Knjiga fraza

bs Godišnja doba i vrijeme   »   am ወቅቶች እና የአየር ሁኔታ

16 [šesnaest]

Godišnja doba i vrijeme

Godišnja doba i vrijeme

16 [አስራ ስድስት]

16 [āsira sidisiti]

ወቅቶች እና የአየር ሁኔታ

[wek’itochina ye’āyeri hunēta]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski amharski Igra Više
Ovo su godišnja doba: እ----ወቅቶ-----። እነዚህ ወቅቶች ናቸው። እ-ዚ- ወ-ቶ- ና-ው- -------------- እነዚህ ወቅቶች ናቸው። 0
i-ez----w----to------c-ewi. inezīhi wek’itochi nachewi. i-e-ī-i w-k-i-o-h- n-c-e-i- --------------------------- inezīhi wek’itochi nachewi.
Proljeće, ljeto, ጸደ--- -ጋ ጸደይ ፤ በጋ ጸ-ይ ፤ በ- -------- ጸደይ ፤ በጋ 0
t--ed--i---b--a ts’edeyi ; bega t-’-d-y- ; b-g- --------------- ts’edeyi ; bega
jesen i zima. በል-------ት በልግ ፤ ክረምት በ-ግ ፤ ክ-ም- ---------- በልግ ፤ ክረምት 0
be--gi-; k-r--iti beligi ; kiremiti b-l-g- ; k-r-m-t- ----------------- beligi ; kiremiti
Ljeto je vruće. በ- --ታማ--ው። በጋ ሞቃታማ ነው። በ- ሞ-ታ- ነ-። ----------- በጋ ሞቃታማ ነው። 0
b-g---o-----ma-n---. bega mok’atama newi. b-g- m-k-a-a-a n-w-. -------------------- bega mok’atama newi.
Ljeti sija sunce. ጸ-ይ-በ-- ትደም--ች /--በ-ለች። ጸሐይ በበጋ ትደምቃለች / ትበራለች። ጸ-ይ በ-ጋ ት-ም-ለ- / ት-ራ-ች- ----------------------- ጸሐይ በበጋ ትደምቃለች / ትበራለች። 0
t--e-̣ā---b--e---t-d--ik-alec-i / tib---l---i. ts’eh-āyi bebega tidemik’alechi / tiberalechi. t-’-h-ā-i b-b-g- t-d-m-k-a-e-h- / t-b-r-l-c-i- ---------------------------------------------- ts’eḥāyi bebega tidemik’alechi / tiberalechi.
Ljeti rado idemo šetati. በበጋ እኛ ---- ጉዞ-ማድረ---ን-ዳለን። በበጋ እኛ የእግር ጉዞ ማድረግ እንወዳለን። በ-ጋ እ- የ-ግ- ጉ- ማ-ረ- እ-ወ-ለ-። --------------------------- በበጋ እኛ የእግር ጉዞ ማድረግ እንወዳለን። 0
be-ega--nya --’ig--- -uz--mad-r----i---------i. bebega inya ye’igiri guzo madiregi iniwedaleni. b-b-g- i-y- y-’-g-r- g-z- m-d-r-g- i-i-e-a-e-i- ----------------------------------------------- bebega inya ye’igiri guzo madiregi iniwedaleni.
Zima je hladna. ክ--- -------። ክረምት ቀዝቃዛ ነው። ክ-ም- ቀ-ቃ- ነ-። ------------- ክረምት ቀዝቃዛ ነው። 0
k-re-i-i--’e--k-a---n---. kiremiti k’ezik’aza newi. k-r-m-t- k-e-i-’-z- n-w-. ------------------------- kiremiti k’ezik’aza newi.
Zimi pada snijeg ili kiša. በክረ-ት በ-ዶ ይ-ላ---ይም ይ-ን-ል። በክረምት በረዶ ይጥላል ወይም ይዘንባል። በ-ረ-ት በ-ዶ ይ-ላ- ወ-ም ይ-ን-ል- ------------------------- በክረምት በረዶ ይጥላል ወይም ይዘንባል። 0
b-ki--m--i --re-o yi-’i-al- wey--i -ize-i--l-. bekiremiti beredo yit’ilali weyimi yizenibali. b-k-r-m-t- b-r-d- y-t-i-a-i w-y-m- y-z-n-b-l-. ---------------------------------------------- bekiremiti beredo yit’ilali weyimi yizenibali.
Zimi rado ostajemo kod kuće. በክረም--ቤ- -----ቀ----ኛ --ወዳለ-። በክረምት ቤት ውስጥ መቀመጥ እኛ እንወዳለን። በ-ረ-ት ቤ- ው-ጥ መ-መ- እ- እ-ወ-ለ-። ---------------------------- በክረምት ቤት ውስጥ መቀመጥ እኛ እንወዳለን። 0
b--i----ti --t- wis---i-mek--met’i ---- --i-ed-leni. bekiremiti bēti wisit’i mek’emet’i inya iniwedaleni. b-k-r-m-t- b-t- w-s-t-i m-k-e-e-’- i-y- i-i-e-a-e-i- ---------------------------------------------------- bekiremiti bēti wisit’i mek’emet’i inya iniwedaleni.
Hladno je. ቀ-ቃዛ --። ቀዝቃዛ ነው። ቀ-ቃ- ነ-። -------- ቀዝቃዛ ነው። 0
k-e--k’--a -e-i. k’ezik’aza newi. k-e-i-’-z- n-w-. ---------------- k’ezik’aza newi.
Pada kiša. እ---በ -ው። እየዘነበ ነው። እ-ዘ-በ ነ-። --------- እየዘነበ ነው። 0
iye-e-e-e n---. iyezenebe newi. i-e-e-e-e n-w-. --------------- iyezenebe newi.
Vjetrovito je. ነ--ማ--ው። ነፋሻማ ነው። ነ-ሻ- ነ-። -------- ነፋሻማ ነው። 0
n--a-ha-a ne-i. nefashama newi. n-f-s-a-a n-w-. --------------- nefashama newi.
Toplo je. ሞ-----ው። ሞቃታማ ነው። ሞ-ታ- ነ-። -------- ሞቃታማ ነው። 0
m-k’-t-ma----i. mok’atama newi. m-k-a-a-a n-w-. --------------- mok’atama newi.
Sunčano je. ፀሐያ--ነ-። ፀሐያማ ነው። ፀ-ያ- ነ-። -------- ፀሐያማ ነው። 0
t-s’eh-āya-a-ne--. t-s’eh-āyama newi. t-s-e-̣-y-m- n-w-. ------------------ t͟s’eḥāyama newi.
Vedro je. አ-ደ-ች -ው። አስደሳች ነው። አ-ደ-ች ነ-። --------- አስደሳች ነው። 0
ā-ide---hi--ew-. āsidesachi newi. ā-i-e-a-h- n-w-. ---------------- āsidesachi newi.
Kakvo je vrijeme danas? የአየ- ሁ-ታው--ን -ይነ- ነ- ዛ-? የአየር ሁኔታው ምን አይነት ነው ዛሬ? የ-የ- ሁ-ታ- ም- አ-ነ- ነ- ዛ-? ------------------------ የአየር ሁኔታው ምን አይነት ነው ዛሬ? 0
ye’--eri h----a-i-min--ā-in-t- -ewi -a-ē? ye’āyeri hunētawi mini āyineti newi zarē? y-’-y-r- h-n-t-w- m-n- ā-i-e-i n-w- z-r-? ----------------------------------------- ye’āyeri hunētawi mini āyineti newi zarē?
Danas je hladno. ዛሬ --ቃ- --። ዛሬ ቀዝቃዛ ነው። ዛ- ቀ-ቃ- ነ-። ----------- ዛሬ ቀዝቃዛ ነው። 0
za-- ---zi-’-za--ew-. zarē k’ezik’aza newi. z-r- k-e-i-’-z- n-w-. --------------------- zarē k’ezik’aza newi.
Danas je toplo. ዛሬ -ቃ-ማ--ው። ዛሬ ሞቃታማ ነው። ዛ- ሞ-ታ- ነ-። ----------- ዛሬ ሞቃታማ ነው። 0
zar--m---a-am---ew-. zarē mok’atama newi. z-r- m-k-a-a-a n-w-. -------------------- zarē mok’atama newi.

