Knjiga fraza

bs Učiti strane jezike   »   sr Учити стране језике

23 [dvadeset i tri]

Učiti strane jezike

Učiti strane jezike

23 [двадесет и три]

23 [dvadeset i tri]

Учити стране језике

[Učiti strane jezike]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski srpski Igra Više
Gdje ste naučili španski? Гд- с-- н------ ш------? Где сте научили шпански? 0
G-- s-- n------ š------? Gd- s-- n------ š------? Gde ste naučili španski? G-e s-e n-u-i-i š-a-s-i? -----------------------?
Znate li i portugalski? Зн--- л- и п----------? Знате ли и португалски? 0
Z---- l- i p----------? Zn--- l- i p----------? Znate li i portugalski? Z-a-e l- i p-r-u-a-s-i? ----------------------?
Da, a također znam i nešto italijanski. Да- а т----- з--- и н---- и----------. Да, а такође знам и нешто италијански. 0
D-, a t----- z--- i n---- i----------. Da- a t----- z--- i n---- i----------. Da, a takođe znam i nešto italijanski. D-, a t-k-đ- z-a- i n-š-o i-a-i-a-s-i. --,----------------------------------.
Mislim da govorite vrlo dobro. Ми---- д- г------- в---- д----. Мислим да говорите веома добро. 0
M----- d- g------- v---- d----. Mi---- d- g------- v---- d----. Mislim da govorite veoma dobro. M-s-i- d- g-v-r-t- v-o-a d-b-o. ------------------------------.
Ti jezici su prilično slični. Ти ј----- с- п------- с-----. Ти језици су прилично слични. 0
T- j----- s- p------- s-----. Ti j----- s- p------- s-----. Ti jezici su prilično slični. T- j-z-c- s- p-i-i-n- s-i-n-. ----------------------------.
Mogu ih dobro razumjeti. Мо-- и- д---- д- р------. Могу их добро да разумем. 0
M--- i- d---- d- r------. Mo-- i- d---- d- r------. Mogu ih dobro da razumem. M-g- i- d-b-o d- r-z-m-m. ------------------------.
Ali govoriti i pisati je teško. Ал- г------- и п----- ј- т----. Али говорити и писати је тешко. 0
A-- g------- i p----- j- t----. Al- g------- i p----- j- t----. Ali govoriti i pisati je teško. A-i g-v-r-t- i p-s-t- j- t-š-o. ------------------------------.
Još pravim mnogo grešaka. Јо- п----- м---- г------. Још правим много грешака. 0
J-- p----- m---- g------. Jo- p----- m---- g------. Još pravim mnogo grešaka. J-š p-a-i- m-o-o g-e-a-a. ------------------------.
Ispravite me molim uvijek. Ис------- м- м---- у---. Исправите ме молим увек. 0
I-------- m- m---- u---. Is------- m- m---- u---. Ispravite me molim uvek. I-p-a-i-e m- m-l-m u-e-. -----------------------.
Vaš izgovor je sasvim dobar. Ва- и------ ј- с----- д----. Ваш изговор је сасвим добар. 0
V-- i------ j- s----- d----. Va- i------ j- s----- d----. Vaš izgovor je sasvim dobar. V-š i-g-v-r j- s-s-i- d-b-r. ---------------------------.
Imate mali akcenat. Им--- м--- а------. Имате мали акценат. 0
I---- m--- a------. Im--- m--- a------. Imate mali akcenat. I-a-e m-l- a-c-n-t. ------------------.
Prepoznaje se odakle dolazite. Пр-------- с- о----- д-------. Препознаје се одакле долазите. 0
P--------- s- o----- d-------. Pr-------- s- o----- d-------. Prepoznaje se odakle dolazite. P-e-o-n-j- s- o-a-l- d-l-z-t-. -----------------------------.
Koji je Vaš maternji jezik? Ко-- ј- В-- м------ ј----? Који је Ваш матерњи језик? 0
K--- j- V-- m------- j----? Ko-- j- V-- m------- j----? Koji je Vaš maternji jezik? K-j- j- V-š m-t-r-j- j-z-k? --------------------------?
Idete li na kurs jezika? Ид--- л- н- к--- ј-----? Идете ли на курс језика? 0
I---- l- n- k--- j-----? Id--- l- n- k--- j-----? Idete li na kurs jezika? I-e-e l- n- k-r- j-z-k-? -----------------------?
Koji udžbenik koristite? Ко-- у------ к--------? Који уџбеник користите? 0
K--- u------- k--------? Ko-- u------- k--------? Koji udžbenik koristite? K-j- u-ž-e-i- k-r-s-i-e? -----------------------?
U ovom momentu ne znam kako se zove. У о--- м------ н- з--- к--- с- з---. У овом моменту не знам како се зове. 0
U o--- m------ n- z--- k--- s- z---. U o--- m------ n- z--- k--- s- z---. U ovom momentu ne znam kako se zove. U o-o- m-m-n-u n- z-a- k-k- s- z-v-. -----------------------------------.
Ne mogu se sjetiti naslova. Не м--- с- с----- н------. Не могу се сетити наслова. 0
N- m--- s- s----- n------. Ne m--- s- s----- n------. Ne mogu se setiti naslova. N- m-g- s- s-t-t- n-s-o-a. -------------------------.
Zaboravio / Zaboravila sam to. За------- / З--------- с-- т-. Заборавио / Заборавила сам то. 0
Z-------- / Z--------- s-- t-. Za------- / Z--------- s-- t-. Zaboravio / Zaboravila sam to. Z-b-r-v-o / Z-b-r-v-l- s-m t-. ----------/------------------.

