Knjiga fraza

bs Učiti strane jezike   »   bg Изучаване на чужди езици

23 [dvadeset i tri]

Učiti strane jezike

Učiti strane jezike

23 [двайсет и три]

23 [dvayset i tri]

Изучаване на чужди езици

[Izuchavane na chuzhdi yezitsi]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski bugarski Igra Više
Gdje ste naučili španski? Къ-- с-- у---- и-------? Къде сте учили испански? 0
K--- s-- u----- i-------? Ky-- s-- u----- i-------? Kyde ste uchili ispanski? K-d- s-e u-h-l- i-p-n-k-? ------------------------?
Znate li i portugalski? Мо---- л- д- г------- и п----------? Можете ли да говорите и португалски? 0
M------ l- d- g------- i p----------? Mo----- l- d- g------- i p----------? Mozhete li da govorite i portugalski? M-z-e-e l- d- g-v-r-t- i p-r-u-a-s-i? ------------------------------------?
Da, a također znam i nešto italijanski. Да- г----- и м---- и---------. Да, говоря и малко италиански. 0
D-, g------ i m---- i---------. Da- g------ i m---- i---------. Da, govorya i malko italianski. D-, g-v-r-a i m-l-o i-a-i-n-k-. --,---------------------------.
Mislim da govorite vrlo dobro. Ми---- ч- г------- м---- д----. Мисля, че говорите много добре. 0
M-----, c-- g------- m---- d----. Mi----- c-- g------- m---- d----. Mislya, che govorite mnogo dobre. M-s-y-, c-e g-v-r-t- m-o-o d-b-e. ------,-------------------------.
Ti jezici su prilično slični. Ез----- с- д---- б-----. Езиците са доста близки. 0
E------- s- d---- b-----. Ez------ s- d---- b-----. Ezitsite sa dosta blizki. E-i-s-t- s- d-s-a b-i-k-. ------------------------.
Mogu ih dobro razumjeti. Аз м--- д- г- р------- д----. Аз мога да ги разбирам добре. 0
A- m--- d- g- r------- d----. Az m--- d- g- r------- d----. Az moga da gi razbiram dobre. A- m-g- d- g- r-z-i-a- d-b-e. ----------------------------.
Ali govoriti i pisati je teško. Но г--------- и п------- с- т-----. Но говоренето и писането са трудни. 0
N- g--------- i p------- s- t-----. No g--------- i p------- s- t-----. No govoreneto i pisaneto sa trudni. N- g-v-r-n-t- i p-s-n-t- s- t-u-n-. ----------------------------------.
Još pravim mnogo grešaka. Вс- о-- п---- м---- г-----. Все още правя много грешки. 0
V-- o----- p----- m---- g------. Vs- o----- p----- m---- g------. Vse oshche pravya mnogo greshki. V-e o-h-h- p-a-y- m-o-o g-e-h-i. -------------------------------.
Ispravite me molim uvijek. Мо--- п--------- м- в-----. Моля, поправяйте ме винаги. 0
M----, p---------- m- v-----. Mo---- p---------- m- v-----. Molya, popravyayte me vinagi. M-l-a, p-p-a-y-y-e m- v-n-g-. -----,----------------------.
Vaš izgovor je sasvim dobar. Пр------------ В- е м---- д----. Произношението Ви е много добро. 0
P-------------- V- y- m---- d----. Pr------------- V- y- m---- d----. Proiznoshenieto Vi ye mnogo dobro. P-o-z-o-h-n-e-o V- y- m-o-o d-b-o. ---------------------------------.
Imate mali akcenat. Им--- с--- а-----. Имате слаб акцент. 0
I---- s--- a------. Im--- s--- a------. Imate slab aktsent. I-a-e s-a- a-t-e-t. ------------------.
Prepoznaje se odakle dolazite. Ра----- с- о----- с--. Разбира се откъде сте. 0
R------ s- o----- s--. Ra----- s- o----- s--. Razbira se otkyde ste. R-z-i-a s- o-k-d- s-e. ---------------------.
Koji je Vaš maternji jezik? Ка--- е м-------- В- е---? Какъв е майчиният Ви език? 0
K---- y- m---------- V- y----? Ka--- y- m---------- V- y----? Kakyv ye maychiniyat Vi yezik? K-k-v y- m-y-h-n-y-t V- y-z-k? -----------------------------?
Idete li na kurs jezika? По-------- л- е----- к---? Посещавате ли езиков курс? 0
P------------ l- y------ k---? Po----------- l- y------ k---? Poseshchavate li yezikov kurs? P-s-s-c-a-a-e l- y-z-k-v k-r-? -----------------------------?
Koji udžbenik koristite? Ко- у------ и---------? Кой учебник използвате? 0
K-- u------- i---------? Ko- u------- i---------? Koy uchebnik izpolzvate? K-y u-h-b-i- i-p-l-v-t-? -----------------------?
U ovom momentu ne znam kako se zove. В м------ н- з--- к-- с- к----. В момента не зная как се казва. 0
V m------ n- z---- k-- s- k----. V m------ n- z---- k-- s- k----. V momenta ne znaya kak se kazva. V m-m-n-a n- z-a-a k-k s- k-z-a. -------------------------------.
Ne mogu se sjetiti naslova. Не с- с---- з- з---------. Не се сещам за заглавието. 0
N- s- s------- z- z---------. Ne s- s------- z- z---------. Ne se seshcham za zaglavieto. N- s- s-s-c-a- z- z-g-a-i-t-. ----------------------------.
Zaboravio / Zaboravila sam to. За------ г-. Забравих го. 0
Z-------- g-. Za------- g-. Zabravikh go. Z-b-a-i-h g-. ------------.

