Knjiga fraza

bs U prirodi   »   no Ute i naturen

26 [dvadeset i šest]

U prirodi

U prirodi

26 [tjueseks]

Ute i naturen

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski norveški Igra Više
Vidiš li tamo kulu? S----u--år-et---- b---e? S-- d- t----- d-- b----- S-r d- t-r-e- d-r b-r-e- ------------------------ Ser du tårnet der borte? 0
Vidiš li tamo planinu? Ser d-----ll-t --- --r--? S-- d- f------ d-- b----- S-r d- f-e-l-t d-r b-r-e- ------------------------- Ser du fjellet der borte? 0
Vidiš li tamo selo? S-r d--lan--b-en---- bo---? S-- d- l-------- d-- b----- S-r d- l-n-s-y-n d-r b-r-e- --------------------------- Ser du landsbyen der borte? 0
Vidiš li tamo rijeku? Ser du elven-der--ort-? S-- d- e---- d-- b----- S-r d- e-v-n d-r b-r-e- ----------------------- Ser du elven der borte? 0
Vidiš li tamo most? S---d- br--n --- -o-t-? S-- d- b---- d-- b----- S-r d- b-o-n d-r b-r-e- ----------------------- Ser du broen der borte? 0
Vidiš li tamo jezero? Se- -- v-n-e- der ---t-? S-- d- v----- d-- b----- S-r d- v-n-e- d-r b-r-e- ------------------------ Ser du vannet der borte? 0
Оna ptica tamo mi se sviđa. J-g ---e- d---fuglen -e-. J-- l---- d-- f----- d--- J-g l-k-r d-n f-g-e- d-r- ------------------------- Jeg liker den fuglen der. 0
Ono drvo tamo mi se sviđa. J-g----er-de--tr--t--er. J-- l---- d-- t---- d--- J-g l-k-r d-t t-e-t d-r- ------------------------ Jeg liker det treet der. 0
Ovaj kamen ovdje mi se sviđa. Je----k-r---nne-st---en. J-- l---- d---- s------- J-g l-k-r d-n-e s-e-n-n- ------------------------ Jeg liker denne steinen. 0
Onaj park tamo mi se sviđa. Je- --k-r ----p----- ---. J-- l---- d-- p----- d--- J-g l-k-r d-n p-r-e- d-r- ------------------------- Jeg liker den parken der. 0
Onaj vrt tamo mi se sviđa. Je---ik---d-n ha-en d-r. J-- l---- d-- h---- d--- J-g l-k-r d-n h-g-n d-r- ------------------------ Jeg liker den hagen der. 0
Ovaj cvijet ovdje mi se sviđa. J-- l--e---e-ne-b--msten. J-- l---- d---- b-------- J-g l-k-r d-n-e b-o-s-e-. ------------------------- Jeg liker denne blomsten. 0
Mislim da je lijepo. Jeg--y----de--e----nt. J-- s---- d-- e- p---- J-g s-n-s d-t e- p-n-. ---------------------- Jeg synes det er pent. 0
Mislim da je interesantno. J-- s--e----t-er --teres---t. J-- s---- d-- e- i----------- J-g s-n-s d-t e- i-t-r-s-a-t- ----------------------------- Jeg synes det er interessant. 0
Mislim da je prekrasno. J------e---e--er----kert. J-- s---- d-- e- v------- J-g s-n-s d-t e- v-k-e-t- ------------------------- Jeg synes det er vakkert. 0
Mislim da je ružno. J-- syne- --t--r-sty-t. J-- s---- d-- e- s----- J-g s-n-s d-t e- s-y-t- ----------------------- Jeg synes det er stygt. 0
Mislim da je dosadno. J-g--yn-s -----r -j---li-. J-- s---- d-- e- k-------- J-g s-n-s d-t e- k-e-e-i-. -------------------------- Jeg synes det er kjedelig. 0
Mislim da je strašno. J---s-ne- det-e---ry---l--. J-- s---- d-- e- f--------- J-g s-n-s d-t e- f-y-t-l-g- --------------------------- Jeg synes det er fryktelig. 0

Jezik i poslovice

U svakom jeziku postoje poslovice. Poslovice su važan dio nacionalnog identiteta. Poslovice pokazuju vrijednost i norme jedne zemlje. Njihov oblik je opće poznat i postojan, dakle nepromjenjiv. Poslovice su uvijek kratke i jezgrovite. Često se sastoje od metafora. Mnogo poslovica je također poetske građe. Većina poslovica nam daje savjete i govori o pravilima ponašanja. Neke poslovice su jasno kritične. Poslovice vrlo često koriste stereotipove. One odražavaju karakteristike zemalja i naroda. Poslovice imaju jako dugu tradiciju. Još ih je Aristotel hvalio kao kratke filozofske mudrosti. U retorici i literaturi služe kao važno stilsko sredstvo. Ono što je posebno kod njih je da su uvijek aktuelne. U jezikoslovlju se njima bavi zasebna disciplina. Postoji mnoštvo poslovica u mnogim jezicima. Pritom mogu leksički biti slične. Govornici različitih jezika u tom slučaju koriste iste riječi. Bellende Hunde beißen nicht, Perro que ladra no muerde. (DE-ES) Druge poslovice su semantički slične. To znači da je ista ideja izražena drugim riječima. Appeler un chat un chat, Dire pane al pane e vino al vino. (FR-IT) Poslovice nam pomažu da razumijemo druge narode i kulture. Najzanimljivije su poslovice koje postoje u cijelom svijetu. One govore o “značajnim” temama” ljudskog života. Te poslovice objedinjuju univerzalna iskustva. One pokazuju da smo svi isti, bez obzira koji jezik govorimo!
Da li ste to znali?
Latvijski spada u istočnu grupu baltičkih jezika. Govori ga više od 2 miliona ljudi. Latvijski je s litvanskim u najužem srodstvu. Ipak, ova dva jezika nisu puno slični. Može se, znači, desiti da se jedan Litvanac i jedan Latvijac sporazumijevaju na ruskom. I struktura latvijskog jezika je manje arhaična od litvanskog. U tradicionalnim pjesmama i stihovima ima još puno starinskih elemenata. Oni ukazuju na srodnost latvijskog u odnosu na litvanski. Latvijski leksički fond je veoma zanimljivo strukturiran. Sadrži puno riječi iz drugih jezika. Kao na primjer iz njemačkog, švedskog, ruskog ili engleskog. Ali neke riječi su takođe tek nedavno stvorene jer su do sada jednostavno nedostajale u jeziku. Latvijski se piše latiničnim slovima i naglasak je na prvom slogu u riječi. Gramatika poznaje puno posebnosti kojih nema u drugim jezicima. Gramatička pravila su, međutim, uvijek jasna i nedvosmislena.