Knjiga fraza

bs Godišnja doba i vrijeme   »   bg Сезоните и времето

16 [šesnaest]

Godišnja doba i vrijeme

Godišnja doba i vrijeme

16 [шестнайсет]

16 [shestnayset]

Сезоните и времето

[Sezonite i vremeto]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski bugarski Igra Više
Ovo su godišnja doba: Т--а с- -ез-----: Т--- с- с-------- Т-в- с- с-з-н-т-: ----------------- Това са сезоните: 0
T--a--- -ezonit-: T--- s- s-------- T-v- s- s-z-n-t-: ----------------- Tova sa sezonite:
Proljeće, ljeto, п--л-т- -ято, п------ л---- п-о-е-, л-т-, ------------- пролет, лято, 0
prol-t- ly--o, p------ l----- p-o-e-, l-a-o- -------------- prolet, lyato,
jesen i zima. есен - зима. е--- и з---- е-е- и з-м-. ------------ есен и зима. 0
esen---zi-a. e--- i z---- e-e- i z-m-. ------------ esen i zima.
Ljeto je vruće. Л-т--о е-гор--о. Л----- е г------ Л-т-т- е г-р-щ-. ---------------- Лятото е горещо. 0
L-a--t- ye ---es-ch-. L------ y- g--------- L-a-o-o y- g-r-s-c-o- --------------------- Lyatoto ye goreshcho.
Ljeti sija sunce. Пр-з л-т-т--слъ-цето -рее. П--- л----- с------- г---- П-е- л-т-т- с-ъ-ц-т- г-е-. -------------------------- През лятото слънцето грее. 0
P--z-l-a--to ----tseto--r--. P--- l------ s-------- g---- P-e- l-a-o-o s-y-t-e-o g-e-. ---------------------------- Prez lyatoto slyntseto gree.
Ljeti rado idemo šetati. Пр-- лят--о-ни------ово-----е се----хо-даме. П--- л----- н-- с у---------- с- р---------- П-е- л-т-т- н-е с у-о-о-с-в-е с- р-з-о-д-м-. -------------------------------------------- През лятото ние с удоволствие се разхождаме. 0
P-e--ly-tot- ----- -d-v----v-e-s---a-khozhda--. P--- l------ n-- s u---------- s- r------------ P-e- l-a-o-o n-e s u-o-o-s-v-e s- r-z-h-z-d-m-. ----------------------------------------------- Prez lyatoto nie s udovolstvie se razkhozhdame.
Zima je hladna. З-мат- ----уд--а. З----- е с------- З-м-т- е с-у-е-а- ----------------- Зимата е студена. 0
Z--ata--- st--ena. Z----- y- s------- Z-m-t- y- s-u-e-a- ------------------ Zimata ye studena.
Zimi pada snijeg ili kiša. Пр-з -имата-в----сня--или -ъж-. П--- з----- в--- с--- и-- д---- П-е- з-м-т- в-л- с-я- и-и д-ж-. ------------------------------- През зимата вали сняг или дъжд. 0
P-----imat- -ali--n----i-- d--hd. P--- z----- v--- s---- i-- d----- P-e- z-m-t- v-l- s-y-g i-i d-z-d- --------------------------------- Prez zimata vali snyag ili dyzhd.
Zimi rado ostajemo kod kuće. П-ез---мат--об-чам- -а--т-и- ---щ-. П--- з----- о------ д- с---- в----- П-е- з-м-т- о-и-а-е д- с-о-м в-ъ-и- ----------------------------------- През зимата обичаме да стоим вкъщи. 0
P-ez --mata --i--ame-da -t--- v-ys--hi. P--- z----- o------- d- s---- v-------- P-e- z-m-t- o-i-h-m- d- s-o-m v-y-h-h-. --------------------------------------- Prez zimata obichame da stoim vkyshchi.
Hladno je. Студ----е. С------ е- С-у-е-о е- ---------- Студено е. 0
St---n----. S------ y-- S-u-e-o y-. ----------- Studeno ye.
Pada kiša. Ва-и дъ--. В--- д---- В-л- д-ж-. ---------- Вали дъжд. 0
Va---dy-h-. V--- d----- V-l- d-z-d- ----------- Vali dyzhd.
Vjetrovito je. Духа -я--р. Д--- в----- Д-х- в-т-р- ----------- Духа вятър. 0
Dukh--v-atyr. D---- v------ D-k-a v-a-y-. ------------- Dukha vyatyr.
Toplo je. Т---- -. Т---- е- Т-п-о е- -------- Топло е. 0
Top-- ye. T---- y-- T-p-o y-. --------- Toplo ye.
Sunčano je. Слъ-че----. С------- е- С-ъ-ч-в- е- ----------- Слънчево е. 0
Slyn--------. S-------- y-- S-y-c-e-o y-. ------------- Slynchevo ye.
Vedro je. Яс-о е. Я--- е- Я-н- е- ------- Ясно е. 0
Ya----ye. Y---- y-- Y-s-o y-. --------- Yasno ye.
Kakvo je vrijeme danas? Как------р-ме-о д--с? К---- е в------ д---- К-к-о е в-е-е-о д-е-? --------------------- Какво е времето днес? 0
K-k---y----emeto -n-s? K---- y- v------ d---- K-k-o y- v-e-e-o d-e-? ---------------------- Kakvo ye vremeto dnes?
Danas je hladno. Д--с-е--тудено. Д--- е с------- Д-е- е с-у-е-о- --------------- Днес е студено. 0
Dn-- -e---u-en-. D--- y- s------- D-e- y- s-u-e-o- ---------------- Dnes ye studeno.
Danas je toplo. Дн-----то--о. Д--- е т----- Д-е- е т-п-о- ------------- Днес е топло. 0
D-e---e---p--. D--- y- t----- D-e- y- t-p-o- -------------- Dnes ye toplo.

