Knjiga fraza

bs Godišnja doba i vrijeme   »   pa ਰੁੱਤਾਂ ਅਤੇ ਮੌਸਮ

16 [šesnaest]

Godišnja doba i vrijeme

Godišnja doba i vrijeme

16 [ਸੋਲਾਂ]

16 [Sōlāṁ]

ਰੁੱਤਾਂ ਅਤੇ ਮੌਸਮ

[rutāṁ atē mausama]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski pendžabi Igra Više
Ovo su godišnja doba: ਰੁੱਤ-- ---ਪ੍--ਾਰ--ੁ-ਦੀ-ਂ -ਨ: ਰ--ਤ-- ਇਸ ਪ-ਰਕ-ਰ ਹ--ਦ-ਆ- ਹਨ: ਰ-ੱ-ਾ- ਇ- ਪ-ਰ-ਾ- ਹ-ੰ-ੀ-ਂ ਹ-: ---------------------------- ਰੁੱਤਾਂ ਇਸ ਪ੍ਰਕਾਰ ਹੁੰਦੀਆਂ ਹਨ: 0
rutā- isa----kāra-hu--'-ṁ h-na: rutāṁ isa prakāra hudī'āṁ hana: r-t-ṁ i-a p-a-ā-a h-d-'-ṁ h-n-: ------------------------------- rutāṁ isa prakāra hudī'āṁ hana:
Proljeće, ljeto, ਬਸੰਤ,--ਮੀ ਬਸ-ਤ,ਗਰਮ- ਬ-ੰ-,-ਰ-ੀ --------- ਬਸੰਤ,ਗਰਮੀ 0
B--a----ara-ī Basata,garamī B-s-t-,-a-a-ī ------------- Basata,garamī
jesen i zima. ਪਤ-ੜ --- -ਰ-ੀ ਪਤਝੜ ਅਤ- ਸਰਦ- ਪ-ਝ- ਅ-ੇ ਸ-ਦ- ------------- ਪਤਝੜ ਅਤੇ ਸਰਦੀ 0
pa-aj-a-a---ē-sar--ī patajhaṛa atē saradī p-t-j-a-a a-ē s-r-d- -------------------- patajhaṛa atē saradī
Ljeto je vruće. ਗਰ-ੀ ਗ---ਹ-ੰ----ੈ। ਗਰਮ- ਗਰਮ ਹ--ਦ- ਹ-। ਗ-ਮ- ਗ-ਮ ਹ-ੰ-ੀ ਹ-। ------------------ ਗਰਮੀ ਗਰਮ ਹੁੰਦੀ ਹੈ। 0
g-r-mī -a-a-a hu----ai. garamī garama hudī hai. g-r-m- g-r-m- h-d- h-i- ----------------------- garamī garama hudī hai.
Ljeti sija sunce. ਗ-ਮੀ-ਵ----ਸੂਰਜ --ਕਦਾ-ਹੈ। ਗਰਮ- ਵ--ਚ ਸ-ਰਜ ਚਮਕਦ- ਹ-। ਗ-ਮ- ਵ-ੱ- ਸ-ਰ- ਚ-ਕ-ਾ ਹ-। ------------------------ ਗਰਮੀ ਵਿੱਚ ਸੂਰਜ ਚਮਕਦਾ ਹੈ। 0
Ga-a-- vi-a--ūr-ja ca---ad- h--. Garamī vica sūraja camakadā hai. G-r-m- v-c- s-r-j- c-m-k-d- h-i- -------------------------------- Garamī vica sūraja camakadā hai.
Ljeti rado idemo šetati. ਸ-ਨ-ੰ -----ਵ-ੱਚ ਟ-ਿ-ਣਾ ਚ--ਾ-ਲ-ਗਦ---ੈ। ਸ-ਨ-- ਗਰਮ- ਵ--ਚ ਟਹ-ਲਣ- ਚ-ਗ- ਲ-ਗਦ- ਹ-। ਸ-ਨ-ੰ ਗ-ਮ- ਵ-ੱ- ਟ-ਿ-ਣ- ਚ-ਗ- ਲ-ਗ-ਾ ਹ-। ------------------------------------- ਸਾਨੂੰ ਗਰਮੀ ਵਿੱਚ ਟਹਿਲਣਾ ਚੰਗਾ ਲੱਗਦਾ ਹੈ। 0
Sā-ū-ga-amī-v-c--ṭ-hi-aṇ---a-ā l--a-ā----. Sānū garamī vica ṭahilaṇā cagā lagadā hai. S-n- g-r-m- v-c- ṭ-h-l-ṇ- c-g- l-g-d- h-i- ------------------------------------------ Sānū garamī vica ṭahilaṇā cagā lagadā hai.
Zima je hladna. ਸਰ-ੀ-ਠ--ੀ--ੁ-ਦ---ੈ। ਸਰਦ- ਠ-ਡ- ਹ--ਦ- ਹ-। ਸ-ਦ- ਠ-ਡ- ਹ-ੰ-ੀ ਹ-। ------------------- ਸਰਦੀ ਠੰਡੀ ਹੁੰਦੀ ਹੈ। 0
S---d--ṭ-a-ī h-d--hai. Saradī ṭhaḍī hudī hai. S-r-d- ṭ-a-ī h-d- h-i- ---------------------- Saradī ṭhaḍī hudī hai.
Zimi pada snijeg ili kiša. ਸ-ਦ-----ਚ-ਬ-----ਂ-- ਹ----ਂ-ਬਾ-ਿ------ੀ---। ਸਰਦ- ਵ--ਚ ਬਰਫ ਪ--ਦ- ਹ- ਜ-- ਬ-ਰ-ਸ਼ ਹ--ਦ- ਹ-। ਸ-ਦ- ਵ-ੱ- ਬ-ਫ ਪ-ਂ-ੀ ਹ- ਜ-ਂ ਬ-ਰ-ਸ਼ ਹ-ੰ-ੀ ਹ-। ------------------------------------------ ਸਰਦੀ ਵਿੱਚ ਬਰਫ ਪੈਂਦੀ ਹੈ ਜਾਂ ਬਾਰਿਸ਼ ਹੁੰਦੀ ਹੈ। 0
