Knjiga fraza

bs Napitci   »   bg Напитки

12 [dvanaest]

Napitci

Napitci

12 [дванайсет]

12 [dvanayset]

Напитки

[Napitki]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski bugarski Igra Više
Ja pijem čaj. Аз -------. А- п-- ч--- А- п-я ч-й- ----------- Аз пия чай. 0
Az -i-a -hay. A- p--- c---- A- p-y- c-a-. ------------- Az piya chay.
Ja pijem kafu / kavu. Аз-----к--е. А- п-- к---- А- п-я к-ф-. ------------ Аз пия кафе. 0
Az--i-a --f-. A- p--- k---- A- p-y- k-f-. ------------- Az piya kafe.
Ja pijem mineralnu vodu. А--пия---н-р--на --да. А- п-- м-------- в---- А- п-я м-н-р-л-а в-д-. ---------------------- Аз пия минерална вода. 0
A- pi-----n-ra-na-v-d-. A- p--- m-------- v---- A- p-y- m-n-r-l-a v-d-. ----------------------- Az piya mineralna voda.
Piješ li ti čaj sa limunom? П-е- -и--а- - -имон? П--- л- ч-- с л----- П-е- л- ч-й с л-м-н- -------------------- Пиеш ли чай с лимон? 0
P--s--li ch---s -i-o-? P---- l- c--- s l----- P-e-h l- c-a- s l-m-n- ---------------------- Piesh li chay s limon?
Piješ li ti kafu sa šećerom? П-е- -и к----с-с ----р? П--- л- к--- с-- з----- П-е- л- к-ф- с-с з-х-р- ----------------------- Пиеш ли кафе със захар? 0
P-e-h-l---a-e-s-s--akh--? P---- l- k--- s-- z------ P-e-h l- k-f- s-s z-k-a-? ------------------------- Piesh li kafe sys zakhar?
Piješ li ti vodu sa ledom? П-еш л- -од----лед? П--- л- в--- с л--- П-е- л- в-д- с л-д- ------------------- Пиеш ли вода с лед? 0
P---h li vod--s--e-? P---- l- v--- s l--- P-e-h l- v-d- s l-d- -------------------- Piesh li voda s led?
Ovdje je zabava. Т-к--м--п---и. Т-- и-- п----- Т-к и-а п-р-и- -------------- Тук има парти. 0
T-k i-a---r--. T-- i-- p----- T-k i-a p-r-i- -------------- Tuk ima parti.
Ljudi piju šampanjac. Хо-ата-п-я------анск-. Х----- п--- ш--------- Х-р-т- п-я- ш-м-а-с-о- ---------------------- Хората пият шампанско. 0
Khora-a p-y-- s--mp-ns-o. K------ p---- s---------- K-o-a-a p-y-t s-a-p-n-k-. ------------------------- Khorata piyat shampansko.
Ljudi piju vino i pivo. Хорат--п-ят--ино-и-бир-. Х----- п--- в--- и б---- Х-р-т- п-я- в-н- и б-р-. ------------------------ Хората пият вино и бира. 0
Kh-r------y-- -in- i--i--. K------ p---- v--- i b---- K-o-a-a p-y-t v-n- i b-r-. -------------------------- Khorata piyat vino i bira.
Piješ li ti alkohol? П--- л---л--х-л? П--- л- а------- П-е- л- а-к-х-л- ---------------- Пиеш ли алкохол? 0
Piesh--i-al---h--? P---- l- a-------- P-e-h l- a-k-k-o-? ------------------ Piesh li alkokhol?
Piješ li ti viski? Пи-- ---уи-ки? П--- л- у----- П-е- л- у-с-и- -------------- Пиеш ли уиски? 0
P---h-l- ----i? P---- l- u----- P-e-h l- u-s-i- --------------- Piesh li uiski?
Piješ li ti kolu s rumom? П--- ----о-а --р--? П--- л- к--- с р--- П-е- л- к-л- с р-м- ------------------- Пиеш ли кола с ром? 0
Pie-- -i --la ----m? P---- l- k--- s r--- P-e-h l- k-l- s r-m- -------------------- Piesh li kola s rom?
Ja ne volim šampanjac. А- н----и--м----панс--. А- н- о----- ш--------- А- н- о-и-а- ш-м-а-с-о- ----------------------- Аз не обичам шампанско. 0
Az-n--o--c-a- -h---an-ko. A- n- o------ s---------- A- n- o-i-h-m s-a-p-n-k-. ------------------------- Az ne obicham shampansko.
Ja ne volim vino. Аз--е-о--чам--ино. А- н- о----- в---- А- н- о-и-а- в-н-. ------------------ Аз не обичам вино. 0
A--n- o-ich-m -in-. A- n- o------ v---- A- n- o-i-h-m v-n-. ------------------- Az ne obicham vino.
Ja ne volim pivo. Аз -е о-ич-- б-ра. А- н- о----- б---- А- н- о-и-а- б-р-. ------------------ Аз не обичам бира. 0
Az-n----ic-am--ira. A- n- o------ b---- A- n- o-i-h-m b-r-. ------------------- Az ne obicham bira.
Beba voli mlijeko. Б-б--о-об--а-м----. Б----- о---- м----- Б-б-т- о-и-а м-я-о- ------------------- Бебето обича мляко. 0
Beb-t--o-ic-- -l-ako. B----- o----- m------ B-b-t- o-i-h- m-y-k-. --------------------- Bebeto obicha mlyako.
Dijete voli kakao i sok od jabuke. Де--то об-ч---ак-о и яб--к-в-со-. Д----- о---- к---- и я------ с--- Д-т-т- о-и-а к-к-о и я-ъ-к-в с-к- --------------------------------- Детето обича какао и ябълков сок. 0
D--et- o--ch--k-ka- - -abyl--v ---. D----- o----- k---- i y------- s--- D-t-t- o-i-h- k-k-o i y-b-l-o- s-k- ----------------------------------- Deteto obicha kakao i yabylkov sok.
Žena voli sok od narandže i sok od grejpfruta. Ж-н-----бича ---т---лов---к-- --- от-г---пф--т. Ж----- о---- п--------- с-- и с-- о- г--------- Ж-н-т- о-и-а п-р-о-а-о- с-к и с-к о- г-е-п-р-т- ----------------------------------------------- Жената обича портокалов сок и сок от грейпфрут. 0
Z------ ob--ha por----l-v --- - -ok-ot -rey-f---. Z------ o----- p--------- s-- i s-- o- g--------- Z-e-a-a o-i-h- p-r-o-a-o- s-k i s-k o- g-e-p-r-t- ------------------------------------------------- Zhenata obicha portokalov sok i sok ot greypfrut.

