Knjiga fraza

bs Trgovine   »   eo Vendejoj

53 [pedeset i tri]

Trgovine

Trgovine

53 [kvindek tri]

Vendejoj

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski esperanto Igra Više
Mi tražimo prodavnicu sportske opreme. N--s-rĉa- -p--tv-n---on. N- s----- s------------- N- s-r-a- s-o-t-e-d-j-n- ------------------------ Ni serĉas sportvendejon. 0
Mi tražimo mesnicu. Ni-s--ĉas v---d--e------. N- s----- v-------------- N- s-r-a- v-a-d-v-n-e-o-. ------------------------- Ni serĉas viandovendejon. 0
Mi tražimo apoteku. Ni---rĉas a--t--o-. N- s----- a-------- N- s-r-a- a-o-e-o-. ------------------- Ni serĉas apotekon. 0
Naime, želimo kupiti fudbalsku loptu. Ni--a-v-l-- a-eti----ba-a--pilk-n. N- j- v---- a---- f------- p------ N- j- v-l-s a-e-i f-t-a-a- p-l-o-. ---------------------------------- Ni ja volas aĉeti futbalan pilkon. 0
Naime, želimo kupiti salamu. N---- v---s---e-i-sal--on. N- j- v---- a---- s------- N- j- v-l-s a-e-i s-l-m-n- -------------------------- Ni ja volas aĉeti salamon. 0
Naime, želimo kupiti lijekove. N- -a-v--a- a---i -e--ka-ent---. N- j- v---- a---- m------------- N- j- v-l-s a-e-i m-d-k-m-n-o-n- -------------------------------- Ni ja volas aĉeti medikamentojn. 0
Mi tražimo sportsku trgovinu da bismo kupili fudbalsku loptu. N----r--s ---r-ve----on --r----t- ----a-an-pi---n. N- s----- s------------ p-- a---- f------- p------ N- s-r-a- s-o-t-e-d-j-n p-r a-e-i f-t-a-a- p-l-o-. -------------------------------------------------- Ni serĉas sportvendejon por aĉeti futbalan pilkon. 0
Mi tražimo mesnicu da bismo kupili salamu. N- --rĉa--v--n-oven-e--n -or----t- -alam-n. N- s----- v------------- p-- a---- s------- N- s-r-a- v-a-d-v-n-e-o- p-r a-e-i s-l-m-n- ------------------------------------------- Ni serĉas viandovendejon por aĉeti salamon. 0
Mi tražimo apoteku da bismo kupili lijekove. Ni-s--ĉ---apo---on-por--ĉeti --di--m----j-. N- s----- a------- p-- a---- m------------- N- s-r-a- a-o-e-o- p-r a-e-i m-d-k-m-n-o-n- ------------------------------------------- Ni serĉas apotekon por aĉeti medikamentojn. 0
Ja tražim zlatara. Mi--er-a- --ve--s-on. M- s----- j---------- M- s-r-a- j-v-l-s-o-. --------------------- Mi serĉas juveliston. 0
Ja tražim foto radnju. Mi--e---- -ot--e-d-j-n. M- s----- f------------ M- s-r-a- f-t-v-n-e-o-. ----------------------- Mi serĉas fotovendejon. 0
Ja tražim slastičarnu. M- se-ĉ-s-do---ĵ------on. M- s----- d-------------- M- s-r-a- d-l-a-v-n-e-o-. ------------------------- Mi serĉas dolĉaĵvendejon. 0
Naime, namjeravam kupiti prsten. Mi -a---te---- ---t---i--on. M- j- i------- a---- r------ M- j- i-t-n-a- a-e-i r-n-o-. ---------------------------- Mi ja intencas aĉeti ringon. 0
Naime, namjeravam kupiti film. Mi-ja -nt----- a-eti fil-o-. M- j- i------- a---- f------ M- j- i-t-n-a- a-e-i f-l-o-. ---------------------------- Mi ja intencas aĉeti filmon. 0
Naime, namjeravam kupiti tortu. Mi--a ---e--a---ĉ--i -o-ton. M- j- i------- a---- t------ M- j- i-t-n-a- a-e-i t-r-o-. ---------------------------- Mi ja intencas aĉeti torton. 0
Ja tražim zlatara da kupim prsten. M--s-r-as -u---is--- -o- -ĉ--i ringo-. M- s----- j--------- p-- a---- r------ M- s-r-a- j-v-l-s-o- p-r a-e-i r-n-o-. -------------------------------------- Mi serĉas juveliston por aĉeti ringon. 0
Ja tražim foto radnju da kupim film. Mi s-r-as f---v---e-o---o- -ĉ--- film--. M- s----- f----------- p-- a---- f------ M- s-r-a- f-t-v-n-e-o- p-r a-e-i f-l-o-. ---------------------------------------- Mi serĉas fotovendejon por aĉeti filmon. 0
Ja tražim slastičarnu da kupim tortu. Mi s-rĉa- ---ĉ-ĵ-e-dejo--po- aĉe-- tor--n. M- s----- d------------- p-- a---- t------ M- s-r-a- d-l-a-v-n-e-o- p-r a-e-i t-r-o-. ------------------------------------------ Mi serĉas dolĉaĵvendejon por aĉeti torton. 0

