Knjiga fraza

bs Upoznati   »   pa ਹੋਰਨਾਂ ਦੀ ਪਹਿਚਾਣ ਕਰਨਾ

3 [tri]

Upoznati

Upoznati

3 [ ਤਿੰਨ]

3 [Tina]

ਹੋਰਨਾਂ ਦੀ ਪਹਿਚਾਣ ਕਰਨਾ

[hōranāṁ dī pahicāṇa karanā]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski pendžabi Igra Više
Zdravo! ਨਮ----! ਨਮਸਕ-ਰ! ਨ-ਸ-ਾ-! ------- ਨਮਸਕਾਰ! 0
n-m--a---a! namasakāra! n-m-s-k-r-! ----------- namasakāra!
Dobar dan! ਸ਼ੁਭ --ਨ! ਸ਼-ਭ ਦ-ਨ! ਸ਼-ਭ ਦ-ਨ- -------- ਸ਼ੁਭ ਦਿਨ! 0
Ś--ha dina! Śubha dina! Ś-b-a d-n-! ----------- Śubha dina!
Kako ste? / Kako si? ਤੁਹਾਡ- ---ਹਾ----? ਤ-ਹ-ਡ- ਕ- ਹ-ਲ ਹ-? ਤ-ਹ-ਡ- ਕ- ਹ-ਲ ਹ-? ----------------- ਤੁਹਾਡਾ ਕੀ ਹਾਲ ਹੈ? 0
T-hā-ā--ī------h--? Tuhāḍā kī hāla hai? T-h-ḍ- k- h-l- h-i- ------------------- Tuhāḍā kī hāla hai?
Jeste li Vi iz Evrope? ਕ--ਤੁਸੀਂ-ਯੂ-ਪ-ਤੋ- -ਏ---? ਕ- ਤ-ਸ-- ਯ-ਰਪ ਤ-- ਆਏ ਹ-? ਕ- ਤ-ਸ-ਂ ਯ-ਰ- ਤ-ਂ ਆ- ਹ-? ------------------------ ਕੀ ਤੁਸੀਂ ਯੂਰਪ ਤੋਂ ਆਏ ਹੋ? 0
Kī -u----y-r--a ----ā'ē--ō? Kī tusīṁ yūrapa tōṁ ā'ē hō? K- t-s-ṁ y-r-p- t-ṁ ā-ē h-? --------------------------- Kī tusīṁ yūrapa tōṁ ā'ē hō?
Jeste li Vi iz Amerike? ਕੀ-ਤ-ਸੀ----ਰ--- -ੋ---- -ੋ? ਕ- ਤ-ਸ-- ਅਮਰ-ਕ- ਤ-- ਆਏ ਹ-? ਕ- ਤ-ਸ-ਂ ਅ-ਰ-ਕ- ਤ-ਂ ਆ- ਹ-? -------------------------- ਕੀ ਤੁਸੀਂ ਅਮਰੀਕਾ ਤੋਂ ਆਏ ਹੋ? 0
Kī--u-ī--amar-kā t-----ē hō? Kī tusīṁ amarīkā tōṁ ā'ē hō? K- t-s-ṁ a-a-ī-ā t-ṁ ā-ē h-? ---------------------------- Kī tusīṁ amarīkā tōṁ ā'ē hō?
Jeste li Vi iz Azije? ਕੀ-ਤੁਸੀ- ---ਆ-ਤ-ਂ-ਆਏ-ਹ-? ਕ- ਤ-ਸ-- ਏਸ਼-ਆ ਤ-- ਆਏ ਹ-? ਕ- ਤ-ਸ-ਂ ਏ-ੀ- ਤ-ਂ ਆ- ਹ-? ------------------------ ਕੀ ਤੁਸੀਂ ਏਸ਼ੀਆ ਤੋਂ ਆਏ ਹੋ? 0
K--t-sī- ---'--tōṁ -'- h-? Kī tusīṁ ēśī'ā tōṁ ā'ē hō? K- t-s-ṁ ē-ī-ā t-ṁ ā-ē h-? -------------------------- Kī tusīṁ ēśī'ā tōṁ ā'ē hō?
U kojem hotelu ste smješteni? ਤ-ਸ-ਂ ਕ-ਹ-ੇ-ਹ-ਟ---ਿ-ਚ--ਹ-----ੋ? ਤ-ਸ-- ਕ-ਹੜ- ਹ-ਟਲ ਵ--ਚ ਠਹ-ਰ- ਹ-? ਤ-ਸ-ਂ ਕ-ਹ-ੇ ਹ-ਟ- ਵ-ੱ- ਠ-ਿ-ੇ ਹ-? ------------------------------- ਤੁਸੀਂ ਕਿਹੜੇ ਹੋਟਲ ਵਿੱਚ ਠਹਿਰੇ ਹੋ? 0
