Knjiga fraza

bs Godišnja doba i vrijeme   »   ko 계절과 날씨

16 [šesnaest]

Godišnja doba i vrijeme

Godišnja doba i vrijeme

16 [열여섯]

16 [yeol-yeoseos]

계절과 날씨

[gyejeolgwa nalssi]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski korejski Igra Više
Ovo su godišnja doba: 이것- --이에요. 이-- 계----- 이-은 계-이-요- ---------- 이것은 계절이에요. 0
ig-o---un g---e-l-i--o. i-------- g------------ i-e-s-e-n g-e-e-l-i-y-. ----------------------- igeos-eun gyejeol-ieyo.
Proljeće, ljeto, 봄- 여름, 봄- 여-- 봄- 여-, ------ 봄, 여름, 0
bo-, -e-le-m, b--- y------- b-m- y-o-e-m- ------------- bom, yeoleum,
jesen i zima. 가을 그-- --. 가- 그-- 겨-- 가- 그-고 겨-. ---------- 가을 그리고 겨울. 0
ga-eu---e-l--- -ye-ul. g----- g------ g------ g---u- g-u-i-o g-e-u-. ---------------------- ga-eul geuligo gyeoul.
Ljeto je vruće. 여-은 따---. 여-- 따---- 여-은 따-해-. --------- 여름은 따뜻해요. 0
ye---um-eu- t-----u-h--y-. y---------- t------------- y-o-e-m-e-n t-a-t-u-h-e-o- -------------------------- yeoleum-eun ttatteushaeyo.
Ljeti sija sunce. 여----태-- 빛--. 여--- 태-- 빛--- 여-에- 태-이 빛-요- ------------- 여름에는 태양이 빛나요. 0
y-o---m--n--n-ta---n------c-n-y-. y------------ t-------- b-------- y-o-e-m-e-e-n t-e-a-g-i b-c-n-y-. --------------------------------- yeoleum-eneun taeyang-i bichnayo.
Ljeti rado idemo šetati. 우리- 여름- 산--는-것---아해-. 우-- 여-- 산--- 것- 좋---- 우-는 여-에 산-하- 것- 좋-해-. --------------------- 우리는 여름에 산책하는 것을 좋아해요. 0
u---eun -e---u--- s------gh-neu- ---s-eul j-h-a-aeyo. u------ y-------- s------------- g------- j---------- u-i-e-n y-o-e-m-e s-n-h-e-h-n-u- g-o---u- j-h-a-a-y-. ----------------------------------------------------- ulineun yeoleum-e sanchaeghaneun geos-eul joh-ahaeyo.
Zima je hladna. 겨-- ---. 겨-- 추--- 겨-은 추-요- -------- 겨울은 추워요. 0
gy---l-e-n--------. g--------- c------- g-e-u---u- c-u-o-o- ------------------- gyeoul-eun chuwoyo.
Zimi pada snijeg ili kiša. 겨-에는-눈----- -----. 겨--- 눈- 오-- 비- 와-- 겨-에- 눈- 오-나 비- 와-. ------------------ 겨울에는 눈이 오거나 비가 와요. 0
gy---l---e-- -u------e--a----a -a--. g----------- n---- o----- b--- w---- g-e-u---n-u- n-n-i o-e-n- b-g- w-y-. ------------------------------------ gyeoul-eneun nun-i ogeona biga wayo.
Zimi rado ostajemo kod kuće. 우------ 집---- -- ----. 우-- 겨-- 집- 있- 것- 좋---- 우-는 겨-에 집- 있- 것- 좋-해-. ---------------------- 우리는 겨울에 집에 있는 것을 좋아해요. 0
u--------ye-u--- ----- iss-eu- -eo----- j-h---a---. u------ g------- j---- i------ g------- j---------- u-i-e-n g-e-u--- j-b-e i-s-e-n g-o---u- j-h-a-a-y-. --------------------------------------------------- ulineun gyeoul-e jib-e issneun geos-eul joh-ahaeyo.
Hladno je. 추워요. 추--- 추-요- ---- 추워요. 0
ch----o. c------- c-u-o-o- -------- chuwoyo.
Pada kiša. 비가 와요. 비- 와-- 비- 와-. ------ 비가 와요. 0
biga -ayo. b--- w---- b-g- w-y-. ---------- biga wayo.
Vjetrovito je. 바-이 불-요. 바-- 불--- 바-이 불-요- -------- 바람이 불어요. 0
balam-i-b-l--o--. b------ b-------- b-l-m-i b-l-e-y-. ----------------- balam-i bul-eoyo.
Toplo je. 따뜻해요. 따---- 따-해-. ----- 따뜻해요. 0
t-a----------. t------------- t-a-t-u-h-e-o- -------------- ttatteushaeyo.
Sunčano je. 맑아-. 맑--- 맑-요- ---- 맑아요. 0
m-l----o. m-------- m-l---y-. --------- malg-ayo.
Vedro je. 화---. 화---- 화-해-. ----- 화창해요. 0
hwa--an--a-y-. h------------- h-a-h-n-h-e-o- -------------- hwachanghaeyo.
Kakvo je vrijeme danas? 오-은 -씨가-어때-? 오-- 날-- 어--- 오-은 날-가 어-요- ------------ 오늘은 날씨가 어때요? 0
on------- --ls--g- -otta--o? o-------- n------- e-------- o-e-l-e-n n-l-s-g- e-t-a-y-? ---------------------------- oneul-eun nalssiga eottaeyo?
Danas je hladno. 오-은-추-요 오-- 추-- 오-은 추-요 ------- 오늘은 추워요 0
on--l--u---h-woyo o-------- c------ o-e-l-e-n c-u-o-o ----------------- oneul-eun chuwoyo
Danas je toplo. 오늘- 따-해요. 오-- 따---- 오-은 따-해-. --------- 오늘은 따뜻해요. 0
oneul-eun--ta-teu-h-e-o. o-------- t------------- o-e-l-e-n t-a-t-u-h-e-o- ------------------------ oneul-eun ttatteushaeyo.

