Knjiga fraza

bs U pošti   »   uk На пошті

59 [pedeset i devet]

U pošti

U pošti

59 [п’ятдесят дев’ять]

59 [pʺyatdesyat devʺyatʹ]

На пошті

[Na poshti]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski ukrajinski Igra Više
Gdje je najbliža pošta? Д- н-йб-и-ча-по-т-? Д- н-------- п----- Д- н-й-л-ж-а п-ш-а- ------------------- Де найближча пошта? 0
D- na---ly--c---pos-t-? D- n----------- p------ D- n-y-b-y-h-h- p-s-t-? ----------------------- De nay̆blyzhcha poshta?
Je li daleko najbliža pošta? Ч--д-леко-д- --йбли---- по---? Ч- д----- д- н--------- п----- Ч- д-л-к- д- н-й-л-ж-о- п-ш-и- ------------------------------ Чи далеко до найближчої пошти? 0
Chy--al-k--do na-̆-ly----o-̈-po--t-? C-- d----- d- n------------- p------ C-y d-l-k- d- n-y-b-y-h-h-i- p-s-t-? ------------------------------------ Chy daleko do nay̆blyzhchoï poshty?
Gdje je najbliže poštansko sanduče? Д----й-л-жча-пошт--а---р----а? Д- н-------- п------ с-------- Д- н-й-л-ж-а п-ш-о-а с-р-н-к-? ------------------------------ Де найближча поштова скринька? 0
De----̆--yzhcha --sht--- -----ʹka? D- n----------- p------- s-------- D- n-y-b-y-h-h- p-s-t-v- s-r-n-k-? ---------------------------------- De nay̆blyzhcha poshtova skrynʹka?
Trebam nekoliko poštanskih markica. М----п---і--- кіль-- пошто-и--мар--. М--- п------- к----- п------- м----- М-н- п-т-і-н- к-л-к- п-ш-о-и- м-р-к- ------------------------------------ Мені потрібно кілька поштових марок. 0
M--i ---r--n----lʹ----o-----yk--m-rok. M--- p------- k----- p--------- m----- M-n- p-t-i-n- k-l-k- p-s-t-v-k- m-r-k- -------------------------------------- Meni potribno kilʹka poshtovykh marok.
Za razglednicu i pismo. Д-я--исті-к----л-ст-. Д-- л------- і л----- Д-я л-с-і-к- і л-с-а- --------------------- Для листівки і листа. 0
Dly- ---t-v-- i l--ta. D--- l------- i l----- D-y- l-s-i-k- i l-s-a- ---------------------- Dlya lystivky i lysta.
Kolika je poštarina za Ameriku? С-ільки--о--у- -----ви- збі--в --е--к-? С------ к----- п------- з--- в А------- С-і-ь-и к-ш-у- п-ш-о-и- з-і- в А-е-и-у- --------------------------------------- Скільки коштує поштовий збір в Америку? 0
Sk--ʹky--osht-y---o--tov-y̆-z-i- - -m---ku? S------ k------- p--------- z--- v A------- S-i-ʹ-y k-s-t-y- p-s-t-v-y- z-i- v A-e-y-u- ------------------------------------------- Skilʹky koshtuye poshtovyy̆ zbir v Ameryku?
Koliko je težak paket? С--льк- в----ь п---н--? С------ в----- п------- С-і-ь-и в-ж-т- п-к-н-к- ----------------------- Скільки важить пакунок? 0
S----k-----h-tʹ -akun--? S------ v------ p------- S-i-ʹ-y v-z-y-ʹ p-k-n-k- ------------------------ Skilʹky vazhytʹ pakunok?
Mogu li ga poslati zračnom poštom? Чи ---- я п-с-ати--е ав-а--што-? Ч- м--- я п------ ц- а---------- Ч- м-ж- я п-с-а-и ц- а-і-п-ш-о-? -------------------------------- Чи можу я послати це авіапоштою? 0
C-- m-zhu ya -o-la-y ts- --i------oyu? C-- m---- y- p------ t-- a------------ C-y m-z-u y- p-s-a-y t-e a-i-p-s-t-y-? -------------------------------------- Chy mozhu ya poslaty tse aviaposhtoyu?
Koliko dugo traje dok stigne? Я---овг---і- --им-? Я- д---- в-- і----- Я- д-в-о в-н і-и-е- ------------------- Як довго він ітиме? 0
Y-k ---h--v---i-y--? Y-- d---- v-- i----- Y-k d-v-o v-n i-y-e- -------------------- Yak dovho vin ityme?
Gdje mogu telefonirati? З---к- я -о-у---те-ефонува-и? З----- я м--- з-------------- З-і-к- я м-ж- з-т-л-ф-н-в-т-? ----------------------------- Звідки я можу зателефонувати? 0
Z--d-- ---mo-hu---t-le---uva-y? Z----- y- m---- z-------------- Z-i-k- y- m-z-u z-t-l-f-n-v-t-? ------------------------------- Zvidky ya mozhu zatelefonuvaty?
Gdje je najbliža telefonska govornica? Де н-йбли-чи--те-ефон--- ав-о--т? Д- н--------- т--------- а------- Д- н-й-л-ж-и- т-л-ф-н-и- а-т-м-т- --------------------------------- Де найближчий телефонний автомат? 0
De-nay̆---z-chyy̆ t--e-o---y- -v----t? D- n------------- t---------- a------- D- n-y-b-y-h-h-y- t-l-f-n-y-̆ a-t-m-t- -------------------------------------- De nay̆blyzhchyy̆ telefonnyy̆ avtomat?
Imate li telefonske kartice? Ви -а-т- те----нні--а-тк-? В- м---- т-------- к------ В- м-є-е т-л-ф-н-і к-р-к-? -------------------------- Ви маєте телефонні картки? 0
Vy---ye---t--e-o--i-k-rtky? V- m----- t-------- k------ V- m-y-t- t-l-f-n-i k-r-k-? --------------------------- Vy mayete telefonni kartky?
Imate li telefonski imenik? Ви--ає-е ------нн---д-відн-к? В- м---- т--------- д-------- В- м-є-е т-л-ф-н-и- д-в-д-и-? ----------------------------- Ви маєте телефонний довідник? 0
V- m----- tel--o----̆-do--dny-? V- m----- t---------- d-------- V- m-y-t- t-l-f-n-y-̆ d-v-d-y-? ------------------------------- Vy mayete telefonnyy̆ dovidnyk?
Znate li pozivni broj za Austriju? Ви-----те---д-Австрії? В- з----- к-- А------- В- з-а-т- к-д А-с-р-ї- ---------------------- Ви знаєте код Австрії? 0
V--z---ete-ko- --s---i-? V- z------ k-- A-------- V- z-a-e-e k-d A-s-r-i-? ------------------------ Vy znayete kod Avstriï?
Momenat, pogledaću. Х-или---,-- ---и----я. Х-------- я п--------- Х-и-и-к-, я п-д-в-ю-я- ---------------------- Хвилинку, я подивлюся. 0
Khv-l--ku, ----od---y-s--. K--------- y- p----------- K-v-l-n-u- y- p-d-v-y-s-a- -------------------------- Khvylynku, ya podyvlyusya.
Linija je uvijek zauzeta. Л-ні---авж---зайн--а. Л---- з----- з------- Л-н-я з-в-д- з-й-я-а- --------------------- Лінія завжди зайнята. 0
L--i-a za---dy -----yat-. L----- z------ z--------- L-n-y- z-v-h-y z-y-n-a-a- ------------------------- Liniya zavzhdy zay̆nyata.
Koji ste broj birali? Який ---е--в--на--а--? Я--- н---- в- н------- Я-и- н-м-р в- н-б-а-и- ---------------------- Який номер ви набрали? 0
Y-k--- nomer vy --br--y? Y----- n---- v- n------- Y-k-y- n-m-r v- n-b-a-y- ------------------------ Yakyy̆ nomer vy nabraly?
Morate prvo birati nulu! В- п---нн--на-рати -по-а--у----ь! В- п------ н------ с------- н---- В- п-в-н-і н-б-а-и с-о-а-к- н-л-! --------------------------------- Ви повинні набрати спочатку нуль! 0
Vy--o-yn-i-n-br-ty sp-cha-k- nu--! V- p------ n------ s-------- n---- V- p-v-n-i n-b-a-y s-o-h-t-u n-l-! ---------------------------------- Vy povynni nabraty spochatku nulʹ!

