Че-а-- -о-ек--т-- -- -е---ати.
Чекај, додека тој да се врати.
Ч-к-ј- д-д-к- т-ј д- с- в-а-и-
------------------------------
Чекај, додека тој да се врати. 0 C-ye-a-,-do-ye-- -o--d----e v-a-i.Chyekaј, dodyeka toј da sye vrati.C-y-k-ј- d-d-e-a t-ј d- s-e v-a-i-----------------------------------Chyekaј, dodyeka toј da sye vrati.
Ќ- --чек-м,-додека--и -е-ис--и -ос--а.
Ќе почекам, додека ми се исуши косата.
Ќ- п-ч-к-м- д-д-к- м- с- и-у-и к-с-т-.
--------------------------------------
Ќе почекам, додека ми се исуши косата. 0 Kj-- --ch-e--m, do---ka mi sy- i--os-i k-sata.Kjye pochyekam, dodyeka mi sye isooshi kosata.K-y- p-c-y-k-m- d-d-e-a m- s-e i-o-s-i k-s-t-.----------------------------------------------Kjye pochyekam, dodyeka mi sye isooshi kosata.
Ќе -оч--а-,-д----- -- -ав-----и-мот.
Ќе почекам, додека да заврши филмот.
Ќ- п-ч-к-м- д-д-к- д- з-в-ш- ф-л-о-.
------------------------------------
Ќе почекам, додека да заврши филмот. 0 K--- p-----kam, do----a d- z--r--- -i--ot.Kjye pochyekam, dodyeka da zavrshi filmot.K-y- p-c-y-k-m- d-d-e-a d- z-v-s-i f-l-o-.------------------------------------------Kjye pochyekam, dodyeka da zavrshi filmot.
К--- па--в-ш-н--о-мор?
Кога патуваш на одмор?
К-г- п-т-в-ш н- о-м-р-
----------------------
Кога патуваш на одмор? 0 Ko-ua p-toov-s- n---dmor?Kogua patoovash na odmor?K-g-a p-t-o-a-h n- o-m-r--------------------------Kogua patoovash na odmor?
Да,----- п-ед -а-з-п-ч---л-тни-т -а--у-т.
Да, уште пред да започне летниот распуст.
Д-, у-т- п-е- д- з-п-ч-е л-т-и-т р-с-у-т-
-----------------------------------------
Да, уште пред да започне летниот распуст. 0 Da- oo--ty---r--d da--ap-c---e ly-tn--t-r-sp-o-t.Da, ooshtye pryed da zapochnye lyetniot raspoost.D-, o-s-t-e p-y-d d- z-p-c-n-e l-e-n-o- r-s-o-s-.-------------------------------------------------Da, ooshtye pryed da zapochnye lyetniot raspoost.
Из--ј-с- -и р---т-- пр-д--а с-дн----а ма--та.
Измиј си ги рацете, пред да седнеш на масата.
И-м-ј с- г- р-ц-т-, п-е- д- с-д-е- н- м-с-т-.
---------------------------------------------
Измиј си ги рацете, пред да седнеш на масата. 0 Izm-ј--- g-i-r--zyet--,-pry-d--a -y-d-ye-h n- ma--ta.Izmiј si gui ratzyetye, pryed da syednyesh na masata.I-m-ј s- g-i r-t-y-t-e- p-y-d d- s-e-n-e-h n- m-s-t-.-----------------------------------------------------Izmiј si gui ratzyetye, pryed da syednyesh na masata.
Više jezika
Kliknite na zastavu!
Operi ruke, prije nego što sjedneš za sto.
Измиј си ги рацете, пред да седнеш на масата.
Izmiј si gui ratzyetye, pryed da syednyesh na masata.
Д-- ---ако -е заврши -а-т-----.
Да, откако ќе заврши наставата.
Д-, о-к-к- ќ- з-в-ш- н-с-а-а-а-
-------------------------------
Да, откако ќе заврши наставата. 0 D----tk--- kjye -a---hi-nastav-t-.Da, otkako kjye zavrshi nastavata.D-, o-k-k- k-y- z-v-s-i n-s-a-a-a-----------------------------------Da, otkako kjye zavrshi nastavata.
Nakon što je imao nezgodu, on više nije mogao raditi.
Откак--тој-----е ----е-а--н---о-еше-по---- да---б--и.
Откако тој имаше несреќа, не можеше повеќе да работи.
О-к-к- т-ј и-а-е н-с-е-а- н- м-ж-ш- п-в-ќ- д- р-б-т-.
