Knjiga fraza

bs nešto obrazložiti 2   »   it giustificare qualcosa 2

76 [sedamdeset i šest]

nešto obrazložiti 2

nešto obrazložiti 2

76 [settantasei]

giustificare qualcosa 2

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski italijanski Igra Više
Zašto nisi došao / došla? Pe---é-no--sei ---u-o? P----- n-- s-- v------ P-r-h- n-n s-i v-n-t-? ---------------------- Perché non sei venuto? 0
Bio / bila sam bolestan / bolesna. Ero-mal---. E-- m------ E-o m-l-t-. ----------- Ero malato. 0
Ja nisam došao / došla, jer sam bio bolestan / bila bolesna. N-n son----nu----er--é --- m----o. N-- s--- v----- p----- e-- m------ N-n s-n- v-n-t- p-r-h- e-o m-l-t-. ---------------------------------- Non sono venuto perché ero malato. 0
Zašto ona nije došla? Pe--h--l-------è-ven-ta? P----- l-- n-- è v------ P-r-h- l-i n-n è v-n-t-? ------------------------ Perché lei non è venuta? 0
Ona je bila umorna. Er- ------. E-- s------ E-a s-a-c-. ----------- Era stanca. 0
Ona nije došla, jer je bila umorna. L-i-non è--e-u-a per-h----a s-an-a. L-- n-- è v----- p----- e-- s------ L-i n-n è v-n-t- p-r-h- e-a s-a-c-. ----------------------------------- Lei non è venuta perché era stanca. 0
Zašto on nije došao? P-r--é-n-n è-ve-uto? P----- n-- è v------ P-r-h- n-n è v-n-t-? -------------------- Perché non è venuto? 0
On nije imao volje. N-n -- a-e-a -o-li-. N-- n- a---- v------ N-n n- a-e-a v-g-i-. -------------------- Non ne aveva voglia. 0
On nije došao, jer nije imao volje. No--è v--u-- p---h- -on ----v--a v-glia. N-- è v----- p----- n-- n- a---- v------ N-n è v-n-t- p-r-h- n-n n- a-e-a v-g-i-. ---------------------------------------- Non è venuto perché non ne aveva voglia. 0
Zašto vi niste došli? Pe-ché no- siet- ve-ut-? P----- n-- s---- v------ P-r-h- n-n s-e-e v-n-t-? ------------------------ Perché non siete venuti? 0
Naš auto je pokvaren. La----t---m-cc---- - r---a. L- n----- m------- è r----- L- n-s-r- m-c-h-n- è r-t-a- --------------------------- La nostra macchina è rotta. 0
Mi nismo došli, jer je naš auto pokvaren. No- s---o---nu-i --r-h------os--- ---c---- è --t--. N-- s---- v----- p----- l- n----- m------- è r----- N-n s-a-o v-n-t- p-r-h- l- n-s-r- m-c-h-n- è r-t-a- --------------------------------------------------- Non siamo venuti perché la nostra macchina è rotta. 0
Zašto ljudi nisu došli? P-rc-é -o- son--venuti? P----- n-- s--- v------ P-r-h- n-n s-n- v-n-t-? ----------------------- Perché non sono venuti? 0
Propustili su voz. H--no--er-o--- tre-o. H---- p---- i- t----- H-n-o p-r-o i- t-e-o- --------------------- Hanno perso il treno. 0
Oni nisu došli, jer su propustili voz. Non s-n--ven--i-----h--han-o--e--o-i- --e-o. N-- s--- v----- p----- h---- p---- i- t----- N-n s-n- v-n-t- p-r-h- h-n-o p-r-o i- t-e-o- -------------------------------------------- Non sono venuti perché hanno perso il treno. 0
Zašto ti nisi došao / došla? Pe-c-é non-se--v-nut-? P----- n-- s-- v------ P-r-h- n-n s-i v-n-t-? ---------------------- Perché non sei venuto? 0
Ja nisam smio / smjela. Non p---vo. N-- p------ N-n p-t-v-. ----------- Non potevo. 0
Ja nisam došao / došla, jer nisam smio / smjela. N-n --no-venu----e-ché non -ot-v-. N-- s--- v----- p----- n-- p------ N-n s-n- v-n-t- p-r-h- n-n p-t-v-. ---------------------------------- Non sono venuto perché non potevo. 0

Starosjedilački jezici Amerike

U Americi se govori mnogo različitih jezika. Engleski je najvažniji jezik sjeverne Amerike. U južnoj Americi prevladavaju španski i portugalski. Svi ti jezici su u Ameriku došli iz Evrope. Tamo su se prije kolonizacije govorili drugi jezici. Ti jezici su nazvani starosjedilačkim jezicima Amerike. Do dan-danas još nisu temeljito istraženi. Raznovrsnost tih jezika je velika. Procjenjuje se da u sjevernoj Americi postoji oko 60 porodica jezika. U južnoj Americi bi ih čak moglo biti i do 150. Usto postoje još mnogi izolirani jezici. Svi ti jezici su jako različiti. Imaju vrlo malo zajedničkih struktura. Stoga je teško klasificirati jezike. Razlog njihove različitosti leži u istoriji Amerike. Amerika je bila naseljavana u nekoliko faza. Prvi ljudi su došli u Ameriku prije više od 10.000 godina. Svaki narod je na kontinent donio svoj jezik. Međutim, starosjedilački jezici najviše sliče azijskim jezicima. Situacija starih jezika Amerike nije svugdje ista. Mnogi indijanski jezici još se uvijek koriste u južnoj Americi. Jezike kao g uarani ili q uechua govore milioni ljudi. U sjevernoj Americi je mnogo jezika gotovo izumrlo. Kultura sjevernoameričkih Indijanaca bila je dugo ugnjetavana. Zbog toga je nestalo puno jezika. Ali u posljednjih nekoliko desetljeća ponovno raste interes za njih. Postoji mnogo programa koji žele njegovati i zaštiti jezike. Znači, mogli bi imati budućnost...