Osjećaji takođe govore različite jezike!

U svijetu se govori mnogo različitih jezika. Ne postoji nijedan univerzalan ljudski jezik. Međutim, što je s našom mimikom? Je li jezik emocija univerzalan? Ne, i ovdje postoje razlike! Dugo se smatralo da svi ljudi na isti način izražavaju osjećaje. Smatralo se da je mimika univerzalno rauzmljiva. Charles Darwin je vjerovao da su osjećaji za čovjeka od životne važnosti. Stoga su morali biti jednako razumljivi u svim kulturama. Međutim, nova istraživanja su došla do drugačijeg rezultata. Ona pokazuju da u jeziku emocija također postoje razlike. To znači da na našu mimiku utječe naša kultura. Stoga ljudi širom svijeta na različite načine pokazuju i tumače osjećaje. Naučnici razlikuju šest osnovnih emocija. To su radost, žalost, ljutnja, gađenje, strah i iznenađenje. Mimika Evropljana je drugačija od mimike Azijata. Takođe s istih lica čitaju druge stvari. To su potvrdili različiti eksperimenti. Ispitanicima su pritom bila prikazana lica na računalu. Ispitanici su trebali opisati što su pročitali na licima. Mnogo je razloga zašto se rezultati razlikuju. Osjećaji se u nekim kulturama otvorenije pokazuju nego u drugima. Intenzitet mimike stoga nema svugdje isto značenje. Pripadnici različitih kultura također obraćaju pažnju na druge stvari. Azijati se pri čitanju gesta lica koncentriraju na oči. Evropljani i Amerikanci, s druge strane, gledaju u usta. Međutim, postoji jedan izraz lica koji ima isto značenje u svim kulturama... To je ljubanz osmijeh!