Knjiga fraza

bs Učiti strane jezike   »   sk Učiť sa cudzie jazyky

23 [dvadeset i tri]

Učiti strane jezike

Učiti strane jezike

23 [dvadsaťtri]

Učiť sa cudzie jazyky

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski slovački Igra Više
Gdje ste naučili španski? K---s---sa --u-il---o --a-iel-k-? K-- s-- s- n------ p- š---------- K-e s-e s- n-u-i-i p- š-a-i-l-k-? --------------------------------- Kde ste sa naučili po španielsky? 0
Znate li i portugalski? H----í-- aj po -or---a--k-? H------- a- p- p----------- H-v-r-t- a- p- p-r-u-a-s-y- --------------------------- Hovoríte aj po portugalsky? 0
Da, a također znam i nešto italijanski. Á----a -ov------j -r-ch- -o t-li-ns--. Á--- a h------ a- t----- p- t--------- Á-o- a h-v-r-m a- t-o-h- p- t-l-a-s-y- -------------------------------------- Áno, a hovorím aj trochu po taliansky. 0
Mislim da govorite vrlo dobro. Mys--m -i, -e-hovor-t- -eľm- -ob--. M----- s-- ž- h------- v---- d----- M-s-í- s-, ž- h-v-r-t- v-ľ-i d-b-e- ----------------------------------- Myslím si, že hovoríte veľmi dobre. 0
Ti jezici su prilično slični. Ti- j--yk--sú -----s- -odob--. T-- j----- s- s- d--- p------- T-e j-z-k- s- s- d-s- p-d-b-é- ------------------------------ Tie jazyky sú si dosť podobné. 0
Mogu ih dobro razumjeti. Ro------ i- -o-r-. R------- i- d----- R-z-m-e- i- d-b-e- ------------------ Rozumiem im dobre. 0
Ali govoriti i pisati je teško. Al---o-pr--a----pís----e ť---é. A-- r-------- a p---- j- ť----- A-e r-z-r-v-ť a p-s-ť j- ť-ž-é- ------------------------------- Ale rozprávať a písať je ťažké. 0
Još pravim mnogo grešaka. Robím-eš-e-ve-- c-ý-. R---- e--- v--- c---- R-b-m e-t- v-ľ- c-ý-. --------------------- Robím ešte veľa chýb. 0
Ispravite me molim uvijek. Vžd- ma--p--v----------. V--- m- o------- p------ V-d- m- o-r-v-e- p-o-í-. ------------------------ Vždy ma opravte, prosím. 0
Vaš izgovor je sasvim dobar. Vaš-------v-osť-j--ce------o-r-. V--- v--------- j- c----- d----- V-š- v-s-o-n-s- j- c-l-o- d-b-á- -------------------------------- Vaša výslovnosť je celkom dobrá. 0
Imate mali akcenat. Mát----ab- prízvu-. M--- s---- p------- M-t- s-a-ý p-í-v-k- ------------------- Máte slabý prízvuk. 0
Prepoznaje se odakle dolazite. Člov-k ľahk------í- -dki-ľ--t-. Č----- ľ---- z----- o----- s--- Č-o-e- ľ-h-o z-s-í- o-k-a- s-e- ------------------------------- Človek ľahko zistí, odkiaľ ste. 0
Koji je Vaš maternji jezik? A----- --- --t--i-ský -a---? A-- j- v-- m--------- j----- A-ý j- v-š m-t-r-n-k- j-z-k- ---------------------------- Aký je váš materinský jazyk? 0
Idete li na kurs jezika? C---íte-n---e--ký ja---ový k-rz? C------ n- n----- j------- k---- C-o-í-e n- n-j-k- j-z-k-v- k-r-? -------------------------------- Chodíte na nejaký jazykový kurz? 0
Koji udžbenik koristite? A-ú-u-eb-i---pou-í-a-e? A-- u------- p--------- A-ú u-e-n-c- p-u-í-a-e- ----------------------- Akú učebnicu používate? 0
U ovom momentu ne znam kako se zove. Mom--tá-ne ----e-, a-o -- -o vo-á. M--------- n------ a-- s- t- v---- M-m-n-á-n- n-v-e-, a-o s- t- v-l-. ---------------------------------- Momentálne neviem, ako sa to volá. 0
Ne mogu se sjetiti naslova. Ne----- s--s-om-nú---a n-z-v. N------ s- s------- n- n----- N-m-ž-m s- s-o-e-ú- n- n-z-v- ----------------------------- Nemôžem si spomenúť na názov. 0
Zaboravio / Zaboravila sam to. Z-b-dol s-m---. Z------ s-- t-- Z-b-d-l s-m t-. --------------- Zabudol som to. 0

Germanski jezici

Germanski jezici spadaju u indoevropsku grupu jezika. Ovu jezičku grupu karakteriziraju fonološka obilježja. Razlike u glasovnom sistemu ih čine drukčijim od drugih jezika. Postoji oko 15 germanskih jezika. Oni su maternji jezici 500 miliona ljudi na svijetu. Teško je odrediti tačan broj pojedinih jezika. Često je nejasno da li se radi o jezicima ili o dijalektima. Engleski je najznačajniji germanski jezik. U svijetu postoji gotovo 350 miliona izvornih govornika engleskog jezika. Nakon toga dolaze njemački i holandski. Germanski jezici su podijeljeni u različite grupe. Postoje sjevernogermanski, zapadnogermanski i istočnogermanski jezici. Sjevernogermanski jezici su skandinavski jezici. Engleski, njemački i holandski su zapadnogermanski jezici. Istočnogermanski jezici su svi izumrli. Tu je, na primjer, spadao gotski jezik. Germanski jezici su se svijetom proširili kolonizacijom. Tako se holandski razumije i na Karibima i Južnoj Africi. Svi germanski jezici baziraju se na zajedničkom korijenu. Nije sigurno da li je postojao jedinstveni protojezik. Osim toga, postoji jako malo starih germanskih spisa. Za razliku od romanskih jezika, postoji jako malo izvora. Stoga je istraživanje germanskih jezika teže. I o kulturi Germana se zna relativno malo. Germanski narodi nisu bili ujedinjeni. Stoga nije postojao zajednički identitet. Pa nauka mora pribjeći stranim izvorima. Bez Grka i Rimljana znali bismo malo o Germanima!
Da li ste to znali?
Katalonski spada u porodicu romanskih jezika. U bliskom je srodstvu sa španskim, francuskim i italijanskim. Govori se u Andori, u španskoj regiji Kataloniji i na Balearskim ostrvima. Katalonski se govori i u dijelovima Aragona i Valencije. Ukupno oko 12 miliona ljudi govori ili razumije katalonski. Jezik je nastao između 8. i 10. vijeka u području Pirineja. Teritorijalnim osvajanjima se zatim proširio na jug i istok. Važno je znati da katalonski nije dijalekt španskog. Razvio se iz vulgarnog latinskog i važi za poseban jezik. Španci ili Latinoamerikanci ga znači ne razumiju automatski. Mnoge strukture katalonskog su slične onima u drugim romanskim jezicima. Međutim, ima i nekoliko posebnosti koje se na pojavljuju u drugim jezicima. Govornici katalonskog su veoma ponosni na svoj jezik. I politika se već nekoliko desetljeća aktivno zauzima za katalonski. Učite katalonski, ovaj jezik ima budućnost!