Knjiga fraza

bs Veznici 1   »   it Congiunzioni 1

94 [devedeset i četiri]

Veznici 1

Veznici 1

94 [novantaquattro]

Congiunzioni 1

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski italijanski Igra Više
Čekaj dok kiša ne prestane. As--tta fin--é s-et------pi-----. A------ f----- s----- d- p------- A-p-t-a f-n-h- s-e-t- d- p-o-e-e- --------------------------------- Aspetta finché smette di piovere. 0
Čekaj dok završim. Aspett----n----------i--. A------ f----- h- f------ A-p-t-a f-n-h- h- f-n-t-. ------------------------- Aspetta finché ho finito. 0
Čekaj dok se on ne vrati. A--e--- f----é--ui ---na. A------ f----- l-- t----- A-p-t-a f-n-h- l-i t-r-a- ------------------------- Aspetta finché lui torna. 0
Ja čekam dok mi se kosa ne osuši. As--t---di av------c-p-l-i -s--u---. A------ d- a---- i c------ a-------- A-p-t-o d- a-e-e i c-p-l-i a-c-u-t-. ------------------------------------ Aspetto di avere i capelli asciutti. 0
Ja čekam dok se film ne završi. Aspe----c-- i- --lm --- --rminato. A------ c-- i- f--- s-- t--------- A-p-t-o c-e i- f-l- s-a t-r-i-a-o- ---------------------------------- Aspetto che il film sia terminato. 0
Ja čekam dok na semaforu ne bude zeleno. Aspet-- c-e--------fo-- ------r-e. A------ c-- i- s------- s-- v----- A-p-t-o c-e i- s-m-f-r- s-a v-r-e- ---------------------------------- Aspetto che il semaforo sia verde. 0
Kada putuješ na godišnji odmor? Qu--do-v---in--a--nz-? Q----- v-- i- v------- Q-a-d- v-i i- v-c-n-a- ---------------------- Quando vai in vacanza? 0
Još prije ljetnog raspusta? An--r- -rim- --ll--v--a-z- e---v-? A----- p---- d---- v------ e------ A-c-r- p-i-a d-l-e v-c-n-e e-t-v-? ---------------------------------- Ancora prima delle vacanze estive? 0
Da, još prije nego počne ljetni raspust. S-- -rim- c-- c-m----no l- v----z- e-t--e. S-- p---- c-- c-------- l- v------ e------ S-, p-i-a c-e c-m-n-i-o l- v-c-n-e e-t-v-. ------------------------------------------ Sì, prima che comincino le vacanze estive. 0
Popravi krov, prije nego što počne zima. R-pa-a il tet---pr-ma ch--c-m--c- ---n----o. R----- i- t---- p---- c-- c------ l--------- R-p-r- i- t-t-o p-i-a c-e c-m-n-i l-i-v-r-o- -------------------------------------------- Ripara il tetto prima che cominci l’inverno. 0
Operi ruke, prije nego što sjedneš za sto. La--ti--- --n- --ima--i-se-ert--a tavo-a. L----- l- m--- p---- d- s------ a t------ L-v-t- l- m-n- p-i-a d- s-d-r-i a t-v-l-. ----------------------------------------- Lavati le mani prima di sederti a tavola. 0
Zatvori prozor, prije nego što izađeš. Chiu-i-la -ine--ra --i---d---s-i-e. C----- l- f------- p---- d- u------ C-i-d- l- f-n-s-r- p-i-a d- u-c-r-. ----------------------------------- Chiudi la finestra prima di uscire. 0
Kada ćeš doći kući? Q-a----vieni a----a? Q----- v---- a c---- Q-a-d- v-e-i a c-s-? -------------------- Quando vieni a casa? 0
Nakon nastave? D--o le --zi-ni? D--- l- l------- D-p- l- l-z-o-i- ---------------- Dopo le lezioni? 0
Da, nakon što se nastava završi. Sì, -opo-c-e -e --z-o-i-s-no ----te. S-- d--- c-- l- l------ s--- f------ S-, d-p- c-e l- l-z-o-i s-n- f-n-t-. ------------------------------------ Sì, dopo che le lezioni sono finite. 0
Nakon što je imao nezgodu, on više nije mogao raditi. D-p--l’inc-dente non ha pi- --tu----a--rar-. D--- l---------- n-- h- p-- p----- l-------- D-p- l-i-c-d-n-e n-n h- p-ù p-t-t- l-v-r-r-. -------------------------------------------- Dopo l’incidente non ha più potuto lavorare. 0
Nakon što je izgubio posao, on je otišao u Ameriku. Dopo-------erso i-----oro-------t- in A-e-ic-. D--- a--- p---- i- l----- è a----- i- A------- D-p- a-e- p-r-o i- l-v-r- è a-d-t- i- A-e-i-a- ---------------------------------------------- Dopo aver perso il lavoro è andato in America. 0
Nakon što je otišao u Ameriku, on se obogatio. Do-- ----- an-a-o in---e-i-- è -iv-nt-t--ric-o. D--- e---- a----- i- A------ è d-------- r----- D-p- e-s-r a-d-t- i- A-e-i-a è d-v-n-a-o r-c-o- ----------------------------------------------- Dopo esser andato in America è diventato ricco. 0

Kako učiti dva jezika istovremeno

Strani jezici su u današnje vrijeme sve važniji. Mnogi ljudi uče strani jezik. Na svijetu postoji puno zanimljivih jezika. Stoga mnogi ljudi uče više jezika istovremeno. Za djecu koja odrastaju u dvojezičnom okruženju to ne predstavlja nikakav problem. Njihov mozak uči oba jezika automatski. Kad porastu, znaju šta pripada kojem jeziku. Dvojezičari poznaju karakteristična obilježja oba jezika. Kod odraslih je to drugačije. Oni ne mogu tako lako naučiti dva jezika paralelno. Ko uči dva jezika istovremeno, mora na umu imati određena pravila. Prvo, važno je da se oba jezika međusobno uporede. Jezici koji spadaju u istu porodicu su često vrlo slični. To može dovesti do brkanja. Stoga je bitno oba jezika pažljivo analizirati. Možete, na primjer, napraviti listu. Tamo možete zabilježiti sličnosti i razlike. Na taj je način mozak prisiljen da se intenzivno pozabavi s oba jezika. Mozak će zapamtiti posebnosti dvaju jezika. Učenik bi za svaki jezik trebao odabrati posebnu boju i direktorij. Na taj se način jezici jasno mogu odvojiti jedan od drugog. Situacija je drugačija kad se uče jezici koji nisu slični. Kod jezika koji se dosta razlikuju ne postoji opasnost od brkanja. No postoji opasnost od upoređivanja jezika. Bilo bi bolje da se jezici upoređuju s maternjim jezikom. Kad mozak uoči kontrast uči učinkovitije. Takođe je važno da se oba jezika uče jednakim intezitetom. Mozgu je teoretski svejedno koliko jezika uči...