Knjiga fraza

bs Godišnja doba i vrijeme   »   ur ‫سال کے مختلف موسم اور موسم‬

16 [šesnaest]

Godišnja doba i vrijeme

Godišnja doba i vrijeme

‫16 [سولہ]‬

solah

‫سال کے مختلف موسم اور موسم‬

[saal ke mukhtalif mausam aur mousmi sorat e haal]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski urdu Igra Više
Ovo su godišnja doba: ‫ی- س-- ک- م---- م--- ہ---‬ ‫یہ سال کے مختلف موسم ہیں:‬ 0
y-- s--- k- m-------- m----- h--- : ye- s--- k- m-------- m----- h--- : yeh saal ke mukhtalif mausam hain : y-h s-a- k- m-k-t-l-f m-u-a- h-i- : ----------------------------------:
Proljeće, ljeto, ‫م--- ب---- گ---‬ ‫موسم بہار، گرمی‬ 0
m----- b-----, g---- ma---- b------ g---i mausam bahhar, garmi m-u-a- b-h-a-, g-r-i -------------,------
jesen i zima. ‫خ--- ا-- س---‬ ‫خزاں اور سردی‬ 0
k----- a-- s---- kh---- a-- s---i khizaa aur sardi k-i-a- a-r s-r-i ----------------
Ljeto je vruće. ‫گ--- ک- م--- م-- گ--- ہ--- ہ-‬ ‫گرمی کے موسم میں گرمی ہوتی ہے‬ 0
g---- k- m----- m--- g---- h--- h-- ga--- k- m----- m--- g---- h--- h-i garmi ke mausam mein garmi hoti hai g-r-i k- m-u-a- m-i- g-r-i h-t- h-i -----------------------------------
Ljeti sija sunce. ‫گ--- ک- م--- م-- س--- چ---- ہ-‬ ‫گرمی کے موسم میں سورج چمکتا ہے‬ 0
g---- k- m----- m--- S----- c------- h-- ga--- k- m----- m--- S----- c------- h-i garmi ke mausam mein Sooraj chamakta hai g-r-i k- m-u-a- m-i- S-o-a- c-a-a-t- h-i ----------------------------------------
Ljeti rado idemo šetati. ‫گ--- ک- م--- م-- ہ- چ-- ق--- ک--- ہ--‬ ‫گرمی کے موسم میں ہم چہل قدمی کرتے ہیں‬ 0
g---- k- m----- m--- h-- c----- q---- k---- h--- ga--- k- m----- m--- h-- c----- q---- k---- h--n garmi ke mausam mein hum chehal qadmi karte hain g-r-i k- m-u-a- m-i- h-m c-e-a- q-d-i k-r-e h-i- ------------------------------------------------
Zima je hladna. ‫س--- م-- ٹ--- ہ--- ہ-‬ ‫سردی میں ٹھنڈ ہوتی ہے‬ 0
s---- m--- t---- h--- h-- sa--- m--- t---- h--- h-i sardi mein thand hoti hai s-r-i m-i- t-a-d h-t- h-i -------------------------
Zimi pada snijeg ili kiša. ‫س--- م-- ب-- گ--- ہ- ی- ب--- ہ--- ہ-‬ ‫سردی میں برف گرتی ہے یا بارش ہوتی ہے‬ 0
s---- m--- b--- g---- h-- y- b----- h--- h-- sa--- m--- b--- g---- h-- y- b----- h--- h-i sardi mein barf girty hai ya barish hoti hai s-r-i m-i- b-r- g-r-y h-i y- b-r-s- h-t- h-i --------------------------------------------
Zimi rado ostajemo kod kuće. ‫س--- م-- ہ- گ-- م-- ر--- پ--- ک--- ہ--‬ ‫سردی میں ہم گھر میں رہنا پسند کرتے ہیں‬ 0
s---- m--- h-- g--- m--- r---- p----- k---- h--- sa--- m--- h-- g--- m--- r---- p----- k---- h--n sardi mein hum ghar mein rehna pasand karte hain s-r-i m-i- h-m g-a- m-i- r-h-a p-s-n- k-r-e h-i- ------------------------------------------------
Hladno je. ‫ٹ--- ہ-‬ ‫ٹھنڈ ہے‬ 0
t---- h- r--- h-- th--- h- r--- h-i thand ho rahi hai t-a-d h- r-h- h-i -----------------
Pada kiša. ‫ب--- ہ- ر-- ہ-‬ ‫بارش ہو رہی ہے‬ 0
b----- h- r--- h-- ba---- h- r--- h-i barish ho rahi hai b-r-s- h- r-h- h-i ------------------
Vjetrovito je. ‫ہ-- چ- ر-- ہ-‬ ‫ہوا چل رہی ہے‬ 0
h--- c--- r--- h-- ho-- c--- r--- h-i howa chal rahi hai h-w- c-a- r-h- h-i ------------------
Toplo je. ‫گ--- ہ-‬ ‫گرمی ہے‬ 0
g---- h-- ga--- h-i garmi hai g-r-i h-i ---------
Sunčano je. ‫س--- ن--- ہ-- ہ-‬ ‫سورج نکلا ہوا ہے‬ 0
S----- n---- h--- h-- So---- n---- h--- h-i Sooraj nikla howa hai S-o-a- n-k-a h-w- h-i ---------------------
Vedro je. ‫م--- خ------ / خ------ ہ-‬ ‫موسم خوشگوار / خوبصورت ہے‬ 0
m----- k-------- h-- ma---- k-------- h-i mausam khobsorat hai m-u-a- k-o-s-r-t h-i --------------------
Kakvo je vrijeme danas? ‫آ- م--- ک--- ہ--‬ ‫آج موسم کیسا ہے؟‬ 0
a-- m----- k---- h--? aa- m----- k---- h--? aaj mausam kaisa hai? a-j m-u-a- k-i-a h-i? --------------------?
Danas je hladno. ‫آ- م--- س-- ہ-‬ ‫آج موسم سرد ہے‬ 0
a-- m----- s--- h-- aa- m----- s--- h-i aaj mausam sard hai a-j m-u-a- s-r- h-i -------------------
Danas je toplo. ‫آ- م--- گ-- ہ-‬ ‫آج موسم گرم ہے‬ 0
a-- m----- g---- h-- aa- m----- g---- h-i aaj mausam garam hai a-j m-u-a- g-r-m h-i --------------------