Skinuti MP3 (.zip datoteke)

Nije pronađen nijedan video!

Učenje i osjećaji

Radujemo se kad možemo komunicirati na stranom jeziku. Ponosni smo na sebe i svoj napredak u učenju. U suprotnom, ljuti smo i razočarani ako nismo uspješni. S učenjem su dakle povezani različiti osjećaji. Nova istraživanja su došla do daljnjih zanimljivih rezultata. Ona pokazuju da osjećaji igraju ulogu već prilikom učenja. Zato jer osjećaji utječu na uspješnost našeg učenja. Učenje našem mozgu uvijek predstavlja “problem”. A on taj problem želi riješiti. Hoće li biti uspješan pritom zavisi od naših osjećanja. Ako vjerujemo da ćemo moći riješiti problem, tada smo samouvjereni. Ta emocionalna stabilnost nam pomaže kod učenja. Pozitivno razmišljanje potiče naše intelektualne sposobnosti. S druge strane, učenje pod stresom funckionira puno gore. Sumnjičavost i briga ne donose dobre rezultate. Naročito loše učimo ako se bojimo. U tom slučaju naš mozak ne može dobro spremiti nove sadržaje. Stoga je bitno da smo kod učenja uvijek motivirani. Osjećaji, dakle, utječu na učenje. No učenje takođe utječe na naše osjećaje. Strukture mozga zadužene za obradu činjenica takođe obrađuju osjećaje. Stoga nas učenje može radovati, a onaj ko se raduje bolje i uči. Naravno da učenje nije uvijek zabavno; može biti i mukotrpno. Stoga sebi uvijek moramo postavljati male ciljeve. Na taj način nećemo preopteretiti mozak. I garantiramo da ćemo ispuniti svoja očekivanja. Naš uspjeh je tada nagrada koja nas uvijek iznova motivira. Dakle: Učite i smijte se pritom!
Da li ste to znali?
Grčki spada u indoevropske jezike. Međutim, ni s jednim drugim jezikom na svijetu nije zaista u bliskom srodstvu. Ne smije se miješati moderni grčki sa starogrčkim. Taj antički grčki jezik se i danas podučava u mnogim školama i na mnogim univerzitetima. Prije je to bio jezik filozofije i nauke. I onaj ko je putovao antičkim svijetom, koristio je grčki kao lingua franca. Novogrčki je, s druge strane, danas maternji jezik oko 13 miliona ljudi. Razvio se iz starogrčkog. Kad je tačno nastao savremeni grčki, teško je reći. Ali je sigurno da je jednostavnije strukture nego starogrčki. Ipak su se u novogrčkom zadržali brojni arhaični oblici. To je takođe veoma ujednačen jezik u kojem nema jako izraženih dijalekata. Piše se grčkom abecedom koja je stara skoro 2500 godina. Interesantno je da grčki spada u jezike koji ima najveći leksički fond. Ko rado uči riječi, treba da počne od grčkog...