Tus-ṁ k--aṛ--hōṭ--a ---a-ṭh---rē-hō? Tusīṁ kihaṛē hōṭala vica ṭhahirē hō? T-s-ṁ k-h-ṛ- h-ṭ-l- v-c- ṭ-a-i-ē h-? ------------------------------------ Tusīṁ kihaṛē hōṭala vica ṭhahirē hō?
Koliko dugo ste već ovdje? ਤ----ੂੰ----- ਆ--ਂ --ੰ -ਿੰ---ਸ-ਾਂ ਹੋਇ---ੈ? ਤ-ਹ-ਨ-- ਇ-ਥ- ਆਇਆ- ਨ-- ਕ--ਨ- ਸਮ-- ਹ-ਇਆ ਹ-? ਤ-ਹ-ਨ-ੰ ਇ-ਥ- ਆ-ਆ- ਨ-ੰ ਕ-ੰ-ਾ ਸ-ਾ- ਹ-ਇ- ਹ-? ----------------------------------------- ਤੁਹਾਨੂੰ ਇੱਥੇ ਆਇਆਂ ਨੂੰ ਕਿੰਨਾ ਸਮਾਂ ਹੋਇਆ ਹੈ? 0
Tuhānū i--ē -'i'-ṁ-n- kin- s-māṁ hō'i-- -a-? Tuhānū ithē ā'i'āṁ nū kinā samāṁ hō'i'ā hai? T-h-n- i-h- ā-i-ā- n- k-n- s-m-ṁ h-'-'- h-i- -------------------------------------------- Tuhānū ithē ā'i'āṁ nū kinā samāṁ hō'i'ā hai?
Koliko dugo ostajete? ਤੁਸੀ- ਇ-ਥੇ --ੰਨੇ-ਦਿ---ਹ--ੇ ? ਤ-ਸ-- ਇ-ਥ- ਕ--ਨ- ਦ-ਨ ਰਹ-ਗ- ? ਤ-ਸ-ਂ ਇ-ਥ- ਕ-ੰ-ੇ ਦ-ਨ ਰ-ੋ-ੇ ? ---------------------------- ਤੁਸੀਂ ਇੱਥੇ ਕਿੰਨੇ ਦਿਨ ਰਹੋਗੇ ? 0
T-s----thē--in---in---a----? Tusīṁ ithē kinē dina rahōgē? T-s-ṁ i-h- k-n- d-n- r-h-g-? ---------------------------- Tusīṁ ithē kinē dina rahōgē?
Dopada li Vam se ovdje? ਕੀ-ਤ--ਾ-ੂੰ-ਇੱਥ- ਰ-ਹ----ੰ-- ਲੱਗ-- ਹ-? ਕ- ਤ-ਹ-ਨ-- ਇ-ਥ- ਰ-ਹਣ- ਚ-ਗ- ਲ-ਗਦ- ਹ-? ਕ- ਤ-ਹ-ਨ-ੰ ਇ-ਥ- ਰ-ਹ-ਾ ਚ-ਗ- ਲ-ਗ-ਾ ਹ-? ------------------------------------ ਕੀ ਤੁਹਾਨੂੰ ਇੱਥੇ ਰਿਹਣਾ ਚੰਗਾ ਲੱਗਦਾ ਹੈ? 0
Kī --h--- it-ē ----ṇ- cag---aga---h-i? Kī tuhānū ithē rihaṇā cagā lagadā hai? K- t-h-n- i-h- r-h-ṇ- c-g- l-g-d- h-i- -------------------------------------- Kī tuhānū ithē rihaṇā cagā lagadā hai?
Jeste li ovdje na godišnjem odmoru? ਕ- ਤੁਸ-- ਇੱ-ੇ -ੁ--ੀ-ਂ-ਮ---ਣ------? ਕ- ਤ-ਸ-- ਇ-ਥ- ਛ--ਟ-ਆ- ਮਨ-ਉਣ ਆਏ ਹ-? ਕ- ਤ-ਸ-ਂ ਇ-ਥ- ਛ-ੱ-ੀ-ਂ ਮ-ਾ-ਣ ਆ- ਹ-? ---------------------------------- ਕੀ ਤੁਸੀਂ ਇੱਥੇ ਛੁੱਟੀਆਂ ਮਨਾਉਣ ਆਏ ਹੋ? 0
K- -us-ṁ-i----ch-ṭī'ā- --nā'--a -'ē--ō? Kī tusīṁ ithē chuṭī'āṁ manā'uṇa ā'ē hō? K- t-s-ṁ i-h- c-u-ī-ā- m-n-'-ṇ- ā-ē h-? --------------------------------------- Kī tusīṁ ithē chuṭī'āṁ manā'uṇa ā'ē hō?
Posjetite me jednom! ਤੁ--------ਆ ਕ---ੈ-ੂੰ -ਿ-ੋ। ਤ-ਸ-- ਕਦ- ਆ ਕ- ਮ-ਨ-- ਮ-ਲ-। ਤ-ਸ-ਂ ਕ-ੇ ਆ ਕ- ਮ-ਨ-ੰ ਮ-ਲ-। -------------------------- ਤੁਸੀਂ ਕਦੇ ਆ ਕੇ ਮੈਨੂੰ ਮਿਲੋ। 0