Znakovi kao jezik

Ljudi su razvili jezike kako bi se mogli sporazumijevati. Čak i gluhe osobe te osobe s oštećenjem sluha imaju vlastiti jezik. To je znakovni jezik, glavni jezik gluhih osoba. Sastoji se od kombiniranih znakova. Time je taj jezik vizualni jezik, dakle “vidljiv”. Dakle, je li znakovni jezik razumljiv na međunarodnom nivou? Nije, u znakovnom jeziku takođe postoje nacionalni jezici. Svaka zemlja ima vlastiti znakovni jezik. Na njega utječe kultura te zemlje. Budući da se jezik uvijek razvija iz kulture. To je takođe slučaj i kod jezika koji se ne izražavaju riječima. Međutim, postoji i međunarodni znakovni jezik. Njegovi znakovi su ipak nešto složeniji. Doduše, nacionalni znakovni jezici ipak nalikuju jedan drugom. Mnogo znakova je ikonasto. Orijentiraju se prema obliku stvari koje predstavljaju. Najrašireniji znakovni jezik je američki znakovni jezik (American Sign Language). Znakovni jezici priznati su kao punopravni jezici. Imaju vlastitu gramatiku. No, ona se razlikuje od gramatike govornih jezika. Stoga se znakovni jezik ne može prevoditi od riječi do riječi. Međutim, postoje tumači za znakovni jezik. Znakovnim jezikom se informacije prenose paralelno. To znači da se jednim jedinim znakom može izraziti cijela rečenica. U znakovnom jeziku takođe postoje dijalekti. Regionalne posebnosti imaju vlastite znakove. I svaki znakovni jezik ima vlastitu intonaciju. Za znakove također vrijedi: Naš naglasak otkriva naše porijeklo!
Da li ste to znali?
Estonski spada u ugro-finske jezike. Srodan je s finskim i mađarskim. Paralele s mađarskim su, međutim, dosta teško prepoznatljive. Mnogi smatraju da je estonski sličan letonskom ili litvanskom jeziku. To je potpuno pogrešno. Jer ova dva jezika spadaju u sasvim drugu porodicu jezika. Estonski ne poznaje gramatičke rodove. Ne pravi se razlika između ženskog i muškog roda. Zato postoji 14 različitih padeža. Pravopis estonskog nije puno težak. Orijentira se na izgovor. To, međutim, treba obavezno vježbati s maternjim govornikom estonskog jezika. Ko želi da uči estonski, treba disciplinu i malo strpljenja. Estonci ne pridaju kod stranaca veliku pažnju malim greškama… Raduju se svakome ko se interesira za njihov jezik!