Knjiga fraza

bs Boje   »   fi Värejä

14 [četrnaest]

Boje

Boje

14 [neljätoista]

Värejä

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski finski Igra Više
Snijeg je bijel. Lumi-o--v---o--en. L--- o- v--------- L-m- o- v-l-o-n-n- ------------------ Lumi on valkoinen. 0
Sunce je žuto. A----k- o--kel-ai-en. A------ o- k--------- A-r-n-o o- k-l-a-n-n- --------------------- Aurinko on keltainen. 0
Narandža je narandžasta. Appe--iin---n -r----i. A--------- o- o------- A-p-l-i-n- o- o-a-s-i- ---------------------- Appelsiini on oranssi. 0
Trešnja je crvena. K-rs--ka ----unai--n. K------- o- p-------- K-r-i-k- o- p-n-i-e-. --------------------- Kirsikka on punainen. 0
Nebo je plavo. Tai--s-o- ---i---. T----- o- s------- T-i-a- o- s-n-n-n- ------------------ Taivas on sininen. 0
Trava je zelena. Ruoho--n--i--e-ä. R---- o- v------- R-o-o o- v-h-e-ä- ----------------- Ruoho on vihreää. 0
Zemlja je smeđa. Mul---o- r-s----. M---- o- r------- M-l-a o- r-s-e-a- ----------------- Multa on ruskeaa. 0
Oblak je siv. P-l-- -n-har--a. P---- o- h------ P-l-i o- h-r-a-. ---------------- Pilvi on harmaa. 0
Gume su crne. R-nk-at ova---ust--. R------ o--- m------ R-n-a-t o-a- m-s-i-. -------------------- Renkaat ovat mustia. 0
Koje boje je snijeg? Bijele. M--kä-vär-ne- -u-i on? Va-koinen. M---- v------ l--- o-- V--------- M-n-ä v-r-n-n l-m- o-? V-l-o-n-n- --------------------------------- Minkä värinen lumi on? Valkoinen. 0
Koje boje je sunce? Žute. Mi-kä vä--nen ---in------ -e----n--. M---- v------ a------ o-- K--------- M-n-ä v-r-n-n a-r-n-o o-? K-l-a-n-n- ------------------------------------ Minkä värinen aurinko on? Keltainen. 0
Koje boje je narandža? Narandžaste. M-n-ä --ri--- a-pelsiini on- Or-n-s-. M---- v------ a--------- o-- O------- M-n-ä v-r-n-n a-p-l-i-n- o-? O-a-s-i- ------------------------------------- Minkä värinen appelsiini on? Oranssi. 0
Koje boje je trešnja? Crvene. Mi--ä v-r-n---k-rs-kk---n- P-n-i--n. M---- v------ k------- o-- P-------- M-n-ä v-r-n-n k-r-i-k- o-? P-n-i-e-. ------------------------------------ Minkä värinen kirsikka on? Punainen. 0
Koje boje je nebo? Plave. Minkä-väri-en-tai-as---?--in--en. M---- v------ t----- o-- S------- M-n-ä v-r-n-n t-i-a- o-? S-n-n-n- --------------------------------- Minkä värinen taivas on? Sininen. 0
Koje boje je trava? Zelene. M-n---väris-ä--uoho--n? ---re-ä. M---- v------ r---- o-- V------- M-n-ä v-r-s-ä r-o-o o-? V-h-e-ä- -------------------------------- Minkä väristä ruoho on? Vihreää. 0
Koje boje je zemlja? Smeđe. Mink- v-r--t- -u--a on? -us-ea-. M---- v------ m---- o-- R------- M-n-ä v-r-s-ä m-l-a o-? R-s-e-a- -------------------------------- Minkä väristä multa on? Ruskeaa. 0
Koje boje je oblak? Sive. Mi-----ä-i--n pi-vi o-?-H-rm-a. M---- v------ p---- o-- H------ M-n-ä v-r-n-n p-l-i o-? H-r-a-. ------------------------------- Minkä värinen pilvi on? Harmaa. 0
Koje boje su gume? Crne. Mi--ä -ä-is-t ---kaat -va----u-t--. M---- v------ r------ o---- M------ M-n-ä v-r-s-t r-n-a-t o-a-? M-s-a-. ----------------------------------- Minkä väriset renkaat ovat? Mustat. 0

Žene govore drugačije od muškaraca

Svi znamo da se žene i muškarci razlikuju. Ali jeste li znali da i različito govore? To je pokazalo više istraživanja. Žene koriste drugačiji jezički obrazac od muškaraca. Često se izražavaju indirektno i suzdržano. Muškarci se, s druge strane, koriste direktnim i jasnim jezikom. Takođe se razlikuju i teme kojima se bave. Muškarci puno pričaju o vijestima, privredi ili sportu. Ženama su draže društvene teme poput porodice ili zdravlja. Muškarci dakle radije pričaju o činjenicama. Žene radije pričaju o ljudima. Neobično je da žene nastoje komunicirati “slabijim” jezikom. To znači da se izražavaju opreznije ili pristojnije. Žene takođe postavljaju više pitanja. Vjerovatno na taj način nastoje održati sklad i izbjeći svađu. Štoviše, žene imaju puno veći vokabular za izražavanje osjećaja. Za muškarce je razgovor često jedna vrsta takmičenja. Njihov jezik je vidljivo provokativniji i agresivniji. Muškarci dnevno izgovore manje riječi od žena. Neki istraživači tvrde da je za to zaslužna struktura mozga. Jer se mozak žena i muškaraca razlikuje. To znači da su i njihovi centri za govor drugačije građeni. Vjerovatno na naš jezik utječu još i drugi faktori. Nauka ovu oblast još nije dovoljno proučila. Žene i muškarci ipak ne govore sasvim različite jezike. Dakle, nesporazumi ne moraju nastajati. Postoji puno strategija za uspješnu komunikaciju. Najjednostavnija je: Pažljivije slušati!
Da li ste to znali?
Francuski spada u romanske jezike. To znači da se razvio iz latinskog. Srodan je s drugim romanskim jezicima kao što su španski ili italijanski. Francuski se danas govori na svim kontinentima. Za više od 110 miliona ljudi to je maternji jezik. Ukupno oko 220 miliona ljudi govori francuski. Zato je francuski svjetski jezik. Puno međunarodnih organizacija koristi francuski kao službeni jezik. Francuski je prije bio takođe jezik diplomatije. Danas je tu ulogu velikim dijelom preuzeo engleski. Ipak je francuski kao i prije jedan od najvažnijih jezika sporazumijevanja među različitim narodima (lingua franca). A broj govornika već godinama stalno raste! Razlog tome je snažan priraštaj stanovništva u afričkom i arapskom području. I na karipskim ostrvima ili u Južnom Pacifiku se govori francuski. Ko rado putuje, treba obavezno učiti francuski!