Knjiga fraza

bs Učiti strane jezike   »   ar ‫تعلم اللغات الأجنبية‬

23 [dvadeset i tri]

Učiti strane jezike

Učiti strane jezike

‫23 [ثلاثة وعشرون]‬

23 [thlathat waeashrun]

‫تعلم اللغات الأجنبية‬

[tealam allughat al'ajnabiat]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski arapski Igra Više
Gdje ste naučili španski? ‫-ين ت--م- -ل--با-ي--‬ ‫--- ت---- ا---------- ‫-ي- ت-ل-ت ا-أ-ب-ن-ة-‬ ---------------------- ‫أين تعلمت الأسبانية؟‬ 0
a-n t---la-t----a-bani--? a-- t------- a----------- a-n t-e-l-m- a-'-s-a-i-t- ------------------------- ayn taealamt al'asbaniat?
Znate li i portugalski? ‫-- -ت--------تغا-ية---ضاً؟‬ ‫-- ت---- ا--------- أ------ ‫-ل ت-ك-م ا-ب-ت-ا-ي- أ-ض-ً-‬ ---------------------------- ‫هل تتكلم البرتغالية أيضاً؟‬ 0
h---------a--a---rt----l--t-ay-a--? h- t-------- a------------- a------ h- t-t-k-l-m a-b-r-u-h-l-a- a-d-a-? ----------------------------------- hl tatakalam alburtughaliat aydaan?
Da, a također znam i nešto italijanski. ‫ن--- و----م -ل-يطا--ة--ليل-ً-‬ ‫---- و----- ا-------- ق------- ‫-ع-، و-ت-ل- ا-إ-ط-ل-ة ق-ي-ا-.- ------------------------------- ‫نعم، وأتكلم الإيطالية قليلاً.‬ 0
n-im- w----ak-la- --'-ita--a----y-aan. n---- w---------- a---------- q------- n-i-, w-'-t-k-l-m a-'-i-a-i-t q-y-a-n- -------------------------------------- neim, wa'atakalam al'iitaliat qlylaan.
Mislim da govorite vrlo dobro. ‫أرى أنك-تت--ث---كل -يد ل--اية.‬ ‫--- أ-- ت---- ب--- ج-- ل------- ‫-ر- أ-ك ت-ح-ث ب-ك- ج-د ل-غ-ي-.- -------------------------------- ‫أرى أنك تتحدث بشكل جيد للغاية.‬ 0
a-a- ----k-tat-h-d-----i-h-kl j--i--l--ghay--a. a--- '---- t--------- b------ j---- l---------- a-a- '-n-k t-t-h-d-t- b-s-a-l j-y-d l-l-h-y-t-. ----------------------------------------------- araa 'anak tatahadath bishakl jayid lilghayata.
Ti jezici su prilično slični. ‫-ل--ا- -تشا----إ-ى-حد-م-.‬ ‫------ م------ إ-- ح- م--- ‫-ل-غ-ت م-ش-ب-ة إ-ى ح- م-.- --------------------------- ‫اللغات متشابهة إلى حد ما.‬ 0
all-g-a- m-s---h--'i-l---h---- --. a------- m------- '----- h---- m-- a-l-g-a- m-s-a-h- '-i-a- h-d-n m-. ---------------------------------- allughat mtshabht 'iilaa hadin ma.
Mogu ih dobro razumjeti. ‫أس-ط-ع -ن-أفهمه---يدً--‬ ‫------ أ- أ----- ج------ ‫-س-ط-ع أ- أ-ه-ه- ج-د-ا-‬ ------------------------- ‫أستطيع أن أفهمها جيدًا.‬ 0
as--ti--'a- 'a-ha---a -y--na. a------ '-- '-------- j------ a-t-t-e '-n '-f-a-a-a j-d-n-. ----------------------------- astatie 'an 'afhamaha jydana.
Ali govoriti i pisati je teško. ‫-----لت--م و-لكت-ب- ف-----ص---ة.‬ ‫--- ا----- و------- ف---- ص------ ‫-ك- ا-ت-ل- و-ل-ت-ب- ف-ه-ا ص-و-ة-‬ ---------------------------------- ‫لكن التكلم والكتابة فيهما صعوبة.‬ 0
l---------kalu---a-kitabat -i-i-a-sa--b--a. l---- a-------- w--------- f----- s-------- l-u-a a-t-k-l-m w-l-i-a-a- f-h-m- s-e-b-t-. ------------------------------------------- lkuna altakalum walkitabat fihima saeubata.
Još pravim mnogo grešaka. ‫-ا--ز-----ت-ب-ا-ك-ي- من ا------.‬ ‫-- أ--- أ---- ا----- م- ا-------- ‫-ا أ-ا- أ-ت-ب ا-ك-ي- م- ا-أ-ط-ء-‬ ---------------------------------- ‫لا أزال أرتكب الكثير من الأخطاء.‬ 0
