Knjiga fraza

bs nešto željeti   »   be нечага хацець

70 [sedamdeset]

nešto željeti

nešto željeti

70 [семдзесят]

70 [semdzesyat]

нечага хацець

[nechaga khatsets’]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski bjeloruski Igra Više
Želite li pušiti? Хоч-ц- --рыць? Хочаце курыць? Х-ч-ц- к-р-ц-? -------------- Хочаце курыць? 0
K---h--s- k---t-’? Khochatse kuryts’? K-o-h-t-e k-r-t-’- ------------------ Khochatse kuryts’?
Želite li plesati? Х--аце п-т--ц--ац-? Хочаце патанцаваць? Х-ч-ц- п-т-н-а-а-ь- ------------------- Хочаце патанцаваць? 0
Khoch--s---atan--av--s’? Khochatse patantsavats’? K-o-h-t-e p-t-n-s-v-t-’- ------------------------ Khochatse patantsavats’?
Želite li šetati? Хо-ац--п----ляцца? Хочаце прагуляцца? Х-ч-ц- п-а-у-я-ц-? ------------------ Хочаце прагуляцца? 0
K--ch---- p--g-l-a--ts-? Khochatse pragulyatstsa? K-o-h-t-e p-a-u-y-t-t-a- ------------------------ Khochatse pragulyatstsa?
Ja želim pušiti. Я -ачу -у---ь. Я хачу курыць. Я х-ч- к-р-ц-. -------------- Я хачу курыць. 0
Y- --a-----u-----. Ya khachu kuryts’. Y- k-a-h- k-r-t-’- ------------------ Ya khachu kuryts’.
Želiš li cigaretu? Х--а- -ы--рэт-? Хочаш цыгарэту? Х-ч-ш ц-г-р-т-? --------------- Хочаш цыгарэту? 0
K-o-ha-- -s--a----? Khochash tsygaretu? K-o-h-s- t-y-a-e-u- ------------------- Khochash tsygaretu?
On želi vatru. Ё---о-а-пры-у-ыц-. Ён хоча прыкурыць. Ё- х-ч- п-ы-у-ы-ь- ------------------ Ён хоча прыкурыць. 0
E- k-oc-a--r-k--y-s-. En khocha prykuryts’. E- k-o-h- p-y-u-y-s-. --------------------- En khocha prykuryts’.
Ja želim nešto piti. Я-х---ў -- /---це-а --------н---дз----п--ь. Я хацеў бы / хацела бы чаго-небудзь папіць. Я х-ц-ў б- / х-ц-л- б- ч-г---е-у-з- п-п-ц-. ------------------------------------------- Я хацеў бы / хацела бы чаго-небудзь папіць. 0
Y- ----s-u-by -----t-e---by--ha---------- p--іt-’. Ya khatseu by / khatsela by chago-nebudz’ papіts’. Y- k-a-s-u b- / k-a-s-l- b- c-a-o-n-b-d-’ p-p-t-’- -------------------------------------------------- Ya khatseu by / khatsela by chago-nebudz’ papіts’.
Ja želim nešto jesti. Я --це-----/---ц-л--б- ча---не---зь -аес-і. Я хацеў бы / хацела бы чаго-небудзь паесці. Я х-ц-ў б- / х-ц-л- б- ч-г---е-у-з- п-е-ц-. ------------------------------------------- Я хацеў бы / хацела бы чаго-небудзь паесці. 0
Ya---at-e---- - k---s-la b- -ha-o-nebu--- paest--. Ya khatseu by / khatsela by chago-nebudz’ paestsі. Y- k-a-s-u b- / k-a-s-l- b- c-a-o-n-b-d-’ p-e-t-і- -------------------------------------------------- Ya khatseu by / khatsela by chago-nebudz’ paestsі.
Ja se želim malo odmoriti. Я -ац-ў -ы / -аце-- б---ро-і -д-а----. Я хацеў бы / хацела бы трохі адпачыць. Я х-ц-ў б- / х-ц-л- б- т-о-і а-п-ч-ц-. -------------------------------------- Я хацеў бы / хацела бы трохі адпачыць. 0
Ya --a--e--b--- k-a-s--a--y trok------ach-t-’. Ya khatseu by / khatsela by trokhі adpachyts’. Y- k-a-s-u b- / k-a-s-l- b- t-o-h- a-p-c-y-s-. ---------------------------------------------- Ya khatseu by / khatsela by trokhі adpachyts’.
Ja Vas želim nešto pitati. Я --цеў--ы-/-----ла -ы--е--а ў --с сп-т-ць. Я хацеў бы / хацела бы нешта ў Вас спытаць. Я х-ц-ў б- / х-ц-л- б- н-ш-а ў В-с с-ы-а-ь- ------------------------------------------- Я хацеў бы / хацела бы нешта ў Вас спытаць. 0
Y---h--seu-b--- ---t-----by----h-- ----s--pyt----. Ya khatseu by / khatsela by neshta u Vas spytats’. Y- k-a-s-u b- / k-a-s-l- b- n-s-t- u V-s s-y-a-s-. -------------------------------------------------- Ya khatseu by / khatsela by neshta u Vas spytats’.
Ja Vas želim za nešto zamoliti. Я -аце- б- --х----а -ы В-- аб--ы-сьці--апр-сіць. Я хацеў бы / хацела бы Вас аб чымсьці папрасіць. Я х-ц-ў б- / х-ц-л- б- В-с а- ч-м-ь-і п-п-а-і-ь- ------------------------------------------------ Я хацеў бы / хацела бы Вас аб чымсьці папрасіць. 0
Y- k-a-seu -y --khat--l- -y V-- -b-ch---’-sі-pap--s-t--. Ya khatseu by / khatsela by Vas ab chyms’tsі paprasіts’. Y- k-a-s-u b- / k-a-s-l- b- V-s a- c-y-s-t-і p-p-a-і-s-. -------------------------------------------------------- Ya khatseu by / khatsela by Vas ab chyms’tsі paprasіts’.
Ja Vas želim na nešto pozvati. Я -ац----ы /-----л---- --с -- -тос-ц- -ап--сі--. Я хацеў бы / хацела бы Вас на штосьці запрасіць. Я х-ц-ў б- / х-ц-л- б- В-с н- ш-о-ь-і з-п-а-і-ь- ------------------------------------------------ Я хацеў бы / хацела бы Вас на штосьці запрасіць. 0
Y- k--t--u -y---------la -y---- -a---t-s--s--z-prasіts-. Ya khatseu by / khatsela by Vas na shtos’tsі zaprasіts’. Y- k-a-s-u b- / k-a-s-l- b- V-s n- s-t-s-t-і z-p-a-і-s-. -------------------------------------------------------- Ya khatseu by / khatsela by Vas na shtos’tsі zaprasіts’.
Šta želite, molim? Ш-- -------е-е? Што Вы жадаеце? Ш-о В- ж-д-е-е- --------------- Што Вы жадаеце? 0
Sh----- zha-aet--? Shto Vy zhadaetse? S-t- V- z-a-a-t-e- ------------------ Shto Vy zhadaetse?
Želite li kafu? Жа-а--е-к-в-? Жадаеце кавы? Ж-д-е-е к-в-? ------------- Жадаеце кавы? 0
Zh-d----e ka--? Zhadaetse kavy? Z-a-a-t-e k-v-? --------------- Zhadaetse kavy?
Ili radije želite čaj? А-- --м ле--- -арб---? Або Вам лепей гарбаты? А-о В-м л-п-й г-р-а-ы- ---------------------- Або Вам лепей гарбаты? 0
Ab- Vam -e-ey g-rba--? Abo Vam lepey garbaty? A-o V-m l-p-y g-r-a-y- ---------------------- Abo Vam lepey garbaty?
Mi se želimo voziti kući. Мы хочам ехаць да-о--. Мы хочам ехаць дадому. М- х-ч-м е-а-ь д-д-м-. ---------------------- Мы хочам ехаць дадому. 0
My k---ha---ekhat---da--mu. My khocham yekhats’ dadomu. M- k-o-h-m y-k-a-s- d-d-m-. --------------------------- My khocham yekhats’ dadomu.
Želite li vi taksi? В-- п-т---нае та--і? Вам патрэбнае таксі? В-м п-т-э-н-е т-к-і- -------------------- Вам патрэбнае таксі? 0
V-m --trebn-- --ks-? Vam patrebnae taksі? V-m p-t-e-n-e t-k-і- -------------------- Vam patrebnae taksі?
Oni žele telefonirati. Я-----чу---п-т-л--ан--а--. Яны хочуць патэлефанаваць. Я-ы х-ч-ц- п-т-л-ф-н-в-ц-. -------------------------- Яны хочуць патэлефанаваць. 0
Y--------h---’-pa-el-fa--v---’. Yany khochuts’ patelefanavats’. Y-n- k-o-h-t-’ p-t-l-f-n-v-t-’- ------------------------------- Yany khochuts’ patelefanavats’.

