Knjiga fraza

bs U gradu   »   pa ਸ਼ਹਿਰ ਵਿੱਚ

25 [dvadeset i pet]

U gradu

U gradu

25 [ਪੱਚੀ]

25 [Pacī]

ਸ਼ਹਿਰ ਵਿੱਚ

[śahira vica]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski pendžabi Igra Više
Htio / htjela bih do željezničke stanice. ਮ----ਟੇਸ਼ਨ--ਾ-ਾ ਚਾਹ---ਾ---ਚ-ਹੁੰ------। ਮ-- ਸ---- ਜ--- ਚ------ / ਚ------ ਹ--- ਮ-ਂ ਸ-ੇ-ਨ ਜ-ਣ- ਚ-ਹ-ੰ-ਾ / ਚ-ਹ-ੰ-ੀ ਹ-ਂ- ------------------------------------- ਮੈਂ ਸਟੇਸ਼ਨ ਜਾਣਾ ਚਾਹੁੰਦਾ / ਚਾਹੁੰਦੀ ਹਾਂ। 0
mai- s-ṭ----a--āṇ- --h--ā/ cā--dī-hā-. m--- s------- j--- c------ c----- h--- m-i- s-ṭ-ś-n- j-ṇ- c-h-d-/ c-h-d- h-ṁ- -------------------------------------- maiṁ saṭēśana jāṇā cāhudā/ cāhudī hāṁ.
Htio / htjela bih do aerodroma. ਮ-ਂ ਹ--ਈ --ਡੇ -ਾ---ਚ-ਹੁੰਦਾ-/ -----ਦ--ਹਾ-। ਮ-- ਹ--- ਅ--- ਜ--- ਚ------ / ਚ------ ਹ--- ਮ-ਂ ਹ-ਾ- ਅ-ਡ- ਜ-ਣ- ਚ-ਹ-ੰ-ਾ / ਚ-ਹ-ੰ-ੀ ਹ-ਂ- ----------------------------------------- ਮੈਂ ਹਵਾਈ ਅੱਡੇ ਜਾਣਾ ਚਾਹੁੰਦਾ / ਚਾਹੁੰਦੀ ਹਾਂ। 0
Ma-- ---ā-ī-a-- ---- ---u-ā- -āhu-ī h-ṁ. M--- h----- a-- j--- c------ c----- h--- M-i- h-v-'- a-ē j-ṇ- c-h-d-/ c-h-d- h-ṁ- ---------------------------------------- Maiṁ havā'ī aḍē jāṇā cāhudā/ cāhudī hāṁ.
Htio / htjela bih do centra grada. ਮੈਂ ਸ਼ਹ-ਰ ਜਾ-- ਚ--ੁੰ-ਾ-- ---ੁੰ-- ਹ-ਂ। ਮ-- ਸ਼--- ਜ--- ਚ------ / ਚ------ ਹ--- ਮ-ਂ ਸ਼-ਿ- ਜ-ਣ- ਚ-ਹ-ੰ-ਾ / ਚ-ਹ-ੰ-ੀ ਹ-ਂ- ------------------------------------ ਮੈਂ ਸ਼ਹਿਰ ਜਾਣਾ ਚਾਹੁੰਦਾ / ਚਾਹੁੰਦੀ ਹਾਂ। 0
M------h--a---ṇā cāh---/-cā-udī-hāṁ. M--- ś----- j--- c------ c----- h--- M-i- ś-h-r- j-ṇ- c-h-d-/ c-h-d- h-ṁ- ------------------------------------ Maiṁ śahira jāṇā cāhudā/ cāhudī hāṁ.
Kako da dođem do željezničke stanice? ਮੈ- -ਟ-ਸ਼- ------ਜ-ਵ--? ਮ-- ਸ---- ਕ---- ਜ----- ਮ-ਂ ਸ-ੇ-ਨ ਕ-ਵ-ਂ ਜ-ਵ-ਂ- ---------------------- ਮੈਂ ਸਟੇਸ਼ਨ ਕਿਵੇਂ ਜਾਵਾਂ? 0
M-i- -a-ēś-na -i-ē-----ā-? M--- s------- k---- j----- M-i- s-ṭ-ś-n- k-v-ṁ j-v-ṁ- -------------------------- Maiṁ saṭēśana kivēṁ jāvāṁ?
Kako da dođem do aerodroma? ਮੈਂ-ਹ-ਾਈ -ੱਡ- ਕਿ-ੇ-----ਾ-? ਮ-- ਹ--- ਅ--- ਕ---- ਜ----- ਮ-ਂ ਹ-ਾ- ਅ-ਡ- ਕ-ਵ-ਂ ਜ-ਵ-ਂ- -------------------------- ਮੈਂ ਹਵਾਈ ਅੱਡੇ ਕਿਵੇਂ ਜਾਵਾਂ? 0
M-iṁ -avā'ī--ḍ- --vēṁ -ā---? M--- h----- a-- k---- j----- M-i- h-v-'- a-ē k-v-ṁ j-v-ṁ- ---------------------------- Maiṁ havā'ī aḍē kivēṁ jāvāṁ?