la- 'az-l-'a-tak-b -lkt-yr min------h-a'. l-- '---- '------- a------ m-- a--------- l-a '-z-l '-r-a-a- a-k-h-r m-n a-'-k-t-'- ----------------------------------------- laa 'azal 'artakab alkthyr min al'akhta'.
Ispravite me molim uvijek. ‫---- -ن -ص-ح--------ل--ر-.‬ ‫---- أ- ت--- ل- ف- ك- م---- ‫-ر-و أ- ت-ح- ل- ف- ك- م-ة-‬ ---------------------------- ‫أرجو أن تصحح لي في كل مرة.‬ 0
a-ju--an -u-hi---- f---li-ma-ata-. a--- '-- t----- l- f- k-- m------- a-j- '-n t-s-i- l- f- k-i m-r-t-n- ---------------------------------- arju 'an tushih li fi kli maratan.
Vaš izgovor je sasvim dobar. ‫-ط-ك--ليم----ا---‬ ‫---- س--- ل------- ‫-ط-ك س-ي- ل-غ-ي-.- ------------------- ‫نطقك سليم للغاية.‬ 0
ntuqak s-l-m li----yata. n----- s---- l---------- n-u-a- s-l-m l-l-h-y-t-. ------------------------ ntuqak salim lilghayata.
Imate mali akcenat. ‫-ك--لد-- لكن--بس---.‬ ‫--- ل--- ل--- ب------ ‫-ك- ل-ي- ل-ن- ب-ي-ة-‬ ---------------------- ‫لكن لديك لكنة بسيطة.‬ 0
l-una -----k---kina---a---a-a-. l---- l----- l------ b--------- l-u-a l-d-y- l-k-n-t b-s-t-t-n- ------------------------------- lkuna ladayk lakinat basitatan.
Prepoznaje se odakle dolazite. ‫يس--يع-ا---- -ن--عر- م----ن--ن-.‬ ‫------ ا---- أ- ي--- م- أ-- أ---- ‫-س-ط-ع ا-م-ء أ- ي-ر- م- أ-ن أ-ت-‬ ---------------------------------- ‫يستطيع المرء أن يعرف من أين أنت.‬ 0
ystat-e-a---r- '----a-r-------'-y------a. y------ a----- '-- y----- m-- '--- '----- y-t-t-e a-m-r- '-n y-e-i- m-n '-y- '-n-a- ----------------------------------------- ystatie almar' 'an yaerif min 'ayn 'anta.
Koji je Vaš maternji jezik? ‫م---- ل-تك---أم-‬ ‫-- ه- ل--- ا----- ‫-ا ه- ل-ت- ا-أ-؟- ------------------ ‫ما هي لغتك الأم؟‬ 0
ma -------ata- al-a-? m- h- l------- a----- m- h- l-g-a-a- a-'-m- --------------------- ma hi laghatak al'am?
Idete li na kurs jezika? ‫-ل---ت-م-ت-ك ف---و---ل-وية؟‬ ‫-- أ-- م---- ف- د--- ل------ ‫-ل أ-ت م-ت-ك ف- د-ر- ل-و-ة-‬ ----------------------------- ‫هل أنت مشترك في دورة لغوية؟‬ 0
hl----- ----tarak fi -a---t--ag-wi-a? h- '--- m-------- f- d----- l-------- h- '-n- m-s-t-r-k f- d-w-a- l-g-w-t-? ------------------------------------- hl 'ant mushtarak fi dawrat laghwita?
Koji udžbenik koristite? ‫----نها- ت-ت-دم-‬ ‫-- م---- ت------- ‫-ي م-ه-ج ت-ت-د-؟- ------------------ ‫أي منهاج تستخدم؟‬ 0
ay--i-h---t-s-a----m? a- m----- t---------- a- m-n-a- t-s-a-h-a-? --------------------- ay minhaj tastakhdam?
U ovom momentu ne znam kako se zove. ‫-ي-ا------ل---ت--- اس---‬ ‫-- ا----- ل- أ---- ا----- ‫-ي ا-و-ق- ل- أ-ذ-ر ا-م-.- -------------------------- ‫في الواقع لا أتذكر اسمه.‬ 0
f--a---qi- l--'-tad----- a---h-. f- a------ l- '--------- a------ f- a-w-q-e l- '-t-d-a-a- a-m-h-. -------------------------------- fi alwaqie la 'atadhakar asmuha.
Ne mogu se sjetiti naslova. ‫الع-و-ن -- ي--ر-ب-ال- ا--ن-‬ ‫------- ل- ي--- ب---- ا----- ‫-ل-ن-ا- ل- ي-ط- ب-ا-ي ا-آ-.- ----------------------------- ‫العنوان لا يخطر ببالي الآن.‬ 0
ale--w-- l---ukht---b-bali al-n-. a------- l- y------ b----- a----- a-e-n-a- l- y-k-t-r b-b-l- a-a-a- --------------------------------- aleunwan la yukhtir bibali alana.
Zaboravio / Zaboravila sam to. ‫ل-- -س-ب-ه-‬ ‫--- ن------- ‫-ق- ن-ي-ت-.- ------------- ‫لقد نسيبته.‬ 0
l--d-------t-. l--- n-------- l-a- n-s-i-t-. -------------- lqad nusiibth.