Tu-īṁ ka-- ā--- --i-ū m-lō. Tusīṁ kadē ā kē mainū milō. T-s-ṁ k-d- ā k- m-i-ū m-l-. --------------------------- Tusīṁ kadē ā kē mainū milō.
Ovo je moja adresa. ਇਹ -ੇਰਾ -ਤਾ -ੈ। ਇਹ ਮ-ਰ- ਪਤ- ਹ-। ਇ- ਮ-ਰ- ਪ-ਾ ਹ-। --------------- ਇਹ ਮੇਰਾ ਪਤਾ ਹੈ। 0
I-a-mēr--pat- -ai. Iha mērā patā hai. I-a m-r- p-t- h-i- ------------------ Iha mērā patā hai.
Hoćemo li se sutra vidjeti? ਕ- ਅ--ਂ-ਕੱਲ੍ਹ--ਿਲਣ-ਵ--ੇ-------ਵਾ-ੀ-ਂ ---? ਕ- ਅਸ-- ਕ-ਲ-ਹ ਮ-ਲਣ ਵ-ਲ- / ਮ-ਲਣਵ-ਲ-ਆ- ਹ--? ਕ- ਅ-ੀ- ਕ-ਲ-ਹ ਮ-ਲ- ਵ-ਲ- / ਮ-ਲ-ਵ-ਲ-ਆ- ਹ-ਂ- ----------------------------------------- ਕੀ ਅਸੀਂ ਕੱਲ੍ਹ ਮਿਲਣ ਵਾਲੇ / ਮਿਲਣਵਾਲੀਆਂ ਹਾਂ? 0
K- -s-- ----ha m--a-- ----/ mi-----ālī-āṁ --ṁ? Kī asīṁ kal'ha milaṇa vālē/ milaṇavālī'āṁ hāṁ? K- a-ī- k-l-h- m-l-ṇ- v-l-/ m-l-ṇ-v-l-'-ṁ h-ṁ- ---------------------------------------------- Kī asīṁ kal'ha milaṇa vālē/ milaṇavālī'āṁ hāṁ?
Žao mi je, imam već sutra nešto dogovoreno. ਮਾ-----ਾ,-ਮ-ਂ---ਿ------ --ਝ--੍ਰ-ਗ-ਾਮ-ਬਣਾ-----। ਮ-ਫ ਕਰਨ-, ਮ-- ਪਹ-ਲ-- ਹ- ਕ-ਝ ਪ-ਰ-ਗਰ-ਮ ਬਣ-ਇਆ ਹ-। ਮ-ਫ ਕ-ਨ-, ਮ-ਂ ਪ-ਿ-ਾ- ਹ- ਕ-ਝ ਪ-ਰ-ਗ-ਾ- ਬ-ਾ-ਆ ਹ-। ---------------------------------------------- ਮਾਫ ਕਰਨਾ, ਮੈਂ ਪਹਿਲਾਂ ਹੀ ਕੁਝ ਪ੍ਰੋਗਰਾਮ ਬਣਾਇਆ ਹੈ। 0
M-ph---ar-n-, m-i---ah-lā- h- k------r-g-r--a b----i'ā--ai. Māpha karanā, maiṁ pahilāṁ hī kujha prōgarāma baṇā'i'ā hai. M-p-a k-r-n-, m-i- p-h-l-ṁ h- k-j-a p-ō-a-ā-a b-ṇ-'-'- h-i- ----------------------------------------------------------- Māpha karanā, maiṁ pahilāṁ hī kujha prōgarāma baṇā'i'ā hai.
Ćao! / Zbogom! ਨਮਸਕ-ਰ! ਨਮਸਕ-ਰ! ਨ-ਸ-ਾ-! ------- ਨਮਸਕਾਰ! 0
N-ma-a--r-! Namasakāra! N-m-s-k-r-! ----------- Namasakāra!
Doviđenja! ਨ-----! ਨਮਸਕ-ਰ! ਨ-ਸ-ਾ-! ------- ਨਮਸਕਾਰ! 0
N-ma--kāra! Namasakāra! N-m-s-k-r-! ----------- Namasakāra!
Do uskoro! ਫਿਰ----ਾ-ਗੇ! ਫ-ਰ ਮ-ਲ--ਗ-! ਫ-ਰ ਮ-ਲ-ਂ-ੇ- ------------ ਫਿਰ ਮਿਲਾਂਗੇ! 0
P--ra -i-ā-g-! Phira milāṅgē! P-i-a m-l-ṅ-ē- -------------- Phira milāṅgē!