Kako da dođem do centra grada? ਮੈ- ਸ਼ਹਿ--ਕ---ਂ ---ਾ-? ਮ-- ਸ਼--- ਕ---- ਜ----- ਮ-ਂ ਸ਼-ਿ- ਕ-ਵ-ਂ ਜ-ਵ-ਂ- --------------------- ਮੈਂ ਸ਼ਹਿਰ ਕਿਵੇਂ ਜਾਵਾਂ? 0
M-i---ahir- -i-ē- j---ṁ? M--- ś----- k---- j----- M-i- ś-h-r- k-v-ṁ j-v-ṁ- ------------------------ Maiṁ śahira kivēṁ jāvāṁ?
Trebam taksi. ਮੈ----ਇੱਕ ਟੈਕਸੀ --ਹੀ-ੀ --। ਮ---- ਇ-- ਟ---- ਚ----- ਹ-- ਮ-ਨ-ੰ ਇ-ਕ ਟ-ਕ-ੀ ਚ-ਹ-ਦ- ਹ-। -------------------------- ਮੈਨੂੰ ਇੱਕ ਟੈਕਸੀ ਚਾਹੀਦੀ ਹੈ। 0
M-in---ka ṭaikasī-c--īd--h-i. M---- i-- ṭ------ c----- h--- M-i-ū i-a ṭ-i-a-ī c-h-d- h-i- ----------------------------- Mainū ika ṭaikasī cāhīdī hai.
Trebam plan grada. ਮ---ੰ -ਹ-ਰ ਦਾ ਇ-ਕ------ਚਾ-ੀ---ਹ-। ਮ---- ਸ਼--- ਦ- ਇ-- ਨ--- ਚ----- ਹ-- ਮ-ਨ-ੰ ਸ਼-ਿ- ਦ- ਇ-ਕ ਨ-ਸ਼- ਚ-ਹ-ਦ- ਹ-। --------------------------------- ਮੈਨੂੰ ਸ਼ਹਿਰ ਦਾ ਇੱਕ ਨਕਸ਼ਾ ਚਾਹੀਦਾ ਹੈ। 0
Ma----śa-ir--dā i-a----a-ā --h-------. M---- ś----- d- i-- n----- c----- h--- M-i-ū ś-h-r- d- i-a n-k-ś- c-h-d- h-i- -------------------------------------- Mainū śahira dā ika nakaśā cāhīdā hai.
Trebam hotel. ਮੈ--- --- ---ਲ ਚਾ-ੀ-ਾ -ੈ। ਮ---- ਇ-- ਹ--- ਚ----- ਹ-- ਮ-ਨ-ੰ ਇ-ਕ ਹ-ਟ- ਚ-ਹ-ਦ- ਹ-। ------------------------- ਮੈਨੂੰ ਇੱਕ ਹੋਟਲ ਚਾਹੀਦਾ ਹੈ। 0
M--n----a-h-ṭa-a----ī-- h-i. M---- i-- h----- c----- h--- M-i-ū i-a h-ṭ-l- c-h-d- h-i- ---------------------------- Mainū ika hōṭala cāhīdā hai.
Htio / htjela bih iznajmiti auto. ਮੈਂ --ਕ-ਗੱ-- -ਿਰ---ਤ--ਲ------। ਮ-- ਇ-- ਗ--- ਕ---- ਤ- ਲ--- ਹ-- ਮ-ਂ ਇ-ਕ ਗ-ਡ- ਕ-ਰ-ਏ ਤ- ਲ-ਣ- ਹ-। ------------------------------ ਮੈਂ ਇੱਕ ਗੱਡੀ ਕਿਰਾਏ ਤੇ ਲੈਣੀ ਹੈ। 0
Maiṁ i-- ---ī --r-'ē--- ----- ---. M--- i-- g--- k----- t- l---- h--- M-i- i-a g-ḍ- k-r-'- t- l-i-ī h-i- ---------------------------------- Maiṁ ika gaḍī kirā'ē tē laiṇī hai.
Ovdje je moja kreditna kartica. ਇ---ੇ---ਕ----ਿਟ---ਰ- --। ਇ- ਮ--- ਕ------ ਕ--- ਹ-- ਇ- ਮ-ਰ- ਕ-ਰ-ਡ-ਟ ਕ-ਰ- ਹ-। ------------------------ ਇਹ ਮੇਰਾ ਕ੍ਰੈਡਿਟ ਕਾਰਡ ਹੈ। 0
Ih--m-r- ----ḍi---k-r--- -a-. I-- m--- k------- k----- h--- I-a m-r- k-a-ḍ-ṭ- k-r-ḍ- h-i- ----------------------------- Iha mērā kraiḍiṭa kāraḍa hai.
Ovdje je moja vozačka dozvola. ਇਹ-ਮ-ਰ- ਲਈ--ਂਸ ਹੈ। ਇ- ਮ--- ਲ----- ਹ-- ਇ- ਮ-ਰ- ਲ-ਸ-ਂ- ਹ-। ------------------ ਇਹ ਮੇਰਾ ਲਈਸੈਂਸ ਹੈ। 0