Promjena jezika = promjena ličnosti

Naš jezik pripada nama. On je važan dio naše ličnosti. Mnogi ljudi pak govore više jezika. Znači li to da imamo više ličnosti? Istraživači smatraju: Da! Kod promjene jezika mijenja se i naša ličnost. To znači da se drugačije ponašamo. Do tog zaključka su došli američki naučnici. Istraživali su ponašanje dvojezičnih žena. Te žene su odrasle uz engleski i španski jezik. Jednako dobro su poznavale oba jezika i obje kulture. Uprkos tome, njihovo ponašanje je zavisilo od jezika. Osjećale su se sigurnije kad su govorile na španskom. Takođe su se dobro osjećale ako je i njihova okolina pričala na španskom. Kad su počele govoriti na engleskom, njihovo ponašanje se promijenilo. Bile su manje samouvjerene i često nesigurne. Istraživači su primijetili da su se žene tada činile usamljenije. Jezik koji govorimo utječe na naše ponašanje. Istraživači još ne znaju zašto je to tako. Moguće je da se orijentiramo prema kulturološkim normama. Dok govorimo jezik, mislimo na kulturu iz koje on potječe. To se dešava potpuno automatski. Stoga se pokušavamo prilagoditi kulturi. Ponašamo se onako kako je uobičajeno za tu kulturu. U eksperimentalnim ispitivanjima kineski su govornici bili jako suzdržani. Dok su govorili engleski, postali su otvoreniji. Možda mijenjamo svoje ponašanje kako bi se bolje integrirali. Želimo biti poput onih s kojima pričamo...
Da li ste to znali?
Bjeloruski spada u istočnoslavenske jezike. To je maternjii jezik oko osam miliona ljudi. Oni naravno prije svega žive u Bjelorusiji. I u Poljskoj ima ljudi koji govore bjeloruski. Bjeloruski je u uskom srodstvu s ruskim i ukrajinskim. To znači da su ovi jezici veoma slični. Razvili su se iz zajedničkog staroruskog jezika. Ipak ima nekoliko važnih razlika. Bjeloruski pravopis je na primjer strogo fonetski. To znači da izgovor riječi odlučuje o njihovom načinu pisanja. Ova osobina čini razliku između bjeloruskog i druga dva srodnika. I u bjeloruskom ima riječi koje potječu iz poljskog. U ruskom to nije slučaj. Bjeloruska gramatika je vrlo slična gramatici drugih slavenskih jezika. Ko voli ovu porodicu jezika, treba obаvezno dati priliku bjeloruskom!