Knjiga fraza

bs nešto željeti   »   te ఇష్టపడటం

70 [sedamdeset]

nešto željeti

nešto željeti

70 [డెబ్బై]

70 [Ḍebbai]

ఇష్టపడటం

[Iṣṭapaḍaṭaṁ]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski telugu Igra Više
Želite li pušiti? మ-కు ప-గత-రా----ఇష--మ---? మ--- ప--------- ఇ-------- మ-క- ప-గ-్-ా-డ- ఇ-్-మ-న-? ------------------------- మీకు పొగత్రాగడం ఇష్టమేనా? 0
Mī-- -o-a-rā-aḍ-ṁ -ṣṭa----? M--- p----------- i-------- M-k- p-g-t-ā-a-a- i-ṭ-m-n-? --------------------------- Mīku pogatrāgaḍaṁ iṣṭamēnā?
Želite li plesati? మీ-ు-డ్--ం---చ-యడ--ఇ--టమ--ా? మ--- డ------ చ---- ఇ-------- మ-క- డ-య-ం-్ చ-య-ం ఇ-్-మ-న-? ---------------------------- మీకు డ్యాంస్ చేయడం ఇష్టమేనా? 0
M-k- ḍ-ā----ē-a-aṁ-i-ṭamēnā? M--- ḍ---- c------ i-------- M-k- ḍ-ā-s c-y-ḍ-ṁ i-ṭ-m-n-? ---------------------------- Mīku ḍyāns cēyaḍaṁ iṣṭamēnā?
Želite li šetati? మ-కు-వాకి----కి --ళ్ళడం--ష్----ా? మ--- వ------ క- వ------ ఇ-------- మ-క- వ-క-ం-్ క- వ-ళ-ళ-ం ఇ-్-మ-న-? --------------------------------- మీకు వాకింగ్ కి వెళ్ళడం ఇష్టమేనా? 0
M--u-vā-i-------eḷ-aḍa- i--a-ē--? M--- v----- k- v------- i-------- M-k- v-k-ṅ- k- v-ḷ-a-a- i-ṭ-m-n-? --------------------------------- Mīku vākiṅg ki veḷḷaḍaṁ iṣṭamēnā?
Ja želim pušiti. న----ప--త-ర--డం-ఇష్ట-ే న--- ప--------- ఇ----- న-క- ప-గ-్-ా-డ- ఇ-్-మ- ---------------------- నాకు పొగత్రాగడం ఇష్టమే 0
N-ku --ga--āgaḍa--iṣ-amē N--- p----------- i----- N-k- p-g-t-ā-a-a- i-ṭ-m- ------------------------ Nāku pogatrāgaḍaṁ iṣṭamē
Želiš li cigaretu? మీ---ఒ- సి-రెట---ా--లా? మ--- ఒ- స------ క------ మ-క- ఒ- స-గ-ె-్ క-వ-ల-? ----------------------- మీకు ఒక సిగరెట్ కావాలా? 0
Mī----ka-s----e--k-----? M--- o-- s------ k------ M-k- o-a s-g-r-ṭ k-v-l-? ------------------------ Mīku oka sigareṭ kāvālā?
On želi vatru. ఆ-న---బత-త--కా-ాలి ఆ---- బ---- క----- ఆ-న-ి బ-్-ీ క-వ-ల- ------------------ ఆయనకి బత్తీ కావాలి 0
Ā-a-aki---tt----vā-i Ā------ b---- k----- Ā-a-a-i b-t-ī k-v-l- -------------------- Āyanaki battī kāvāli
Ja želim nešto piti. నా-ు ఎ-- త------ ఉం-ి న--- ఎ-- త------ ఉ--- న-క- ఎ-ో త-గ-ల-ి ఉ-ద- --------------------- నాకు ఎదో తాగాలని ఉంది 0
N-ku--d--t-g-l--- ---i N--- e-- t------- u--- N-k- e-ō t-g-l-n- u-d- ---------------------- Nāku edō tāgālani undi
Ja želim nešto jesti. నాక--ఎదో -ినాలన- ఉ-ది న--- ఎ-- త------ ఉ--- న-క- ఎ-ో త-న-ల-ి ఉ-ద- --------------------- నాకు ఎదో తినాలని ఉంది 0
N--u-ed----nā-a---un-i N--- e-- t------- u--- N-k- e-ō t-n-l-n- u-d- ---------------------- Nāku edō tinālani undi
Ja se želim malo odmoriti. న-----ొంచ---ిశ్-మిం-ా-ని -ం-ి న--- క---- వ------------ ఉ--- న-క- క-ం-ం వ-శ-ర-ి-చ-ల-ి ఉ-ద- ----------------------------- నాకు కొంచం విశ్రమించాలని ఉంది 0
N-k- k---caṁ-v--r-m-n-c-l----u-di N--- k------ v-------------- u--- N-k- k-n-c-ṁ v-ś-a-i-̄-ā-a-i u-d- --------------------------------- Nāku kon̄caṁ viśramin̄cālani undi
Ja Vas želim nešto pitati. న--- --మ--ల----ఎ-ో---గ-ల-- -ం-ి న--- మ-------- ఎ-- అ------ ఉ--- న-క- మ-మ-మ-్-ి ఎ-ో అ-గ-ల-ి ఉ-ద- ------------------------------- నాకు మిమ్మల్ని ఎదో అడగాలని ఉంది 0