Iha mē-ā--a'---i-s- hai. I-- m--- l--------- h--- I-a m-r- l-'-s-i-s- h-i- ------------------------ Iha mērā la'īsainsa hai.
Šta se ima vidjeti u gradu? ਸ਼ਹਿ--ਵ----ਵੇ-ਣ --ਗ -ੀ –-----ੈ? ਸ਼--- ਵ--- ਵ--- ਯ-- ਕ- – ਕ- ਹ-- ਸ਼-ਿ- ਵ-ੱ- ਵ-ਖ- ਯ-ਗ ਕ- – ਕ- ਹ-? ------------------------------ ਸ਼ਹਿਰ ਵਿੱਚ ਵੇਖਣ ਯੋਗ ਕੀ – ਕੀ ਹੈ? 0
Śa---a v--a vēkhaṇa---ga -- – ---h-i? Ś----- v--- v------ y--- k- – k- h--- Ś-h-r- v-c- v-k-a-a y-g- k- – k- h-i- ------------------------------------- Śahira vica vēkhaṇa yōga kī – kī hai?
Idite u stari grad. ਤੁਸ----ੁਰਾਣੇ-ਸ਼-ਿ- ---ਚ----। ਤ---- ਪ----- ਸ਼--- ਵ--- ਜ--- ਤ-ਸ-ਂ ਪ-ਰ-ਣ- ਸ਼-ਿ- ਵ-ੱ- ਜ-ਓ- --------------------------- ਤੁਸੀਂ ਪੁਰਾਣੇ ਸ਼ਹਿਰ ਵਿੱਚ ਜਾਓ। 0
Tusī- p-rāṇ--śa--ra --c--jā'-. T---- p----- ś----- v--- j---- T-s-ṁ p-r-ṇ- ś-h-r- v-c- j-'-. ------------------------------ Tusīṁ purāṇē śahira vica jā'ō.
Napravite obilazak grada. ਤ-ਸੀ--ਸ਼ਹਿ--- ਦ-ਸ਼- ਕਰੋ। ਤ---- ਸ਼--- – ਦ--- ਕ--- ਤ-ਸ-ਂ ਸ਼-ਿ- – ਦ-ਸ਼- ਕ-ੋ- ---------------------- ਤੁਸੀਂ ਸ਼ਹਿਰ – ਦਰਸ਼ਨ ਕਰੋ। 0
Tu--- -ahi-- –---r-śana-k-rō. T---- ś----- – d------- k---- T-s-ṁ ś-h-r- – d-r-ś-n- k-r-. ----------------------------- Tusīṁ śahira – daraśana karō.
Idite do luke. ਤੁਸੀ- -ੰਦਰ--ਹ--- ਜਾਓ। ਤ---- ਬ------ ਤ- ਜ--- ਤ-ਸ-ਂ ਬ-ਦ-ਗ-ਹ ਤ- ਜ-ਓ- --------------------- ਤੁਸੀਂ ਬੰਦਰਗਾਹ ਤੇ ਜਾਓ। 0
T-s-ṁ-ba---agā-a-t- -ā-ō. T---- b--------- t- j---- T-s-ṁ b-d-r-g-h- t- j-'-. ------------------------- Tusīṁ badaragāha tē jā'ō.
Napravite obilazak luke. ਤੁਸੀ----ਦ-ਗਾਹ-– ਦ--ਨ ਕਰੋ। ਤ---- ਬ------ – ਦ--- ਕ--- ਤ-ਸ-ਂ ਬ-ਦ-ਗ-ਹ – ਦ-ਸ਼- ਕ-ੋ- ------------------------- ਤੁਸੀਂ ਬੰਦਰਗਾਹ – ਦਰਸ਼ਨ ਕਰੋ। 0
Tu-īṁ-b--aragāh- - -ar-śan- ---ō. T---- b--------- – d------- k---- T-s-ṁ b-d-r-g-h- – d-r-ś-n- k-r-. --------------------------------- Tusīṁ badaragāha – daraśana karō.
Koje još znamenitosti postoje? ਇਸ-ੋ--------ਹੋ- -ੇਖ- ------ੀ ਹੈ? ਇ---- ਬ---- ਹ-- ਦ--- ਲ--- ਕ- ਹ-- ਇ-ਤ-ਂ ਬ-ਨ-ਂ ਹ-ਰ ਦ-ਖ- ਲ-ਇ- ਕ- ਹ-? -------------------------------- ਇਸਤੋਂ ਬਿਨਾਂ ਹੋਰ ਦੇਖਣ ਲਾਇਕ ਕੀ ਹੈ? 0
Isa-ōṁ -ināṁ--ōr--dē---ṇa-lā---- kī----? I----- b---- h--- d------ l----- k- h--- I-a-ō- b-n-ṁ h-r- d-k-a-a l-'-k- k- h-i- ---------------------------------------- Isatōṁ bināṁ hōra dēkhaṇa lā'ika kī hai?