Učenje i osjećaji

Radujemo se kad možemo komunicirati na stranom jeziku. Ponosni smo na sebe i svoj napredak u učenju. U suprotnom, ljuti smo i razočarani ako nismo uspješni. S učenjem su dakle povezani različiti osjećaji. Nova istraživanja su došla do daljnjih zanimljivih rezultata. Ona pokazuju da osjećaji igraju ulogu već prilikom učenja. Zato jer osjećaji utječu na uspješnost našeg učenja. Učenje našem mozgu uvijek predstavlja “problem”. A on taj problem želi riješiti. Hoće li biti uspješan pritom zavisi od naših osjećanja. Ako vjerujemo da ćemo moći riješiti problem, tada smo samouvjereni. Ta emocionalna stabilnost nam pomaže kod učenja. Pozitivno razmišljanje potiče naše intelektualne sposobnosti. S druge strane, učenje pod stresom funckionira puno gore. Sumnjičavost i briga ne donose dobre rezultate. Naročito loše učimo ako se bojimo. U tom slučaju naš mozak ne može dobro spremiti nove sadržaje. Stoga je bitno da smo kod učenja uvijek motivirani. Osjećaji, dakle, utječu na učenje. No učenje takođe utječe na naše osjećaje. Strukture mozga zadužene za obradu činjenica takođe obrađuju osjećaje. Stoga nas učenje može radovati, a onaj ko se raduje bolje i uči. Naravno da učenje nije uvijek zabavno; može biti i mukotrpno. Stoga sebi uvijek moramo postavljati male ciljeve. Na taj način nećemo preopteretiti mozak. I garantiramo da ćemo ispuniti svoja očekivanja. Naš uspjeh je tada nagrada koja nas uvijek iznova motivira. Dakle: Učite i smijte se pritom!
Da li ste to znali?
Grčki spada u indoevropske jezike. Međutim, ni s jednim drugim jezikom na svijetu nije zaista u bliskom srodstvu. Ne smije se miješati moderni grčki sa starogrčkim. Taj antički grčki jezik se i danas podučava u mnogim školama i na mnogim univerzitetima. Prije je to bio jezik filozofije i nauke. I onaj ko je putovao antičkim svijetom, koristio je grčki kao lingua franca. Novogrčki je, s druge strane, danas maternji jezik oko 13 miliona ljudi. Razvio se iz starogrčkog. Kad je tačno nastao savremeni grčki, teško je reći. Ali je sigurno da je jednostavnije strukture nego starogrčki. Ipak su se u novogrčkom zadržali brojni arhaični oblici. To je takođe veoma ujednačen jezik u kojem nema jako izraženih dijalekata. Piše se grčkom abecedom koja je stara skoro 2500 godina. Interesantno je da grčki spada u jezike koji ima najveći leksički fond. Ko rado uči riječi, treba da počne od grčkog...