Učenje i osjećaji

Radujemo se kad možemo komunicirati na stranom jeziku. Ponosni smo na sebe i svoj napredak u učenju. U suprotnom, ljuti smo i razočarani ako nismo uspješni. S učenjem su dakle povezani različiti osjećaji. Nova istraživanja su došla do daljnjih zanimljivih rezultata. Ona pokazuju da osjećaji igraju ulogu već prilikom učenja. Zato jer osjećaji utječu na uspješnost našeg učenja. Učenje našem mozgu uvijek predstavlja “problem”. A on taj problem želi riješiti. Hoće li biti uspješan pritom zavisi od naših osjećanja. Ako vjerujemo da ćemo moći riješiti problem, tada smo samouvjereni. Ta emocionalna stabilnost nam pomaže kod učenja. Pozitivno razmišljanje potiče naše intelektualne sposobnosti. S druge strane, učenje pod stresom funckionira puno gore. Sumnjičavost i briga ne donose dobre rezultate. Naročito loše učimo ako se bojimo. U tom slučaju naš mozak ne može dobro spremiti nove sadržaje. Stoga je bitno da smo kod učenja uvijek motivirani. Osjećaji, dakle, utječu na učenje. No učenje takođe utječe na naše osjećaje. Strukture mozga zadužene za obradu činjenica takođe obrađuju osjećaje. Stoga nas učenje može radovati, a onaj ko se raduje bolje i uči. Naravno da učenje nije uvijek zabavno; može biti i mukotrpno. Stoga sebi uvijek moramo postavljati male ciljeve. Na taj način nećemo preopteretiti mozak. I garantiramo da ćemo ispuniti svoja očekivanja. Naš uspjeh je tada nagrada koja nas uvijek iznova motivira. Dakle: Učite i smijte se pritom!
Da li ste to znali?
Grčki spada u indoevropske jezike. Međutim, ni s jednim drugim jezikom na svijetu nije zaista u bliskom srodstvu. Ne smije se miješati moderni grčki sa starogrčkim. Taj antički grčki jezik se i danas podučava u mnogim školama i na mnogim univerzitetima. Prije je to bio jezik filozofije i nauke. I onaj ko je putovao antičkim svijetom, koristio je grčki kao lingua franca. Novogrčki je, s druge strane, danas maternji jezik oko 13 miliona ljudi. Razvio se iz starogrčkog. Kad je tačno nastao savremeni grčki, teško je reći. Ali je sigurno da je jednostavnije strukture nego starogrčki. Ipak su se u novogrčkom zadržali brojni arhaični oblici. To je takođe veoma ujednačen jezik u kojem nema jako izraženih dijalekata. Piše se grčkom abecedom koja je stara skoro 2500 godina. Interesantno je da grčki spada u jezike koji ima najveći leksički fond. Ko rado uči riječi, treba da počne od grčkog...