Knjiga fraza

bs nešto obrazložiti 2   »   et midagi põhjendama 2

76 [sedamdeset i šest]

nešto obrazložiti 2

nešto obrazložiti 2

76 [seitsekümmend kuus]

midagi põhjendama 2

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski estonski Igra Više
Zašto nisi došao / došla? M-------ei t-lnud? Miks sa ei tulnud? M-k- s- e- t-l-u-? ------------------ Miks sa ei tulnud? 0
Bio / bila sam bolestan / bolesna. M--o--- h-i-e. Ma olin haige. M- o-i- h-i-e- -------------- Ma olin haige. 0
Ja nisam došao / došla, jer sam bio bolestan / bila bolesna. M- -i t--nu-, -e-t m-----n-haige. Ma ei tulnud, sest ma olin haige. M- e- t-l-u-, s-s- m- o-i- h-i-e- --------------------------------- Ma ei tulnud, sest ma olin haige. 0
Zašto ona nije došla? M-ks--a e- t--n-d? Miks ta ei tulnud? M-k- t- e- t-l-u-? ------------------ Miks ta ei tulnud? 0
Ona je bila umorna. T- ol- v-sinud. Ta oli väsinud. T- o-i v-s-n-d- --------------- Ta oli väsinud. 0
Ona nije došla, jer je bila umorna. T- e--t--nu-, --s--t- oli -ä--nu-. Ta ei tulnud, sest ta oli väsinud. T- e- t-l-u-, s-s- t- o-i v-s-n-d- ---------------------------------- Ta ei tulnud, sest ta oli väsinud. 0
Zašto on nije došao? Mik- ta ei-t-lnu-? Miks ta ei tulnud? M-k- t- e- t-l-u-? ------------------ Miks ta ei tulnud? 0
On nije imao volje. T-l----oln-- tuj-. Tal ei olnud tuju. T-l e- o-n-d t-j-. ------------------ Tal ei olnud tuju. 0
On nije došao, jer nije imao volje. Ta-ei t--nud- --st------i-o--ud--uj-. Ta ei tulnud, sest tal ei olnud tuju. T- e- t-l-u-, s-s- t-l e- o-n-d t-j-. ------------------------------------- Ta ei tulnud, sest tal ei olnud tuju. 0
Zašto vi niste došli? M-ks--e e-------d? Miks te ei tulnud? M-k- t- e- t-l-u-? ------------------ Miks te ei tulnud? 0
Naš auto je pokvaren. M-ie----o on-k---i. Meie auto on katki. M-i- a-t- o- k-t-i- ------------------- Meie auto on katki. 0
Mi nismo došli, jer je naš auto pokvaren. Me-ei tu-n--- sest--- auto -n-k--k-. Me ei tulnud, sest me auto on katki. M- e- t-l-u-, s-s- m- a-t- o- k-t-i- ------------------------------------ Me ei tulnud, sest me auto on katki. 0
Zašto ljudi nisu došli? Miks-nee- -n-m-s-d e------u-? Miks need inimesed ei tulnud? M-k- n-e- i-i-e-e- e- t-l-u-? ----------------------------- Miks need inimesed ei tulnud? 0
Propustili su voz. N----äi--r---ist ma-a. Nad jäid rongist maha. N-d j-i- r-n-i-t m-h-. ---------------------- Nad jäid rongist maha. 0
Oni nisu došli, jer su propustili voz. Na- e- tuln--,--e-t --i- r-ng--t-mah-. Nad ei tulnud, sest jäid rongist maha. N-d e- t-l-u-, s-s- j-i- r-n-i-t m-h-. -------------------------------------- Nad ei tulnud, sest jäid rongist maha. 0
Zašto ti nisi došao / došla? Miks-sa--i---l---? Miks sa ei tulnud? M-k- s- e- t-l-u-? ------------------ Miks sa ei tulnud? 0
Ja nisam smio / smjela. M- ei -o-t---d. Ma ei tohtinud. M- e- t-h-i-u-. --------------- Ma ei tohtinud. 0
Ja nisam došao / došla, jer nisam smio / smjela. Ma--i---l---,---st--- ei ---tinud. Ma ei tulnud, sest ma ei tohtinud. M- e- t-l-u-, s-s- m- e- t-h-i-u-. ---------------------------------- Ma ei tulnud, sest ma ei tohtinud. 0

Starosjedilački jezici Amerike

U Americi se govori mnogo različitih jezika. Engleski je najvažniji jezik sjeverne Amerike. U južnoj Americi prevladavaju španski i portugalski. Svi ti jezici su u Ameriku došli iz Evrope. Tamo su se prije kolonizacije govorili drugi jezici. Ti jezici su nazvani starosjedilačkim jezicima Amerike. Do dan-danas još nisu temeljito istraženi. Raznovrsnost tih jezika je velika. Procjenjuje se da u sjevernoj Americi postoji oko 60 porodica jezika. U južnoj Americi bi ih čak moglo biti i do 150. Usto postoje još mnogi izolirani jezici. Svi ti jezici su jako različiti. Imaju vrlo malo zajedničkih struktura. Stoga je teško klasificirati jezike. Razlog njihove različitosti leži u istoriji Amerike. Amerika je bila naseljavana u nekoliko faza. Prvi ljudi su došli u Ameriku prije više od 10.000 godina. Svaki narod je na kontinent donio svoj jezik. Međutim, starosjedilački jezici najviše sliče azijskim jezicima. Situacija starih jezika Amerike nije svugdje ista. Mnogi indijanski jezici još se uvijek koriste u južnoj Americi. Jezike kao g uarani ili q uechua govore milioni ljudi. U sjevernoj Americi je mnogo jezika gotovo izumrlo. Kultura sjevernoameričkih Indijanaca bila je dugo ugnjetavana. Zbog toga je nestalo puno jezika. Ali u posljednjih nekoliko desetljeća ponovno raste interes za njih. Postoji mnogo programa koji žele njegovati i zaštiti jezike. Znači, mogli bi imati budućnost...