Germanski jezici

Germanski jezici spadaju u indoevropsku grupu jezika. Ovu jezičku grupu karakteriziraju fonološka obilježja. Razlike u glasovnom sistemu ih čine drukčijim od drugih jezika. Postoji oko 15 germanskih jezika. Oni su maternji jezici 500 miliona ljudi na svijetu. Teško je odrediti tačan broj pojedinih jezika. Često je nejasno da li se radi o jezicima ili o dijalektima. Engleski je najznačajniji germanski jezik. U svijetu postoji gotovo 350 miliona izvornih govornika engleskog jezika. Nakon toga dolaze njemački i holandski. Germanski jezici su podijeljeni u različite grupe. Postoje sjevernogermanski, zapadnogermanski i istočnogermanski jezici. Sjevernogermanski jezici su skandinavski jezici. Engleski, njemački i holandski su zapadnogermanski jezici. Istočnogermanski jezici su svi izumrli. Tu je, na primjer, spadao gotski jezik. Germanski jezici su se svijetom proširili kolonizacijom. Tako se holandski razumije i na Karibima i Južnoj Africi. Svi germanski jezici baziraju se na zajedničkom korijenu. Nije sigurno da li je postojao jedinstveni protojezik. Osim toga, postoji jako malo starih germanskih spisa. Za razliku od romanskih jezika, postoji jako malo izvora. Stoga je istraživanje germanskih jezika teže. I o kulturi Germana se zna relativno malo. Germanski narodi nisu bili ujedinjeni. Stoga nije postojao zajednički identitet. Pa nauka mora pribjeći stranim izvorima. Bez Grka i Rimljana znali bismo malo o Germanima!
Da li ste to znali?
Katalonski spada u porodicu romanskih jezika. U bliskom je srodstvu sa španskim, francuskim i italijanskim. Govori se u Andori, u španskoj regiji Kataloniji i na Balearskim ostrvima. Katalonski se govori i u dijelovima Aragona i Valencije. Ukupno oko 12 miliona ljudi govori ili razumije katalonski. Jezik je nastao između 8. i 10. vijeka u području Pirineja. Teritorijalnim osvajanjima se zatim proširio na jug i istok. Važno je znati da katalonski nije dijalekt španskog. Razvio se iz vulgarnog latinskog i važi za poseban jezik. Španci ili Latinoamerikanci ga znači ne razumiju automatski. Mnoge strukture katalonskog su slične onima u drugim romanskim jezicima. Međutim, ima i nekoliko posebnosti koje se na pojavljuju u drugim jezicima. Govornici katalonskog su veoma ponosni na svoj jezik. I politika se već nekoliko desetljeća aktivno zauzima za katalonski. Učite katalonski, ovaj jezik ima budućnost!