći da dobro usvoje jezik. Samo tada se jezik može prenositi s generacije na generaciju. Starija genetska varijanta pogoduje tonalnim jezicima. Prije je vjerovatno postojalo više tonalnihh jezika nego danas. Međutim, genetsku komponentu opet ne valja precjenjivati. Ona samo može doprinijeti boljem razumijevanju razvitka jezika. Ne postoji gen ni za engleski ni za kineski jezik. Svako može naučiti bilo koji jezik. Za to nisu potrebni geni već znatiželja i disciplina!
Da li ste to znali?
Tajlandski (ili tajski) spada u porodicu tai-kadai jezika. To je maternji jezik oko 20 miliona ljudi. Za razliku od većine zapadnih jezika tajski je tonski jezik. Kod tonskih jezika izgovor slogova odlučuje o njihovom značenju. Većina riječi u tajskom se sastoji iz jednog sloga. U zavisnosti od toga kojom tonskom visinom se ona govori, riječ dobija drugo značenje. Tajski razlikuje ukupno pet različitih visina tonova. Tajlandsko društvo je vijekovima bilo strogo hijerarhijski uređeno. Zato tajski i danas poznaje najmanje pet različitih nivoa. Oni se kreću od jednostavnog razgovornog jezika do vrlo uljudnog jezičkog oblika. Osim toga tajski se dijeli na puno lokalnih dijalekata. Sistem znakova ovog jezika je mješavina abecede i slogovnog pisma. Gramatika nije kompleksna. Pošto je tajski izolirajući jezik, nema deklinacija ili konjugacija. Naučite tajski, jer je to zaista fascinantan jezik!