Germanski jezici

Germanski jezici spadaju u indoevropsku grupu jezika. Ovu jezičku grupu karakteriziraju fonološka obilježja. Razlike u glasovnom sistemu ih čine drukčijim od drugih jezika. Postoji oko 15 germanskih jezika. Oni su maternji jezici 500 miliona ljudi na svijetu. Teško je odrediti tačan broj pojedinih jezika. Često je nejasno da li se radi o jezicima ili o dijalektima. Engleski je najznačajniji germanski jezik. U svijetu postoji gotovo 350 miliona izvornih govornika engleskog jezika. Nakon toga dolaze njemački i holandski. Germanski jezici su podijeljeni u različite grupe. Postoje sjevernogermanski, zapadnogermanski i istočnogermanski jezici. Sjevernogermanski jezici su skandinavski jezici. Engleski, njemački i holandski su zapadnogermanski jezici. Istočnogermanski jezici su svi izumrli. Tu je, na primjer, spadao gotski jezik. Germanski jezici su se svijetom proširili kolonizacijom. Tako se holandski razumije i na Karibima i Južnoj Africi. Svi germanski jezici baziraju se na zajedničkom korijenu. Nije sigurno da li je postojao jedinstveni protojezik. Osim toga, postoji jako malo starih germanskih spisa. Za razliku od romanskih jezika, postoji jako malo izvora. Stoga je istraživanje germanskih jezika teže. I o kulturi Germana se zna relativno malo. Germanski narodi nisu bili ujedinjeni. Stoga nije postojao zajednički identitet. Pa nauka mora pribjeći stranim izvorima. Bez Grka i Rimljana znali bismo malo o Germanima!
Da li ste to znali?
Katalonski spada u porodicu romanskih jezika. U bliskom je srodstvu sa španskim, francuskim i italijanskim. Govori se u Andori, u španskoj regiji Kataloniji i na Balearskim ostrvima. Katalonski se govori i u dijelovima Aragona i Valencije. Ukupno oko 12 miliona ljudi govori ili razumije katalonski. Jezik je nastao između 8. i 10. vijeka u području Pirineja. Teritorijalnim osvajanjima se zatim proširio na jug i istok. Važno je znati da katalonski nije dijalekt španskog. Razvio se iz vulgarnog latinskog i važi za poseban jezik. Španci ili Latinoamerikanci ga znači ne razumiju automatski. Mnoge strukture katalonskog su slične onima u drugim romanskim jezicima. Međutim, ima i nekoliko posebnosti koje se na pojavljuju u drugim jezicima. Govornici katalonskog su veoma ponosni na svoj jezik. I politika se već nekoliko desetljeća aktivno zauzima za katalonski. Učite katalonski, ovaj jezik ima budućnost!