Sa--d--vi-a -a--p-----i--- -a- --- b-riś---udī -ai. Saradī vica barapha paindī hai jāṁ bāriśa hudī hai. S-r-d- v-c- b-r-p-a p-i-d- h-i j-ṁ b-r-ś- h-d- h-i- --------------------------------------------------- Saradī vica barapha paindī hai jāṁ bāriśa hudī hai.
Zimi rado ostajemo kod kuće. ਸ-ਨੂੰ-ਗ-ਮ--ਵਿੱ--ਘਰ -ਿ-ਚ-ਰ-ਿ-ਾ -ੰਗਾ -ੱਗ-- ਹੈ। ਸ-ਨ-- ਗਰਮ- ਵ--ਚ ਘਰ ਵ--ਚ ਰਹ-ਣ- ਚ-ਗ- ਲ-ਗਦ- ਹ-। ਸ-ਨ-ੰ ਗ-ਮ- ਵ-ੱ- ਘ- ਵ-ੱ- ਰ-ਿ-ਾ ਚ-ਗ- ਲ-ਗ-ਾ ਹ-। -------------------------------------------- ਸਾਨੂੰ ਗਰਮੀ ਵਿੱਚ ਘਰ ਵਿੱਚ ਰਹਿਣਾ ਚੰਗਾ ਲੱਗਦਾ ਹੈ। 0
Sānū--a---ī-vic- g---- ---a -a-iṇ---a---lagad- -a-. Sānū garamī vica ghara vica rahiṇā cagā lagadā hai. S-n- g-r-m- v-c- g-a-a v-c- r-h-ṇ- c-g- l-g-d- h-i- --------------------------------------------------- Sānū garamī vica ghara vica rahiṇā cagā lagadā hai.
Hladno je. ਠ-ਡ --। ਠ-ਡ ਹ-। ਠ-ਡ ਹ-। ------- ਠੰਡ ਹੈ। 0
Ṭ---a --i. Ṭhaḍa hai. Ṭ-a-a h-i- ---------- Ṭhaḍa hai.
Pada kiša. ਬ--ਿ---ੋ--ਹੀ ਹੈ। ਬ-ਰ-ਸ਼ ਹ- ਰਹ- ਹ-। ਬ-ਰ-ਸ਼ ਹ- ਰ-ੀ ਹ-। ---------------- ਬਾਰਿਸ਼ ਹੋ ਰਹੀ ਹੈ। 0
Bāri-a-h- -a----ai. Bāriśa hō rahī hai. B-r-ś- h- r-h- h-i- ------------------- Bāriśa hō rahī hai.
Vjetrovito je. ਤੂ--ਨ- --। ਤ-ਫ-ਨ- ਹ-। ਤ-ਫ-ਨ- ਹ-। ---------- ਤੂਫਾਨੀ ਹੈ। 0
T-p-ānī ---. Tūphānī hai. T-p-ā-ī h-i- ------------ Tūphānī hai.
Toplo je. ਗਰਮ--ਹ-। ਗਰਮ- ਹ-। ਗ-ਮ- ਹ-। -------- ਗਰਮੀ ਹੈ। 0
Gar-m--h--. Garamī hai. G-r-m- h-i- ----------- Garamī hai.
Sunčano je. ਧੁੱਪ-ਹੈ। ਧ--ਪ ਹ-। ਧ-ੱ- ਹ-। -------- ਧੁੱਪ ਹੈ। 0
D--pa h-i. Dhupa hai. D-u-a h-i- ---------- Dhupa hai.
Vedro je. ਤਿੱਖੀ-ਧ--ਪ -ੈ। ਤ--ਖ- ਧ--ਪ ਹ-। ਤ-ੱ-ੀ ਧ-ੱ- ਹ-। -------------- ਤਿੱਖੀ ਧੁੱਪ ਹੈ। 0
Ti-----h-pa --i. Tikhī dhupa hai. T-k-ī d-u-a h-i- ---------------- Tikhī dhupa hai.
Kakvo je vrijeme danas? ਅ---ਮ--ਮ-ਕ-ਹ------ -ੈ? ਅ-ਜ ਮ-ਸਮ ਕ-ਹ- ਜ-ਹ- ਹ-? ਅ-ਜ ਮ-ਸ- ਕ-ਹ- ਜ-ਹ- ਹ-? ---------------------- ਅੱਜ ਮੌਸਮ ਕਿਹੋ ਜਿਹਾ ਹੈ? 0
Aj--m-us--- ki----ihā hai? Aja mausama kihō jihā hai? A-a m-u-a-a k-h- j-h- h-i- -------------------------- Aja mausama kihō jihā hai?
Danas je hladno. ਅ----ੰ- -ੈ। ਅ-ਜ ਠ-ਡ ਹ-। ਅ-ਜ ਠ-ਡ ਹ-। ----------- ਅੱਜ ਠੰਡ ਹੈ। 0
Aja-ṭ---- hai. Aja ṭhaḍa hai. A-a ṭ-a-a h-i- -------------- Aja ṭhaḍa hai.
Danas je toplo. ਅੱ- -----ਹ-। ਅ-ਜ ਗਰਮ- ਹ-। ਅ-ਜ ਗ-ਮ- ਹ-। ------------ ਅੱਜ ਗਰਮੀ ਹੈ। 0
Aj--g----ī ---. Aja garamī hai. A-a g-r-m- h-i- --------------- Aja garamī hai.