Abeceda

Pomoću jezika možemo komunicirati. Jedni drugima govorimo što mislimo ili osjećamo. Pisanje također ima istu funkciju. Većina jezika ima pismo. Pismo se sastoji od znakova. Ti znakovi mogu biti različiti. Mnoga pisma sastoje se od slova. Ta se pisma nazivaju abecedom. Abeceda je uređeni skup grafičkih znakova. Ti znakovi su povezani posebnim pravilima prema kojima oblikuju riječi. Svaki znak ima svoj nepromjenjiv izgovor. Riječ “abeceda” potječe iz grčkog jezika. U grčkom jeziku prva dva slova nazivaju se “alpha” i “beta”. Kroz istoriju je postojalo mnogo različitih abeceda. Ljudi već više od 3.000 godina koriste slovne znakove. Nekoć su slovni znakovi bili magični simboli. Samo nekolicina je razumjela njihovo značenje. Kasnije su znakovi izgubili svoj simbolički značaj. Slova danas više nemaju nikakvo značenje. Značenje poprimaju tek u kombinaciji s drugim slovima. Slovni znakovi, kao na primjer u kineskom jeziku, funkcioniraju drugačije. Nalikuju slikama te često pokazuju ono što i znače. Prilikom pisanja šifriramo svoje misli. Znakove koristimo za učvršćivanje svog znanja. Naš mozak je naučio da dešifrira abecedu. Znakovi postaju riječi, riječi postaju ideje. Na taj način tekst može preživjeti hiljadama godina. I još ga se uvijek može razumjeti..
Da li ste to znali?
Bengalski spada u indoiranske jezike. Za oko 220 miliona ljudi to je maternji jezik. Više od 140 miliona od tog broja živi u Bangladešu. Osim toga ima oko 75 miliona govornika u Indiji. Ostale grupe govornika ovog jezika se nalaze u Maleziji, Nepalu i Saudijskog Arabiji. Time bengalski spada u jezike s najvećim brojem govornika na svijetu. Jezik ima vlastito pismo. I za brojeve ima vlastite znakove. Međutim, danas se većinom koriste arapske cifre. Članovi rečenice u bengalskom jeziku slijede tačno određena pravila. Prvo dolazi subjekt, zatim objekt pa na kraju glagol. Ne postoji gramatički rod. I imenice i pridjevi se neznatno mijenjaju. To je dobro za sve koji žele da nauče ovaj važan jezik. A to bi trebalo da radi što više ljudi!