Knjiga fraza

bs nešto željeti   »   id menginginkan sesuatu

70 [sedamdeset]

nešto željeti

nešto željeti

70 [tujuh puluh]

menginginkan sesuatu

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski indonežanski Igra Više
Želite li pušiti? A-akah--n-a-i---n meroko-? A----- A--- i---- m------- A-a-a- A-d- i-g-n m-r-k-k- -------------------------- Apakah Anda ingin merokok? 0
Želite li plesati? A-a--h--nd- i-g-n b-rd----? A----- A--- i---- b-------- A-a-a- A-d- i-g-n b-r-a-s-? --------------------------- Apakah Anda ingin berdansa? 0
Želite li šetati? Ap-k---A----in----be-j---n-----? A----- A--- i---- b------- k---- A-a-a- A-d- i-g-n b-r-a-a- k-k-? -------------------------------- Apakah Anda ingin berjalan kaki? 0
Ja želim pušiti. Saya ing---me-o--k. S--- i---- m------- S-y- i-g-n m-r-k-k- ------------------- Saya ingin merokok. 0
Želiš li cigaretu? Apa--- -a-- ---i--s--ata----oko-? A----- k--- i---- s------- r----- A-a-a- k-m- i-g-n s-b-t-n- r-k-k- --------------------------------- Apakah kamu ingin sebatang rokok? 0
On želi vatru. D-a -n-i- k--ek-a--. D-- i---- k---- a--- D-a i-g-n k-r-k a-i- -------------------- Dia ingin korek api. 0
Ja želim nešto piti. Sa-a -ng-- min-- -es-atu. S--- i---- m---- s------- S-y- i-g-n m-n-m s-s-a-u- ------------------------- Saya ingin minum sesuatu. 0
Ja želim nešto jesti. S-----n-in-m---n s--u---. S--- i---- m---- s------- S-y- i-g-n m-k-n s-s-a-u- ------------------------- Saya ingin makan sesuatu. 0
Ja se želim malo odmoriti. S--------- be--s-irah-t. S--- i---- b------------ S-y- i-g-n b-r-s-i-a-a-. ------------------------ Saya ingin beristirahat. 0
Ja Vas želim nešto pitati. S--a----in men-n-a-an -e-ua-- k--ad- A-da. S--- i---- m--------- s------ k----- A---- S-y- i-g-n m-n-n-a-a- s-s-a-u k-p-d- A-d-. ------------------------------------------ Saya ingin menanyakan sesuatu kepada Anda. 0
Ja Vas želim za nešto zamoliti. Saya i--in -em---- s--u--- ---ada--n-a. S--- i---- m------ s------ k----- A---- S-y- i-g-n m-m-n-a s-s-a-u k-p-d- A-d-. --------------------------------------- Saya ingin meminta sesuatu kepada Anda. 0
Ja Vas želim na nešto pozvati. Sa-----gin m-n--n-a-g-A-da. S--- i---- m--------- A---- S-y- i-g-n m-n-u-d-n- A-d-. --------------------------- Saya ingin mengundang Anda. 0
Šta želite, molim? A-a--ang---da i-gi-k-n? A-- y--- A--- i-------- A-a y-n- A-d- i-g-n-a-? ----------------------- Apa yang Anda inginkan? 0
Želite li kafu? A----- ---a-ingin k--i? A----- A--- i---- k---- A-a-a- A-d- i-g-n k-p-? ----------------------- Apakah Anda ingin kopi? 0
Ili radije želite čaj? Ata- -nd---e--h--uk----h? A--- A--- l---- s--- t--- A-a- A-d- l-b-h s-k- t-h- ------------------------- Atau Anda lebih suka teh? 0
Mi se želimo voziti kući. K-mi-i-gin -u--ng -- r-m-h. K--- i---- p----- k- r----- K-m- i-g-n p-l-n- k- r-m-h- --------------------------- Kami ingin pulang ke rumah. 0
Želite li vi taksi? K-l--n --gin na-k ---s-? K----- i---- n--- t----- K-l-a- i-g-n n-i- t-k-i- ------------------------ Kalian ingin naik taksi? 0
Oni žele telefonirati. M-r-k- -ngin-menel-p-n. M----- i---- m--------- M-r-k- i-g-n m-n-l-p-n- ----------------------- Mereka ingin menelepon. 0

Dva jezika = dva centra za govor!

Našem mozgu je svejedno kada učimo neki jezik. Jer različite jezike pohranjuje u različitim područjima. Ne pohranjuju se svi jezici koje učimo na istom mjestu. Jezici koje učimo kao odrasli imaju vlastiti spremnik. To znači da mozak obrađuje nova pravila na jednom drugom mjestu. Ne pohranjuju se zajedno s materinjim jezikom. Ljudima koji odrastaju dvojezično potrebno je samo jedno područje. Do tog zaključka se došlo u mnogim istraživanja. Neuronaučnici su ispitivali različite ispitanike. Ti ispitanici su tečno govorili dva jezika. Međutim, jedan dio ispitanika je odrastao s dva jezika. Drugi dio je kasnije naučio drugi jezik. Istraživači su mjerili moždanu aktivnost tokom jezičkih testova. Tako su vidjeli koja područja mozga rade kod testova. I uvidjeli su da “kasniji” učenici imaju dva jezična centra! Istraživači su već duže vrijeme pretpostavljali da je to tako. Ljudi s ozljedama mozga pokazuju različite simptome. Na taj način ozljeda mozga vodi do poteškoća u govoru. Oboljeli tako ne mogu izgovoriti ili razumjeti riječi. Međutim, ponekad dvojezičke žrtve nesreće pokazuju neobične simptome. Njihove jezičke poteškoće ne moraju uvijek pogoditi oba jezika. Ako je ozlijeđeno samo jedno područje mozga, drugo može još uvijek funkcionirati. Tada pacijenti govore jedan jezik bolje od drugog. Dva jezika se opet nauče različitim tempom. To dokazuje da se oba jezika ne pohranjuju na isto mjesto. Budući da se ne nauče istovremeno, formiraju se dva centra. Još nije poznato na koji tačno način naš mozak upravlja s više jezika. Međutim, nova saznanja bi mogla dovesti do novih strategija učenja.