Knjiga fraza

bs Učiti strane jezike   »   cs Studium cizích jazyků

23 [dvadeset i tri]

Učiti strane jezike

Učiti strane jezike

23 [dvacet tři]

Studium cizích jazyků

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski češki Igra Više
Gdje ste naučili španski? Kd---s-- se nauči----nau-i----paněls-y? Kde jste se naučil / naučila španělsky? K-e j-t- s- n-u-i- / n-u-i-a š-a-ě-s-y- --------------------------------------- Kde jste se naučil / naučila španělsky? 0
Znate li i portugalski? M-u-ít- i p-rt-g-ls-y? Mluvíte i portugalsky? M-u-í-e i p-r-u-a-s-y- ---------------------- Mluvíte i portugalsky? 0
Da, a također znam i nešto italijanski. A-o-a um-m-i---ochu----lsk-. Ano a umím i trochu italsky. A-o a u-í- i t-o-h- i-a-s-y- ---------------------------- Ano a umím i trochu italsky. 0
Mislim da govorite vrlo dobro. My---m,--e ml------v-lmi --b-e. Myslím, že mluvíte velmi dobře. M-s-í-, ž- m-u-í-e v-l-i d-b-e- ------------------------------- Myslím, že mluvíte velmi dobře. 0
Ti jezici su prilično slični. Jso-----d-cela p--o-n- -az-ky. Jsou to docela podobné jazyky. J-o- t- d-c-l- p-d-b-é j-z-k-. ------------------------------ Jsou to docela podobné jazyky. 0
Mogu ih dobro razumjeti. Moh---im----ře ro-----. Mohu jim dobře rozumět. M-h- j-m d-b-e r-z-m-t- ----------------------- Mohu jim dobře rozumět. 0
Ali govoriti i pisati je teško. A-------i--a----t -e----ké. Ale mluvit a psát je těžké. A-e m-u-i- a p-á- j- t-ž-é- --------------------------- Ale mluvit a psát je těžké. 0
Još pravim mnogo grešaka. P-ř-- -e--ě-d-l-- ----ě -hyb. Pořád ještě dělám hodně chyb. P-ř-d j-š-ě d-l-m h-d-ě c-y-. ----------------------------- Pořád ještě dělám hodně chyb. 0
Ispravite me molim uvijek. Pr-sí--o---v-j-- --ě s--le. Prosím opravujte mně stále. P-o-í- o-r-v-j-e m-ě s-á-e- --------------------------- Prosím opravujte mně stále. 0
Vaš izgovor je sasvim dobar. V-še---sl--n-st-je--ocela-d--rá. Vaše výslovnost je docela dobrá. V-š- v-s-o-n-s- j- d-c-l- d-b-á- -------------------------------- Vaše výslovnost je docela dobrá. 0
Imate mali akcenat. Máte--e-ký ------k. Máte lehký přízvuk. M-t- l-h-ý p-í-v-k- ------------------- Máte lehký přízvuk. 0
Prepoznaje se odakle dolazite. Po--á s-----k-d---te. Pozná se, odkud jste. P-z-á s-, o-k-d j-t-. --------------------- Pozná se, odkud jste. 0
Koji je Vaš maternji jezik? Co--- -aše---teř-t-na? Co je Vaše mateřština? C- j- V-š- m-t-ř-t-n-? ---------------------- Co je Vaše mateřština? 0
Idete li na kurs jezika? Úča-tnít--se jaz-ko-é---k-r-u? Účastníte se jazykového kurzu? Ú-a-t-í-e s- j-z-k-v-h- k-r-u- ------------------------------ Účastníte se jazykového kurzu? 0
Koji udžbenik koristite? P---e-če-o-se -č--e? Podle čeho se učíte? P-d-e č-h- s- u-í-e- -------------------- Podle čeho se učíte? 0
U ovom momentu ne znam kako se zove. T----i------omí-ám, --- s- to-jmenuj-. Teď si nevzpomínám, jak se to jmenuje. T-ď s- n-v-p-m-n-m- j-k s- t- j-e-u-e- -------------------------------------- Teď si nevzpomínám, jak se to jmenuje. 0
Ne mogu se sjetiti naslova. N--a-ne ---v--o--n-ut -- t-n--ázev. Ne a ne si vzpomenout na ten název. N- a n- s- v-p-m-n-u- n- t-n n-z-v- ----------------------------------- Ne a ne si vzpomenout na ten název. 0
Zaboravio / Zaboravila sam to. Z-p---ěl---z--o-ně-- -se---o. Zapomněl / zapomněla jsem to. Z-p-m-ě- / z-p-m-ě-a j-e- t-. ----------------------------- Zapomněl / zapomněla jsem to. 0

Germanski jezici

Germanski jezici spadaju u indoevropsku grupu jezika. Ovu jezičku grupu karakteriziraju fonološka obilježja. Razlike u glasovnom sistemu ih čine drukčijim od drugih jezika. Postoji oko 15 germanskih jezika. Oni su maternji jezici 500 miliona ljudi na svijetu. Teško je odrediti tačan broj pojedinih jezika. Često je nejasno da li se radi o jezicima ili o dijalektima. Engleski je najznačajniji germanski jezik. U svijetu postoji gotovo 350 miliona izvornih govornika engleskog jezika. Nakon toga dolaze njemački i holandski. Germanski jezici su podijeljeni u različite grupe. Postoje sjevernogermanski, zapadnogermanski i istočnogermanski jezici. Sjevernogermanski jezici su skandinavski jezici. Engleski, njemački i holandski su zapadnogermanski jezici. Istočnogermanski jezici su svi izumrli. Tu je, na primjer, spadao gotski jezik. Germanski jezici su se svijetom proširili kolonizacijom. Tako se holandski razumije i na Karibima i Južnoj Africi. Svi germanski jezici baziraju se na zajedničkom korijenu. Nije sigurno da li je postojao jedinstveni protojezik. Osim toga, postoji jako malo starih germanskih spisa. Za razliku od romanskih jezika, postoji jako malo izvora. Stoga je istraživanje germanskih jezika teže. I o kulturi Germana se zna relativno malo. Germanski narodi nisu bili ujedinjeni. Stoga nije postojao zajednički identitet. Pa nauka mora pribjeći stranim izvorima. Bez Grka i Rimljana znali bismo malo o Germanima!
Da li ste to znali?
Katalonski spada u porodicu romanskih jezika. U bliskom je srodstvu sa španskim, francuskim i italijanskim. Govori se u Andori, u španskoj regiji Kataloniji i na Balearskim ostrvima. Katalonski se govori i u dijelovima Aragona i Valencije. Ukupno oko 12 miliona ljudi govori ili razumije katalonski. Jezik je nastao između 8. i 10. vijeka u području Pirineja. Teritorijalnim osvajanjima se zatim proširio na jug i istok. Važno je znati da katalonski nije dijalekt španskog. Razvio se iz vulgarnog latinskog i važi za poseban jezik. Španci ili Latinoamerikanci ga znači ne razumiju automatski. Mnoge strukture katalonskog su slične onima u drugim romanskim jezicima. Međutim, ima i nekoliko posebnosti koje se na pojavljuju u drugim jezicima. Govornici katalonskog su veoma ponosni na svoj jezik. I politika se već nekoliko desetljeća aktivno zauzima za katalonski. Učite katalonski, ovaj jezik ima budućnost!