Nā-- m---ma-ni ed- -ḍa---a-i un-i N--- m-------- e-- a-------- u--- N-k- m-m-m-l-i e-ō a-a-ā-a-i u-d- --------------------------------- Nāku mim'malni edō aḍagālani undi
Ja Vas želim za nešto zamoliti. న--ు-మిమ-మ-్ని -ేనిక---డ-ాలన---ంది న--- మ-------- ద----- అ------ ఉ--- న-క- మ-మ-మ-్-ి ద-న-క- అ-గ-ల-ి ఉ-ద- ---------------------------------- నాకు మిమ్మల్ని దేనికో అడగాలని ఉంది 0
Nā----im---lni ---ik- -------ni--ndi N--- m-------- d----- a-------- u--- N-k- m-m-m-l-i d-n-k- a-a-ā-a-i u-d- ------------------------------------ Nāku mim'malni dēnikō aḍagālani undi
Ja Vas želim na nešto pozvati. న----మ-మ-మ---- ----క--ఆహ---ని----ని-ఉంది న--- మ-------- ద----- ఆ------------ ఉ--- న-క- మ-మ-మ-్-ి ద-న-క- ఆ-్-ా-ి-చ-ల-ి ఉ-ద- ---------------------------------------- నాకు మిమ్మల్ని దేనికో ఆహ్వానించాలని ఉంది 0
N-k- ---'----i d-n--ō āhvā--n-cāla---u-di N--- m-------- d----- ā------------- u--- N-k- m-m-m-l-i d-n-k- ā-v-n-n-c-l-n- u-d- ----------------------------------------- Nāku mim'malni dēnikō āhvānin̄cālani undi
Šta želite, molim? మ--ు--మి క-వ---? మ--- ఏ-- క------ మ-క- ఏ-ి క-వ-ల-? ---------------- మీకు ఏమి కావాలి? 0
M--u ēmi -āv-li? M--- ē-- k------ M-k- ē-i k-v-l-? ---------------- Mīku ēmi kāvāli?
Želite li kafu? మీక- -ా-ీ -ా-ా-ా? మ--- క--- క------ మ-క- క-ఫ- క-వ-ల-? ----------------- మీకు కాఫీ కావాలా? 0
M-k---āp-- k---lā? M--- k---- k------ M-k- k-p-ī k-v-l-? ------------------ Mīku kāphī kāvālā?
Ili radije želite čaj? ల--ా ----ా-టాన--ి---్-ప---రా? ల--- ట- త-------- ఇ---------- ల-ద- ట- త-గ-ా-ి-ి ఇ-్-ప-త-ర-? ----------------------------- లేదా టీ తాగటానికి ఇష్టపడతారా? 0
Lē-ā -ī-tā-a--n-ki-i-ṭ-p---tār-? L--- ṭ- t--------- i------------ L-d- ṭ- t-g-ṭ-n-k- i-ṭ-p-ḍ-t-r-? -------------------------------- Lēdā ṭī tāgaṭāniki iṣṭapaḍatārā?
Mi se želimo voziti kući. మేమ- ఇంటికి---ళ--ాల-ి అన---ం--న-న-ము మ--- ఇ----- వ-------- అ------------- మ-మ- ఇ-ట-క- వ-ళ-ళ-ల-ి అ-ు-ు-ట-న-న-మ- ------------------------------------ మేము ఇంటికి వెళ్ళాలని అనుకుంటున్నాము 0
M-mu iṇ---- veḷḷ-la---an--uṇ-u-nāmu M--- i----- v-------- a------------ M-m- i-ṭ-k- v-ḷ-ā-a-i a-u-u-ṭ-n-ā-u ----------------------------------- Mēmu iṇṭiki veḷḷālani anukuṇṭunnāmu
Želite li vi taksi? మీ-ు ట----- -ా---ా? మ--- ట----- క------ మ-క- ట-క-స- క-వ-ల-? ------------------- మీకు టాక్సీ కావాలా? 0
Mī-- ṭāk-ī -āv-l-? M--- ṭ---- k------ M-k- ṭ-k-ī k-v-l-? ------------------ Mīku ṭāksī kāvālā?
Oni žele telefonirati. వా-్-ు ---క--్--ే----వా-ని-అ-ు-ు-టు-్---ు వ----- ఒ- క--- చ---------- అ------------- వ-ళ-ళ- ఒ- క-ల- చ-స-క-వ-ల-ి అ-ు-ు-ట-న-న-ర- ----------------------------------------- వాళ్ళు ఒక కాల్ చేసుకోవాలని అనుకుంటున్నారు 0
Vā--u-oka--ā------kō--l-n- --u-u-ṭ--nāru V---- o-- k-- c----------- a------------ V-ḷ-u o-a k-l c-s-k-v-l-n- a-u-u-ṭ-n-ā-u ---------------------------------------- Vāḷḷu oka kāl cēsukōvālani anukuṇṭunnāru