Germanski jezici

Germanski jezici spadaju u indoevropsku grupu jezika. Ovu jezičku grupu karakteriziraju fonološka obilježja. Razlike u glasovnom sistemu ih čine drukčijim od drugih jezika. Postoji oko 15 germanskih jezika. Oni su maternji jezici 500 miliona ljudi na svijetu. Teško je odrediti tačan broj pojedinih jezika. Često je nejasno da li se radi o jezicima ili o dijalektima. Engleski je najznačajniji germanski jezik. U svijetu postoji gotovo 350 miliona izvornih govornika engleskog jezika. Nakon toga dolaze njemački i holandski. Germanski jezici su podijeljeni u različite grupe. Postoje sjevernogermanski, zapadnogermanski i istočnogermanski jezici. Sjevernogermanski jezici su skandinavski jezici. Engleski, njemački i holandski su zapadnogermanski jezici. Istočnogermanski jezici su svi izumrli. Tu je, na primjer, spadao gotski jezik. Germanski jezici su se svijetom proširili kolonizacijom. Tako se holandski razumije i na Karibima i Južnoj Africi. Svi germanski jezici baziraju se na zajedničkom korijenu. Nije sigurno da li je postojao jedinstveni protojezik. Osim toga, postoji jako malo starih germanskih spisa. Za razliku od romanskih jezika, postoji jako malo izvora. Stoga je istraživanje germanskih jezika teže. I o kulturi Germana se zna relativno malo. Germanski narodi nisu bili ujedinjeni. Stoga nije postojao zajednički identitet. Pa nauka mora pribjeći stranim izvorima. Bez Grka i Rimljana znali bismo malo o Germanima!
Da li ste to znali?
Katalonski spada u porodicu romanskih jezika. U bliskom je srodstvu sa španskim, francuskim i italijanskim. Govori se u Andori, u španskoj regiji Kataloniji i na Balearskim ostrvima. Katalonski se govori i u dijelovima Aragona i Valencije. Ukupno oko 12 miliona ljudi govori ili razumije katalonski. Jezik je nastao između 8. i 10. vijeka u području Pirineja. Teritorijalnim osvajanjima se zatim proširio na jug i istok. Važno je znati da katalonski nije dijalekt španskog. Razvio se iz vulgarnog latinskog i važi za poseban jezik. Španci ili Latinoamerikanci ga znači ne razumiju automatski. Mnoge strukture katalonskog su slične onima u drugim romanskim jezicima. Međutim, ima i nekoliko posebnosti koje se na pojavljuju u drugim jezicima. Govornici katalonskog su veoma ponosni na svoj jezik. I politika se već nekoliko desetljeća aktivno zauzima za katalonski. Učite katalonski, ovaj jezik ima budućnost!