Slavenski jezici

Slavenski jezik je maternji jezik 300 miliona ljudi. Slavenski jezici spadaju u indoevropske jezike. Postoji oko 20 slavenskih jezika. Najznačajniji među njima je ruski jezik. Više od 150 miliona ljudi govori ruski kao maternji jezik. Zatim slijede poljski i ukrajinski s više od 50 miliona govornika. Slavenski jezici su u lingvistici podijeljeni u različite skupine. Dijele se na zapadnoslavenske, istočnoslavenske i južnoslavenske jezike. Zapadnoslavenski jezici su poljski, češki i slovački. Ruski, ukrajinski i bjeloruski spadaju u istočnoslavenske jezike. Južnoslavenski jezici su srpski, hrvatski i bugarski. Osim navedenih postoji još mnogo drugih slavenskih jezika. No njih govori relativno mali broj ljudi. Slavenski jezici potječu od zajedničkog protojezika. Pojedinačni jezici su se od istog razvili relativno kasno. Stoga su mlađi od germanskih i romanskih jezika. Velik dio vokabulara slavenskih jezika je sličan. Za to je zaslužno njihovo relativno kasno odvajanje. S naučnog gledišta slavenski jezici su konzervativni. Što znači da sadrže još mnogo starih jezičnih struktura. Drugi indoevropski jezici su izgubili te stare oblike. Slavenski jezici su stoga jako zanimljivi za istraživanje. Njihovim istraživanjem mogu se izvući zaključci o prijašnjim jezicima. Na taj se način istražitelji nadaju da će rekonstruirati indoevropski. Slavenske jezike karakterizira malo samoglasnika. Osim toga, imaju mnogo zvukova koji se u drugim jezicima ne pojavljuju. Zapadni Evropljani imaju zbog toga često poteškoća s izgovorom. Ali ne brinite – sve će biti u redu! Na poljskom: Wszystko będzie dobrze!
Da li ste to znali?
Hrvatski je južnoslavenski jezik. U bliskom je srodstvu sa srpskim, bosanskim i crnogorskim jezikom. Govornici ovih jezika mogu se bez problema međusobno sporazumijevati. Puno jezikoslovaca su stoga mišljenja da hrvatski uopće nije poseban jezik. Posmatraju ga kao jednu od puno inačica srpskohrvatskog. Oko 7 miliona ljudi u svijetu govori hrvatski. Jezik koristi latinska slova. Uključujući neke posebne znakove, hrvatska abeceda ima ukupno 30 slova. Pravopis striktno slijedi izgovor riječi. To važi i za riječi koje su preuzete iz drugih jezika. Akcent riječi hrvatskog jezika je melodijski. To znači da je kod naglaska odlučujuća visina slogova. Gramatika ima sedam padeža i nije baš uvijek sasvim jednostavna. Isplati se, međutim, naučiti hrvatski jezik. Hrvatska je predivna zemlja za odmor!