Skinuti MP3 (.zip datoteke)

Nije pronađen nijedan video!

Učenje i osjećaji

Radujemo se kad možemo komunicirati na stranom jeziku. Ponosni smo na sebe i svoj napredak u učenju. U suprotnom, ljuti smo i razočarani ako nismo uspješni. S učenjem su dakle povezani različiti osjećaji. Nova istraživanja su došla do daljnjih zanimljivih rezultata. Ona pokazuju da osjećaji igraju ulogu već prilikom učenja. Zato jer osjećaji utječu na uspješnost našeg učenja. Učenje našem mozgu uvijek predstavlja “problem”. A on taj problem želi riješiti. Hoće li biti uspješan pritom zavisi od naših osjećanja. Ako vjerujemo da ćemo moći riješiti problem, tada smo samouvjereni. Ta emocionalna stabilnost nam pomaže kod učenja. Pozitivno razmišljanje potiče naše intelektualne sposobnosti. S druge strane, učenje pod stresom funckionira puno gore. Sumnjičavost i briga ne donose dobre rezultate. Naročito loše učimo ako se bojimo. U tom slučaju naš mozak ne može dobro spremiti nove sadržaje. Stoga je bitno da smo kod učenja uvijek motivirani. Osjećaji, dakle, utječu na učenje. No učenje takođe utječe na naše osjećaje. Strukture mozga zadužene za obradu činjenica takođe obrađuju osjećaje. Stoga nas učenje može radovati, a onaj ko se raduje bolje i uči. Naravno da učenje nije uvijek zabavno; može biti i mukotrpno. Stoga sebi uvijek moramo postavljati male ciljeve. Na taj način nećemo preopteretiti mozak. I garantiramo da ćemo ispuniti svoja očekivanja. Naš uspjeh je tada nagrada koja nas uvijek iznova motivira. Dakle: Učite i smijte se pritom!
Da li ste to znali?
Grčki spada u indoevropske jezike. Međutim, ni s jednim drugim jezikom na svijetu nije zaista u bliskom srodstvu. Ne smije se miješati moderni grčki sa starogrčkim. Taj antički grčki jezik se i danas podučava u mnogim školama i na mnogim univerzitetima. Prije je to bio jezik filozofije i nauke. I onaj ko je putovao antičkim svijetom, koristio je grčki kao lingua franca. Novogrčki je, s druge strane, danas maternji jezik oko 13 miliona ljudi. Razvio se iz starogrčkog. Kad je tačno nastao savremeni grčki, teško je reći. Ali je sigurno da je jednostavnije strukture nego starogrčki. Ipak su se u novogrčkom zadržali brojni arhaični oblici. To je takođe veoma ujednačen jezik u kojem nema jako izraženih dijalekata. Piše se grčkom abecedom koja je stara skoro 2500 godina. Interesantno je da grčki spada u jezike koji ima najveći leksički fond. Ko rado uči riječi, treba da počne od grčkog...