-----------------------------------------------------
Откако тој имаше несреќа, не можеше повеќе да работи. 0 Otk-k--toј--mashye-nye----kj--------oʐy-sh-e-p-----jye-da-raboti.Otkako toј imashye nyesryekja, nye moʐyeshye povyekjye da raboti.O-k-k- t-ј i-a-h-e n-e-r-e-j-, n-e m-ʐ-e-h-e p-v-e-j-e d- r-b-t-.-----------------------------------------------------------------Otkako toј imashye nyesryekja, nye moʐyeshye povyekjye da raboti.
Više jezika
Kliknite na zastavu!
Nakon što je imao nezgodu, on više nije mogao raditi.
Откако тој имаше несреќа, не можеше повеќе да работи.
Otkako toј imashye nyesryekja, nye moʐyeshye povyekjye da raboti.
После несчастного случая он больше не мог работать.
Nakon što je izgubio posao, on je otišao u Ameriku.
О-к--о-т---ја ----би -аб-тата, ----з-м-на-за-А--р-ка.
Откако тој ја загуби работата, тој замина за Америка.
О-к-к- т-ј ј- з-г-б- р-б-т-т-, т-ј з-м-н- з- А-е-и-а-
-----------------------------------------------------
Откако тој ја загуби работата, тој замина за Америка. 0 Otk--- -o---a------obi-rab----a-----------a-za--mye---a.Otkako toј јa zaguoobi rabotata, toј zamina za Amyerika.O-k-k- t-ј ј- z-g-o-b- r-b-t-t-, t-ј z-m-n- z- A-y-r-k-.--------------------------------------------------------Otkako toј јa zaguoobi rabotata, toј zamina za Amyerika.
Više jezika
Kliknite na zastavu!
Nakon što je izgubio posao, on je otišao u Ameriku.
Откако тој ја загуби работата, тој замина за Америка.
Otkako toј јa zaguoobi rabotata, toј zamina za Amyerika.
После того, как он потерял работу, он поехал в Америку.
Nakon što je otišao u Ameriku, on se obogatio.
От-а--------а-ин- -- -ме-ик-, -о----ана -о-ат.
Откако тој замина за Америка, тој стана богат.
О-к-к- т-ј з-м-н- з- А-е-и-а- т-ј с-а-а б-г-т-
----------------------------------------------
Откако тој замина за Америка, тој стана богат. 0 O--a---toј -ami-- z- -my------ t-ј -t-n- ----a-.Otkako toј zamina za Amyerika, toј stana boguat.O-k-k- t-ј z-m-n- z- A-y-r-k-, t-ј s-a-a b-g-a-.------------------------------------------------Otkako toј zamina za Amyerika, toј stana boguat.
Strani jezici su u današnje vrijeme sve važniji.
Mnogi ljudi uče strani jezik.
Na svijetu postoji puno zanimljivih jezika.
Stoga mnogi ljudi uče više jezika istovremeno.
Za djecu koja odrastaju u dvojezičnom okruženju to ne predstavlja nikakav problem.
Njihov mozak uči oba jezika automatski.
Kad porastu, znaju šta pripada kojem jeziku.
Dvojezičari poznaju karakteristična obilježja oba jezika.
Kod odraslih je to drugačije.
Oni ne mogu tako lako naučiti dva jezika paralelno.
Ko uči dva jezika istovremeno, mora na umu imati određena pravila.
Prvo, važno je da se oba jezika međusobno uporede.
Jezici koji spadaju u istu porodicu su često vrlo slični.
To može dovesti do brkanja.
Stoga je bitno oba jezika pažljivo analizirati.
Možete, na primjer, napraviti listu.
Tamo možete zabilježiti sličnosti i razlike.
Na taj je način mozak prisiljen da se intenzivno pozabavi s oba jezika.
Mozak će zapamtiti posebnosti dvaju jezika.
Učenik bi za svaki jezik trebao odabrati posebnu boju i direktorij.
Na taj se način jezici jasno mogu odvojiti jedan od drugog.
Situacija je drugačija kad se uče jezici koji nisu slični.
Kod jezika koji se dosta razlikuju ne postoji opasnost od brkanja.
No postoji opasnost od upoređivanja jezika.
Bilo bi bolje da se jezici upoređuju s maternjim jezikom.
Kad mozak uoči kontrast uči učinkovitije.
Takođe je važno da se oba jezika uče jednakim intezitetom.
Mozgu je teoretski svejedno koliko jezika uči...