Učenje i osjećaji

Radujemo se kad možemo komunicirati na stranom jeziku. Ponosni smo na sebe i svoj napredak u učenju. U suprotnom, ljuti smo i razočarani ako nismo uspješni. S učenjem su dakle povezani različiti osjećaji. Nova istraživanja su došla do daljnjih zanimljivih rezultata. Ona pokazuju da osjećaji igraju ulogu već prilikom učenja. Zato jer osjećaji utječu na uspješnost našeg učenja. Učenje našem mozgu uvijek predstavlja “problem”. A on taj problem želi riješiti. Hoće li biti uspješan pritom zavisi od naših osjećanja. Ako vjerujemo da ćemo moći riješiti problem, tada smo samouvjereni. Ta emocionalna stabilnost nam pomaže kod učenja. Pozitivno razmišljanje potiče naše intelektualne sposobnosti. S druge strane, učenje pod stresom funckionira puno gore. Sumnjičavost i briga ne donose dobre rezultate. Naročito loše učimo ako se bojimo. U tom slučaju naš mozak ne može dobro spremiti nove sadržaje. Stoga je bitno da smo kod učenja uvijek motivirani. Osjećaji, dakle, utječu na učenje. No učenje takođe utječe na naše osjećaje. Strukture mozga zadužene za obradu činjenica takođe obrađuju osjećaje. Stoga nas učenje može radovati, a onaj ko se raduje bolje i uči. Naravno da učenje nije uvijek zabavno; može biti i mukotrpno. Stoga sebi uvijek moramo postavljati male ciljeve. Na taj način nećemo preopteretiti mozak. I garantiramo da ćemo ispuniti svoja očekivanja. Naš uspjeh je tada nagrada koja nas uvijek iznova motivira. Dakle: Učite i smijte se pritom!
Da li ste to znali?
Grčki spada u indoevropske jezike. Međutim, ni s jednim drugim jezikom na svijetu nije zaista u bliskom srodstvu. Ne smije se miješati moderni grčki sa starogrčkim. Taj antički grčki jezik se i danas podučava u mnogim školama i na mnogim univerzitetima. Prije je to bio jezik filozofije i nauke. I onaj ko je putovao antičkim svijetom, koristio je grčki kao lingua franca. Novogrčki je, s druge strane, danas maternji jezik oko 13 miliona ljudi. Razvio se iz starogrčkog. Kad je tačno nastao savremeni grčki, teško je reći. Ali je sigurno da je jednostavnije strukture nego starogrčki. Ipak su se u novogrčkom zadržali brojni arhaični oblici. To je takođe veoma ujednačen jezik u kojem nema jako izraženih dijalekata. Piše se grčkom abecedom koja je stara skoro 2500 godina. Interesantno je da grčki spada u jezike koji ima najveći leksički fond. Ko rado uči riječi, treba da počne od grčkog...