Skinuti MP3 (.zip datoteke)

Nije pronađen nijedan video!

Dva jezika = dva centra za govor!

Našem mozgu je svejedno kada učimo neki jezik. Jer različite jezike pohranjuje u različitim područjima. Ne pohranjuju se svi jezici koje učimo na istom mjestu. Jezici koje učimo kao odrasli imaju vlastiti spremnik. To znači da mozak obrađuje nova pravila na jednom drugom mjestu. Ne pohranjuju se zajedno s materinjim jezikom. Ljudima koji odrastaju dvojezično potrebno je samo jedno područje. Do tog zaključka se došlo u mnogim istraživanja. Neuronaučnici su ispitivali različite ispitanike. Ti ispitanici su tečno govorili dva jezika. Međutim, jedan dio ispitanika je odrastao s dva jezika. Drugi dio je kasnije naučio drugi jezik. Istraživači su mjerili moždanu aktivnost tokom jezičkih testova. Tako su vidjeli koja područja mozga rade kod testova. I uvidjeli su da “kasniji” učenici imaju dva jezična centra! Istraživači su već duže vrijeme pretpostavljali da je to tako. Ljudi s ozljedama mozga pokazuju različite simptome. Na taj način ozljeda mozga vodi do poteškoća u govoru. Oboljeli tako ne mogu izgovoriti ili razumjeti riječi. Međutim, ponekad dvojezičke žrtve nesreće pokazuju neobične simptome. Njihove jezičke poteškoće ne moraju uvijek pogoditi oba jezika. Ako je ozlijeđeno samo jedno područje mozga, drugo može još uvijek funkcionirati. Tada pacijenti govore jedan jezik bolje od drugog. Dva jezika se opet nauče različitim tempom. To dokazuje da se oba jezika ne pohranjuju na isto mjesto. Budući da se ne nauče istovremeno, formiraju se dva centra. Još nije poznato na koji tačno način naš mozak upravlja s više jezika. Međutim, nova saznanja bi mogla dovesti do novih strategija učenja.