Knjiga fraza

bs Veznici 1   »   nn Conjunctions 1

94 [devedeset i četiri]

Veznici 1

Veznici 1

94 [nittifire]

Conjunctions 1

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski nynorsk Igra Više
Čekaj dok kiša ne prestane. Ven- t-l --t har---ut-a å r-g-e. V--- t-- d-- h-- s----- å r----- V-n- t-l d-t h-r s-u-t- å r-g-e- -------------------------------- Vent til det har slutta å regne. 0
Čekaj dok završim. Ve---ti- -------e-dig. V--- t-- e- e- f------ V-n- t-l e- e- f-r-i-. ---------------------- Vent til eg er ferdig. 0
Čekaj dok se on ne vrati. Ve---ti- ----kj-m-a-t. V--- t-- h-- k--- a--- V-n- t-l h-n k-e- a-t- ---------------------- Vent til han kjem att. 0
Ja čekam dok mi se kosa ne osuši. E- v-ntar t-l---r-- --t- er-tø--. E- v----- t-- h---- m--- e- t---- E- v-n-a- t-l h-r-t m-t- e- t-r-. --------------------------------- Eg ventar til håret mitt er tørt. 0
Ja čekam dok se film ne završi. Eg -en-ar -i- -----n er ferdig. E- v----- t-- f----- e- f------ E- v-n-a- t-l f-l-e- e- f-r-i-. ------------------------------- Eg ventar til filmen er ferdig. 0
Ja čekam dok na semaforu ne bude zeleno. E- vent---til-l-s---e- -r-nt. E- v----- t-- l---- e- g----- E- v-n-a- t-l l-s-t e- g-ø-t- ----------------------------- Eg ventar til lyset er grønt. 0
Kada putuješ na godišnji odmor? Nå- ---se---- på ----e? N-- r----- d- p- f----- N-r r-i-e- d- p- f-r-e- ----------------------- Når reiser du på ferie? 0
Još prije ljetnog raspusta? F-r -um--f-r--n? F-- s----------- F-r s-m-r-e-i-n- ---------------- Før sumarferien? 0
Da, još prije nego počne ljetni raspust. J-, f-r-s----fer-----e--n---. J-- f-- s---------- b-------- J-, f-r s-m-r-e-i-n b-g-n-e-. ----------------------------- Ja, før sumarferien begynner. 0
Popravi krov, prije nego što počne zima. Re---er--a--t fø--vinte-e------. R------ t---- f-- v------- k---- R-p-r-r t-k-t f-r v-n-e-e- k-e-. -------------------------------- Reparer taket før vinteren kjem. 0
Operi ruke, prije nego što sjedneš za sto. V-----e-de-e-f-r-du-s------ --l -ords. V--- h------ f-- d- s-- d-- t-- b----- V-s- h-n-e-e f-r d- s-t d-g t-l b-r-s- -------------------------------------- Vask hendene før du set deg til bords. 0
Zatvori prozor, prije nego što izađeš. L---a-t -l-set-f-r-d- --r -t. L-- a-- g----- f-- d- g-- u-- L-t a-t g-a-e- f-r d- g-r u-. ----------------------------- Lat att glaset før du går ut. 0
Kada ćeš doći kući? N-- k-em----he--? N-- k--- d- h---- N-r k-e- d- h-i-? ----------------- Når kjem du heim? 0
Nakon nastave? Ette- --ul--? E---- s------ E-t-r s-u-e-? ------------- Etter skulen? 0
Da, nakon što se nastava završi. J---e--e--a--sk-l-n -----ut-. J-- e---- a- s----- e- s----- J-, e-t-r a- s-u-e- e- s-u-t- ----------------------------- Ja, etter at skulen er slutt. 0
Nakon što je imao nezgodu, on više nije mogao raditi. Et-er-ulukka ku-n- han-i-k---arb-i-e-m-i-. E---- u----- k---- h-- i---- a------ m---- E-t-r u-u-k- k-n-e h-n i-k-e a-b-i-e m-i-. ------------------------------------------ Etter ulukka kunne han ikkje arbeide meir. 0
Nakon što je izgubio posao, on je otišao u Ameriku. E-ter---n m---a-job-en----i--e -an--il -merik-. E---- h-- m---- j------ r----- h-- t-- A------- E-t-r h-n m-s-a j-b-e-, r-i-t- h-n t-l A-e-i-a- ----------------------------------------------- Etter han mista jobben, reiste han til Amerika. 0
Nakon što je otišao u Ameriku, on se obogatio. E--e- -an-r-i--- -i--A-e--k-,-vart --- --k. E---- h-- r----- t-- A------- v--- h-- r--- E-t-r h-n r-i-t- t-l A-e-i-a- v-r- h-n r-k- ------------------------------------------- Etter han reiste til Amerika, vart han rik. 0

Kako učiti dva jezika istovremeno

Strani jezici su u današnje vrijeme sve važniji. Mnogi ljudi uče strani jezik. Na svijetu postoji puno zanimljivih jezika. Stoga mnogi ljudi uče više jezika istovremeno. Za djecu koja odrastaju u dvojezičnom okruženju to ne predstavlja nikakav problem. Njihov mozak uči oba jezika automatski. Kad porastu, znaju šta pripada kojem jeziku. Dvojezičari poznaju karakteristična obilježja oba jezika. Kod odraslih je to drugačije. Oni ne mogu tako lako naučiti dva jezika paralelno. Ko uči dva jezika istovremeno, mora na umu imati određena pravila. Prvo, važno je da se oba jezika međusobno uporede. Jezici koji spadaju u istu porodicu su često vrlo slični. To može dovesti do brkanja. Stoga je bitno oba jezika pažljivo analizirati. Možete, na primjer, napraviti listu. Tamo možete zabilježiti sličnosti i razlike. Na taj je način mozak prisiljen da se intenzivno pozabavi s oba jezika. Mozak će zapamtiti posebnosti dvaju jezika. Učenik bi za svaki jezik trebao odabrati posebnu boju i direktorij. Na taj se način jezici jasno mogu odvojiti jedan od drugog. Situacija je drugačija kad se uče jezici koji nisu slični. Kod jezika koji se dosta razlikuju ne postoji opasnost od brkanja. No postoji opasnost od upoređivanja jezika. Bilo bi bolje da se jezici upoređuju s maternjim jezikom. Kad mozak uoči kontrast uči učinkovitije. Takođe je važno da se oba jezika uče jednakim intezitetom. Mozgu je teoretski svejedno koliko jezika uči...