Dva jezika = dva centra za govor!

Našem mozgu je svejedno kada učimo neki jezik. Jer različite jezike pohranjuje u različitim područjima. Ne pohranjuju se svi jezici koje učimo na istom mjestu. Jezici koje učimo kao odrasli imaju vlastiti spremnik. To znači da mozak obrađuje nova pravila na jednom drugom mjestu. Ne pohranjuju se zajedno s materinjim jezikom. Ljudima koji odrastaju dvojezično potrebno je samo jedno područje. Do tog zaključka se došlo u mnogim istraživanja. Neuronaučnici su ispitivali različite ispitanike. Ti ispitanici su tečno govorili dva jezika. Međutim, jedan dio ispitanika je odrastao s dva jezika. Drugi dio je kasnije naučio drugi jezik. Istraživači su mjerili moždanu aktivnost tokom jezičkih testova. Tako su vidjeli koja područja mozga rade kod testova. I uvidjeli su da “kasniji” učenici imaju dva jezična centra! Istraživači su već duže vrijeme pretpostavljali da je to tako. Ljudi s ozljedama mozga pokazuju različite simptome. Na taj način ozljeda mozga vodi do poteškoća u govoru. Oboljeli tako ne mogu izgovoriti ili razumjeti riječi. Međutim, ponekad dvojezičke žrtve nesreće pokazuju neobične simptome. Njihove jezičke poteškoće ne moraju uvijek pogoditi oba jezika. Ako je ozlijeđeno samo jedno područje mozga, drugo može još uvijek funkcionirati. Tada pacijenti govore jedan jezik bolje od drugog. Dva jezika se opet nauče različitim tempom. To dokazuje da se oba jezika ne pohranjuju na isto mjesto. Budući da se ne nauče istovremeno, formiraju se dva centra. Još nije poznato na koji tačno način naš mozak upravlja s više jezika. Međutim, nova saznanja bi mogla dovesti do novih strategija učenja.