Knjiga fraza

bs Prošlost 1   »   nn Past tense 1

81 [osamdeset i jedan]

Prošlost 1

Prošlost 1

81 [åttiein]

Past tense 1

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski nynorsk Igra Više
pisati s-ri-e s----- s-r-v- ------ skrive 0
On je napisao pismo. H-- -kr-i--eit br-v. H-- s----- e-- b---- H-n s-r-i- e-t b-e-. -------------------- Han skreiv eit brev. 0
A ona je napisala razglednicu. Og-ho-skr-iv e-t--or-. O- h- s----- e-- k---- O- h- s-r-i- e-t k-r-. ---------------------- Og ho skreiv eit kort. 0
čitati le-e l--- l-s- ---- lese 0
On je čitao ilustrovani časopis. Eg-las---t-ma-a-in. E- l-- e-- m------- E- l-s e-t m-g-s-n- ------------------- Eg las eit magasin. 0
A ona je čitala knjigu. Og--o-las -i b--. O- h- l-- e- b--- O- h- l-s e- b-k- ----------------- Og ho las ei bok. 0
uzeti t- t- t- -- ta 0
On je uzeo cigaretu. Han ----ei---i-a-et-. H-- t-- e-- s-------- H-n t-k e-n s-g-r-t-. --------------------- Han tok ein sigarett. 0
Ona je uzela komad čokolade. Ho t-k eit -tykke--jokol-------. H- t-- e-- s----- s------------- H- t-k e-t s-y-k- s-o-o-a-e-a-e- -------------------------------- Ho tok eit stykke sjokoladekake. 0
On je bio nevjeran, ali je ona bila vjerna. H-- v-r-utru- -e--ho-v-r --u--s-. H-- v-- u---- m-- h- v-- t------- H-n v-r u-r-, m-n h- v-r t-u-a-t- --------------------------------- Han var utru, men ho var trufast. 0
On je bio lijen, ali je ona bila vrijedna. Han va---a-,-m-n -o -----------. H-- v-- l--- m-- h- v-- f------- H-n v-r l-t- m-n h- v-r f-i-t-g- -------------------------------- Han var lat, men ho var flittig. 0
On je bio siromašan, ali je ona bila bogata. H-----r--att-g---e- -- ----rik. H-- v-- f------ m-- h- v-- r--- H-n v-r f-t-i-, m-n h- v-r r-k- ------------------------------- Han var fattig, men ho var rik. 0
On nije imao novca, već dugove. H---h---- inge---en-----ber-e-gjel-. H-- h---- i---- p------ b---- g----- H-n h-d-e i-g-n p-n-a-, b-r-e g-e-d- ------------------------------------ Han hadde ingen pengar, berre gjeld. 0
On nije imao sreće, već peh. Han -a-d- i--j- fl--s,-be----uflaks. H-- h---- i---- f----- b---- u------ H-n h-d-e i-k-e f-a-s- b-r-e u-l-k-. ------------------------------------ Han hadde ikkje flaks, berre uflaks. 0
On nije imao uspjeh, već neuspjeh. H---l-k--st ---je- --n -er-e--------ast. H-- l------ i----- h-- b---- m---------- H-n l-k-a-t i-k-e- h-n b-r-e m-s-u-k-s-. ---------------------------------------- Han lukkast ikkje, han berre mislukkast. 0
On nije bio zadovoljan, već nezadovoljan. H---va- ik-je--o-n--d,-me--misfo--ø--. H-- v-- i---- f------- m-- m---------- H-n v-r i-k-e f-r-ø-d- m-n m-s-o-n-g-. -------------------------------------- Han var ikkje fornøgd, men misfornøgd. 0
On nije bio sretan, već nesretan. Ha--var i---e -u---le-, -e--ulukk----. H-- v-- i---- l-------- m-- u--------- H-n v-r i-k-e l-k-e-e-, m-n u-u-k-l-g- -------------------------------------- Han var ikkje lukkeleg, men ulukkeleg. 0
On nije bio simpatičan, već antipatičan. H-- ------kj- s-m--t---- --n--s-m-at-sk. H-- v-- i---- s--------- m-- u---------- H-n v-r i-k-e s-m-a-i-k- m-n u-y-p-t-s-. ---------------------------------------- Han var ikkje sympatisk, men usympatisk. 0

Kako djeca ispravno uče govoriti

Čim se čovjek rodi počinje s drugima komunicirati. Bebe plaču kad nešto žele. S nekoliko mjeseci mogu već govoriti jednostavne riječi. Rečenice s tri riječi govore s gotovo dvije godine. Na početak govorenja kod djece se ne može utjecati. Međutim, može se utjecati na kvalitet njihovog učenja maternjeg jezika! Zato valja razmotriti nekoliko stvari. Najvažnije prije svega je da dijete uvijek ima motivaciju za učenje. Mora uvidjeti da svojim govorom nešto postiže. Djeca se raduju osmijehu kao pozitivnoj povratnoj informaciji. Veća djeca traže dijalog sa svojom okolinom. Usmjeravaju se na jezik ljudi u svojoj blizini. Stoga je važna jezička razina roditelja i odgojitelja. Djeca takođe moraju naučiti da je jezik dragocijen! Međutim, pritom bi se uvijek trebala zabavljati. Čitanje naglas pokazuje djeci koliko jezik može biti uzbudljiv. Roditelji bi se što više trebali baviti svojom djecom. Kada dijete doživi mnogo stvari, želi o tome pričati. Djeci koja odrastaju dvojezično potrebna su čvrsta pravila. Moraju naučiti koji jezik se s kime govori. Na taj način njihov mozak uči da razlikuje dva jezika. Kad djeca krenu u školu, njihov jezik se mijenja. Uče novi kolokvijalni govor. Tada je važno da roditelji obrate pažnju kako njihovo dijete govori. Istraživanja pokazuju da se prvi jezik zauvijek utisne u mozak. Ono što naučimo kao djeca prati nas cijeli život. Ko kao dijete dobro nauči svoj maternji jezik, kasnije od toga profitira. Ta osoba nove stvari uči brže i bolje – ne samo strane jezike...