Knjiga fraza

bs Godišnja doba i vrijeme   »   be Поры года і надвор’е

16 [šesnaest]

Godišnja doba i vrijeme

Godišnja doba i vrijeme

16 [шаснаццаць]

16 [shasnatstsats’]

Поры года і надвор’е

[Pory goda і nadvor’e]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski bjeloruski Igra Više
Ovo su godišnja doba: Вось -ор---о-а: Вось поры года: В-с- п-р- г-д-: --------------- Вось поры года: 0
Vo-- po-- goda: Vos’ pory goda: V-s- p-r- g-d-: --------------- Vos’ pory goda:
Proljeće, ljeto, в--н-,-л--а, вясна, лета, в-с-а- л-т-, ------------ вясна, лета, 0
v-a-na- --t-, vyasna, leta, v-a-n-, l-t-, ------------- vyasna, leta,
jesen i zima. во--н--- зіма. восень і зіма. в-с-н- і з-м-. -------------- восень і зіма. 0
v-sen----zі-a. vosen’ і zіma. v-s-n- і z-m-. -------------- vosen’ і zіma.
Ljeto je vruće. Л-та -пя-о----. Лета спякотнае. Л-т- с-я-о-н-е- --------------- Лета спякотнае. 0
Le------a--t-ae. Leta spyakotnae. L-t- s-y-k-t-a-. ---------------- Leta spyakotnae.
Ljeti sija sunce. Улетк- с-ец-ц--с-н-а. Улетку свеціць сонца. У-е-к- с-е-і-ь с-н-а- --------------------- Улетку свеціць сонца. 0
U---ku-s-et-іts’ --nt--. Uletku svetsіts’ sontsa. U-e-k- s-e-s-t-’ s-n-s-. ------------------------ Uletku svetsіts’ sontsa.
Ljeti rado idemo šetati. Ул--к- -ы -юб-м-г--яц-. Улетку мы любім гуляць. У-е-к- м- л-б-м г-л-ц-. ----------------------- Улетку мы любім гуляць. 0
U-e-k---y--yubіm---l-a-s’. Uletku my lyubіm gulyats’. U-e-k- m- l-u-і- g-l-a-s-. -------------------------- Uletku my lyubіm gulyats’.
Zima je hladna. Зі-а хал-д---. Зіма халодная. З-м- х-л-д-а-. -------------- Зіма халодная. 0
Z--a-k---odnaya. Zіma khalodnaya. Z-m- k-a-o-n-y-. ---------------- Zіma khalodnaya.
Zimi pada snijeg ili kiša. Уз---у і--е с--- а-- д--дж. Узімку ідзе снег або дождж. У-і-к- і-з- с-е- а-о д-ж-ж- --------------------------- Узімку ідзе снег або дождж. 0
U-іmk--іd-e s-----b--d-z----. Uzіmku іdze sneg abo dozhdzh. U-і-k- і-z- s-e- a-o d-z-d-h- ----------------------------- Uzіmku іdze sneg abo dozhdzh.
Zimi rado ostajemo kod kuće. У--мк- нам-п--аб-е--- --ць ---а. Узімку нам падабаецца быць дома. У-і-к- н-м п-д-б-е-ц- б-ц- д-м-. -------------------------------- Узімку нам падабаецца быць дома. 0
U----- -am-pa---aetsts--b-------ma. Uzіmku nam padabaetstsa byts’ doma. U-і-k- n-m p-d-b-e-s-s- b-t-’ d-m-. ----------------------------------- Uzіmku nam padabaetstsa byts’ doma.
Hladno je. Х-ла---. Холадна. Х-л-д-а- -------- Холадна. 0
K-o-ad--. Kholadna. K-o-a-n-. --------- Kholadna.
Pada kiša. Ідз--д--д-. Ідзе дождж. І-з- д-ж-ж- ----------- Ідзе дождж. 0
І-ze dozhdz-. Іdze dozhdzh. І-z- d-z-d-h- ------------- Іdze dozhdzh.
Vjetrovito je. Дз-м- --це-. Дзьме вецер. Д-ь-е в-ц-р- ------------ Дзьме вецер. 0
D-’-- -e---r. Dz’me vetser. D-’-e v-t-e-. ------------- Dz’me vetser.
Toplo je. Цё---. Цёпла. Ц-п-а- ------ Цёпла. 0
T-e--a. Tsepla. T-e-l-. ------- Tsepla.
Sunčano je. С--ечн-. Сонечна. С-н-ч-а- -------- Сонечна. 0
S-nech-a. Sonechna. S-n-c-n-. --------- Sonechna.
Vedro je. Б---о-л----. Бязвоблачна. Б-з-о-л-ч-а- ------------ Бязвоблачна. 0
Bya----la-hna. Byazvoblachna. B-a-v-b-a-h-a- -------------- Byazvoblachna.
Kakvo je vrijeme danas? Я-о--сён-я н------е? Якое сёння надвор’е? Я-о- с-н-я н-д-о-’-? -------------------- Якое сёння надвор’е? 0
Y-k-e-se-n-a---d---’-? Yakoe sennya nadvor’e? Y-k-e s-n-y- n-d-o-’-? ---------------------- Yakoe sennya nadvor’e?
Danas je hladno. Сён----ол-д-а. Сёння холадна. С-н-я х-л-д-а- -------------- Сёння холадна. 0
Sen--a-----a--a. Sennya kholadna. S-n-y- k-o-a-n-. ---------------- Sennya kholadna.
Danas je toplo. С-ння -ё-л-. Сёння цёпла. С-н-я ц-п-а- ------------ Сёння цёпла. 0
Se-nya-tsep-a. Sennya tsepla. S-n-y- t-e-l-. -------------- Sennya tsepla.

Skinuti MP3 (.zip datoteke)

Nije pronađen nijedan video!

Učenje i osjećaji

Radujemo se kad možemo komunicirati na stranom jeziku. Ponosni smo na sebe i svoj napredak u učenju. U suprotnom, ljuti smo i razočarani ako nismo uspješni. S učenjem su dakle povezani različiti osjećaji. Nova istraživanja su došla do daljnjih zanimljivih rezultata. Ona pokazuju da osjećaji igraju ulogu već prilikom učenja. Zato jer osjećaji utječu na uspješnost našeg učenja. Učenje našem mozgu uvijek predstavlja “problem”. A on taj problem želi riješiti. Hoće li biti uspješan pritom zavisi od naših osjećanja. Ako vjerujemo da ćemo moći riješiti problem, tada smo samouvjereni. Ta emocionalna stabilnost nam pomaže kod učenja. Pozitivno razmišljanje potiče naše intelektualne sposobnosti. S druge strane, učenje pod stresom funckionira puno gore. Sumnjičavost i briga ne donose dobre rezultate. Naročito loše učimo ako se bojimo. U tom slučaju naš mozak ne može dobro spremiti nove sadržaje. Stoga je bitno da smo kod učenja uvijek motivirani. Osjećaji, dakle, utječu na učenje. No učenje takođe utječe na naše osjećaje. Strukture mozga zadužene za obradu činjenica takođe obrađuju osjećaje. Stoga nas učenje može radovati, a onaj ko se raduje bolje i uči. Naravno da učenje nije uvijek zabavno; može biti i mukotrpno. Stoga sebi uvijek moramo postavljati male ciljeve. Na taj način nećemo preopteretiti mozak. I garantiramo da ćemo ispuniti svoja očekivanja. Naš uspjeh je tada nagrada koja nas uvijek iznova motivira. Dakle: Učite i smijte se pritom!
Da li ste to znali?
Grčki spada u indoevropske jezike. Međutim, ni s jednim drugim jezikom na svijetu nije zaista u bliskom srodstvu. Ne smije se miješati moderni grčki sa starogrčkim. Taj antički grčki jezik se i danas podučava u mnogim školama i na mnogim univerzitetima. Prije je to bio jezik filozofije i nauke. I onaj ko je putovao antičkim svijetom, koristio je grčki kao lingua franca. Novogrčki je, s druge strane, danas maternji jezik oko 13 miliona ljudi. Razvio se iz starogrčkog. Kad je tačno nastao savremeni grčki, teško je reći. Ali je sigurno da je jednostavnije strukture nego starogrčki. Ipak su se u novogrčkom zadržali brojni arhaični oblici. To je takođe veoma ujednačen jezik u kojem nema jako izraženih dijalekata. Piše se grčkom abecedom koja je stara skoro 2500 godina. Interesantno je da grčki spada u jezike koji ima najveći leksički fond. Ko rado uči riječi, treba da počne od grčkog...